DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Osnovano 1900.
Miljenko Buljac
MILJENKO BULJAC rođen je 16. prosinca 1951. u Hrvacama kraj Sinja. U rodnom mjestu završio je osnovnu školu, gimnaziju u Sinju, a u Zagrebu studij slavistike i pedagogije te poslijediplomski studij Teorije i povijesti književnosti. Godine 1988. stekao je akademski stupanj magistra znanosti, a 2006. i doktora znanosti iz područja filologije. Bio je zadugo srednjoškolski (gimnazijski) profesor hrvatskoga jezika, voditelj vijeća programa i školski pedagog, a od 1998. istodobno i voditelj metodičkih vježbi studentima Sveučilišta u Zadru, Filozofskog fakulteta u Zagrebu te od 2003. Filozofskog fakulteta u Splitu. Stupanj magistra filoloških znanosti stekao je 1988., a doktora znanosti 2006. godine. Na prijedlog Matičnoga odbora za područje humanističkih znanosti, Nacionalno vijeće za znanost dodijelilo mu je zvanje znanstvenoga suradnika (docenta) 2010. godine, a u Sveučilištu Hercegovina u Mostaru, na kojem je bio zadužen za šest metodičkih kolegija, izabran je 2016. godine u znanstveno nastavno zvanje izvanrednog profesora. U ožujku 2021. predao je Sveučilištu Hercegovina u Mostaru i Agenciji za visoko obrazovanje BiH dokumentaciju za izbor u status redovitoga profesora u trajnom zvanju.
Osim magistarskog rada i disertacije, napisao je i objavio još četiri samostalne knjige: Kaliopine lovorike. Tragom literarnosti (2002), Niti postojanja I. i II. (2014), i Povijest hrvatske književnosti. Hrvatsko pjesništvo od predrenesanse do zrele romantike, I. (2022), zatim knjigu prepjeva, tridesetak predgovora, pogovora u knjigama i poglavlja u suautorstvu. Također, autor je tri pjesničke zbirke: Nevjenčani dani (2000), Njihove navezanosti tebi ne trebaju (2011), Da nebo na nas ne padne i nebesa nestanu (2017). Objavio je 234 izvorna znanstvena rada u uglednim domaćim i inozemnim zbornicima i časopisima, od kojih su 62 u časopisima ’a1’ s međunarodnom recenzijom, te 172 pregledna znanstvena rada i prethodna priopćenja u vrsnim časopisima ’a1’ i ’a2’, zatim 125 stručnih članaka, kritičkih osvrta, recenzija i ocjena u književnoj periodici. Publicističke prinose ovdje ne navodimo. Devedesetih godina bio je voditelj emisija iz kulture te školskih programa na Radiopostaji Sinj, pokretač Cetinskih vrila i njihov urednik od 1993. do 2024., a od 2017. do 2021. zamjenik glavnoga urednika Putokaza, lektor i korektor; urednik izdanja znanstvene knjige u Matičinim ograncima u Sinju i u Vrlici, urednik zasebnih biblioteka Ornji i Vlati s dvanaest samostalnih pjesničkih zbirka. Organizator je nekoliko znanstvenih i stručnih skupova, aktivni sudionik šezdesetak međunarodnih znanstvenih simpozija, kongresa i seminara te urednik radioemisija iz kulture.
Pjesmama se javio 1968. u časopisu Vidik, u kojem je 1977. objavio studijsku raspravu o Dinku Šimunoviću. Tekućom kritikom povremeno se javljao u književnim časopisima, a od 1993. do 2024. godine redovito objavljuje filološke rasprave i znanstvene radove u uglednim zbornicima: Hrvatskih književnih povjesničara, Zadarskih filoloških dana, Hvarskoga kazališta, Hrvatskih studija, Zavoda za književnost HAZU, Kaštelanskom zborniku, Senjskom zborniku, Zborniku radova ’300. obljetnica slavne obrane Sinja 1715. godine’, te zbornicima Dušana Žanka, Filipa Grabovca, Ante Kostantina Matasa, Filipa Lukasa, Antuna Gustava Matoša, Andrije Kačića Miošića, Ivana Mažuranića, Antuna Barca, Đure Šurmina, Vladimira Nazora, Dinka Šimunovića, Jure Kaštelana, Ivana Raosa, Ivana Slamniga, Vlade Gotovca, Ivana Ančića, Dubravka Horvatića, Lovre Šitovića, Stjepana Zlatovića, Vladana Desnice, Vjekoslava Maštrovića, Mate Šimundića, Milorada Medinija, Silvija Strahimira Kranjčevića, Ljubomira Marakovića, Petra Zoranića, Slavka Ježića, Tihomila Maštrovića, Nikole Andrića, također i uglednim časopisima: Forumu, Dometima, Vidiku, Mogućnostima, Zadarskoj smotri, Kolu, Osvitu, Motrištima, Putokazima, Hrvatskoj misli, Čakavskoj riči, Kačiću, Humu, Hrvatskom filmskom ljetopisu, Školskom vjesniku, Dubrovniku, Hrvatskoj reviji, časopisu Hrvatski, Kroatologiji, Republici i Crkvi u svijetu.
POPIS OBJAVLJENIH KNJIGA
Pripovjedna i romaneskna proza Vladana Desnice (magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 1987, str. 1-222 + Summary).
Kaliopine lovorike. Tragom literarnosti. Kroatistički interventi, Matica hrvatska, Sinj 2002.
(174 str./vol. 11: ilustr.; 21 cm. – (Znanstvena biblioteka) + Kazalo imena.
Vrlika kao zavičajna tema hrvatske književnosti (disertacija, Sveučilište u Zadru, Zadar 2006, str. 1-563 + Summary).
Ruže u suzama rose (prepjev pjesama, uredio i napisao predgovor), Biblioteka Ornji, knj. 3, Matica hrvatska Sinj 2007.
Niti postojanja, I. – II., Sinj: Vlastita naklada, 2014.
Libreto Ero s onoga svijeta i književni zavičaj Milana Begovića. (2015), Hrvace: Vlastita naklada.
Povijest hrvatske književnosti. Hrvatsko pjesništvo od predrenesanse do kasne romantike, (2022.), knj. 1, Hrvace – Međugorje: Vlastita naklada.
Pjesničke zbirke: Nevjenčani dani (zbirka pjesama), Ogranak MH Sinj, Sinj, 2000.
Njihove navezanosti tebi ne trebaju (zbirka pjesama), Ogranak MH u Sinju, Sinj 2011.
Da nebo na nas ne padne i nebesa nestanu (2017), Split, Naklada Bošković, Biblioteka Vlati, 92.
SUKCESIVNI PREGLED ZNANSTVENIH RADOVA, RASPRAVA I ČLANAKA
1977.
„Dinko Šimunović – izvan književnih događanja, ali u žarištu zanimanja“, Vidik, 5/1977, str. 80-100.
1994.
“Znameniti Hrvati. Filip Lukas (1871-1958)“, Cetinska vrila, Sinj, god. II, br. 1 (3), srpanj 1994, str. 4.
“Duga staza postojanja“, recenzija Antologije pjesama na moliškom hrvatskom jeziku, Društvo prijatelja Moliških Hrvata, Split 1993, Hrvatska obzorja, 4/1994, str. 684.
„Iskazi i izričaji Tihomira Grgata“, književnokritički osvrt na pjesničku zbirku Iskaz, Cetinska vrila, Sinj, god. II, br. 1 (3), srpanj 1994, str. 45.- 46.
“Osvrt na znanstveni skup Arheologija Sinjskog polja“, Cetinska vrila, Sinj, god. II, br. 1 (3), srpanj 1994, str. 43.-46.
“Kruno Prijatelj, Fulgencije Bakotić“, u: Kaštelanski zbornik, gl. ur. Tonći Burić, br. 4, Kaštela 1994, str. 291.
1995.
“Dušan Andrija Žanko i aktancijalne razine Hrvatskog Fausta Slobodana Šnajdera“, u: Povratak Dušana Žanka u zavičaj, zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa, Ogranak Matice hrvatske u Sinju, Sinj 1995, str. 115.-123. + Bilješke.
“Hrvatska književna i kulturna baština u Lukasovu ozračju“, u: Zbornik prof. Filip Lukas, predsjednik Matice hrvatske 1928.-1945., radovi s međunarodnoga simpozija u Kaštel Starom 29. travnja 1994, Matica hrvatska-Ogranak Kaštela 1995, str. 160.-178. + Bilješke.
1998.
“Pjesničke prvine Vinka Nikolića“, Cetinska vrila, Sinj, god. VI, br. 1 (11), kolovoz, 1998, str. 32.-34.
“Struktura i kompozicija Grabovčeva Cvita razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga“, u: Fra Filip Grabovac u kontekstu hrvatske kulture, zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa, Vrlika 1998, str. 61.-73. + Résumé.
1999.
“Vatromet i vodoskoci boja. U povodu 30. godišnjice slikarskih početaka Vladimira Vrljića Ankina“, Cetinska vrila, Sinj, god. VII, br. 2 (14), prosinac 1999, str. 7.-11.
2000.
“Dvije polemičke knjižice Ante Kostantina Matasa i njihovi odjeci u Sinju i Dalmaciji“, u: Dani hvarskoga kazališta, zbornik radova, Razdoblje realizma u hrvatskoj književnosti i kazalištu, HAZU - Književni krug, Zagreb – Split 2000, str. 203.-220.
Irena Grubišić Čabo (2000) Bogata oproštajima. Sinj: Ogranak Matice hrvatske Sinj, Biblioteka Ornji, zbirka pjesama, knj. 1, str. 89-95, urednik Miljenko Buljac odabrao pjesme, napisao osvrt i kratku biografsku bilješku. UDK 821.163.42-1 ISBN 953-98209-0-1
Ante Prolić (2000) Rastaljena tišina. Sinj: Ogranak Matice hrvatske Sinj, Biblioteka Ornji, zbirka pjesama, knj. 3, uredio, izabrao pjesme, akcentuirao ih na govornoj podlozi sinjskoga sela Satrića, napisao Tumač nepoznatih i manje poznatih riječi te autor pogovora: Miljenko Buljac, str. 60-66. UDK 821.163.42-1 821.163.42'282-1 ISBN 953-98209-2-8
August Šenoa, Čuvaj se senjske ruke. Split: Laus, 2000, Pogovor, str. 109-118.
2001.
“Fra Filip Grabovac“, u: Vrlika/Vrhrika, ugodan trenutak hrvatske domovine, monografija, ur. fra Josip Ante Soldo, Vrlika 2001, str. 56.-57.
“Putopisna proza Antuna Gustava Matoša“, u: Dani hvarskog kazališta,zbornik radova, ur. Nikola Batušić i dr., HAZU – Književni krug Split, Zagreb – Split 2001, str. 172-183 + Bilješke. Referat u poboljšanoj inačici “Putopisna proza Antuna Gustava Matoša“ izložen na Međunarodnom znanstvenome skupu i objavljen u: Treći kijevski književni susreti; zbornik radova i pjesama, ur. Stipan Matoš, Kijevo, kolovoz 2004, str. 75.-85. + Bilješke.
“Recenzije pjesničkih zbirka Čovjek između i Raspelo vremena Željka Šimundića - Bende“ (ulomci na ovitku korice), Centar za kulturu i obrazovanje Susedgrad, Zagreb 2001.
2003.
“Željeznicu guta već daljina…, Antun Gustav Matoš - 130. obljetnica rođenja“,Cetinska vrila, Sinj, god. XI, br. 1 (21), srpanj, 2003, str. 10.-12.
“Roman o našoj dolini“, (prikaz romaneskne trilogije Gastikina dolina Emila Kazimira Žeravice, Matica hrvatska, Vrlika, 2002, Cetinska vrila, Sinj god. XI, br. 1 (21), srpanj, 2003, str. 32.-35.
2004.
“Hrvace u književnom djelu Dinka Šimunovića“, u: Hrvace – Župa Svih svetih,ur. Mirko Buljac, Zbornik Kačić, monografija, dokumenti, građa, Split-Hrvace 2004, str. 312.-313. UDK 262.2(497.5 Hrvace) (091) “Dinko Šimunović o hrvatačkim vodama“ u: Hrvace – Župa Svih svetih, ur. Mirko Buljac, Zbornik Kačić, monografija, dokumenti, građa, Split-Hrvace, 2004, str. 42.
“Školstvo u Hrvacima“, u: Hrvace – Župa Svih svetih, ur. Mirko Buljac, Zbornik Kačić, monografija, dokumenti, građa, Split-Hrvace 2004, str. 276.-282.
“Sinjska Realna gimnazija od osnutka do 1940. godine“ (opširniji rad), u:Franjevačka klasična gimnazija, Radovi sa Znanstvenog skupa “150. obljetnica Franjevačke klasične gimnazije u Sinju s osvrtom na ostalo školstvo u Cetinskoj krajini“ održanog 1989, prošireni 2004. u prigodi 150. obljetnice javnosti Gimnazije“, Zbornik Kačić, Split-Sinj 2004, str. 719.-751. + Summary
Natuknica i osvrt na kazališnu predstavu Elvisa Bošnjaka Nosi nas rijeka“, u :Hrvace – Župa Svih svetih, ur. Mirko Buljac, Zbornik Kačić, monografija, dokumenti, građa, Split-Hrvace 2004, str. 296.-298.
Ante Nadomir Tadić Šutra (2004) Rađaj, Jelena. Zagreb: Biblioteka INA, knjiga 20, Udruga branitelja Domovinskog rata, pogovor: Miljenko Buljac “Tema zatajene povijesti“, 79-82. UDK 821.163.42-1 ISBN 953-7049-16-7
2005.
Marijan Sikirica (2005) Grad Čačvina u prošlosti. Split: Majumi. Pogovor: Miljenko Buljac, str. 104-107. ISBN 953-99608-1-9
“Aspekti vremena i trajanja u Kačićevoj pjesmi“, Forum, mjesečnik Razreda za književnost HAZU, god. XXXXIV, knj. LXXVI, br. 4-6, Zagreb, proljeće 2005, str. 569.-589. + Bilješke. Rad je kao simpozijska tema “Aspekti vremena i trajanja u Kačićevoj pjesmi“ pročitan i na Međunarodnom znanstvenom skupu o fra Andriji Kačiću Miošiću održanom 3-7. studenoga 2004. u Zagrebu (HAZU), Sinju, Makarskoj, Zaostrogu, Bristu, Živogošću i Mostaru.
“Povratak u zavičaj: ovogodišnji Dani Dušana Žanka u Sinju od 25. do 27. studenoga 1994.”, Hrvatska revija, Kulturni pregled, 4 (44) 1995, str. 705.-706.
2006.
“Šilo za ognjilo. Druga polemička knjižica Ante Kostantina Matasa u kontekstu preporodnih odjeka“, Cetinska vrila, god. 14, br. 28, Sinj 2006, str. 15.-19.
2007.
’O esejima Srećka Listeša’, u: Srećko Listeš (2007) Eseji o književnosti i oko nje. Zagreb: Profil International, Pogovor: Miljenko Buljac str. 146-148. ISBN 978-953-12-0399-9 CIP 628897
“I Nazor se vozio Rerom. Dosad nezamijećene Cetinske novele Vladimira Nazora”, Cetinska vrila, Ogranak Matice hrvatske Sinj, Sinj 2007, br. 29, god. XV, str. 49.-50.
„Od pripovijesti do pripovijetke. Je li fra Stjepan Zlatović mjerljiva veličina hrvatske književnosti?“, u: Zbornik o Stjepanu Zlatoviću, zbornik radova sa znanstvenog skupa “Fra Stjepanu Zlatoviću“, Šibenik – Skradin – Visovac, 26-27. listopada 2007, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2008, str. 57.-77. + Abstract.
“Poetika mogućega ili dogodljivog u pripovjednoj i romanesknoj prozi Vladana Desnice“, u: Zadarski filološki dani 1, Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenoga skupa, Sveučilište u Zadru – Universitas studiorum Jadertina, Zadar 2007, str. 355.-369. + Bilješke + Summary.
“Čavlima zakovano nebo ili o pjesničkim početcima Vlade Gotovca“, u: Šesti kijevski književni susreti, posvećeni Vladi Gotovcu,zbornik radova i pjesama, ur. Vlado Pandžić, Općina Kijevo – Pučko otvoreno učilište Invictus Zagreb, Kijevo 2007, str. 185.-196. + Summary + Key words.
„Razmatranja o povijesnom romanu Konjanik Ivana Aralice i filmskoj inačici Branka Ivande – interpretacije i konotacije“, Osvit, časopis za književnost, kulturu i društvene teme 3-4/2007, Mostar, str. 259.-290. + sažetak + ključne riječi.
“Sedam nepoznatih pjesama argentinskog Hrvata fra Venceslava Mate Lovrića“, Cetinska vrila, Sinj, god. XV, br. 29, srpanj 2007, str. 45.-48.
„Prinosi proučavanju jezičnog pitanja u XIX. stoljeću u Dalmaciji“, Cetinska vrila, br. 30, god. 15/2007, str. 22.-30.
“Ideologija iznad književnosti“, Kolo, časopis Matice hrvatske, 4, zima 2007, str. 333.-348.
“Metonimija – moćno sredstvo književne riječi “, Hum, časopis Filozofskog fakulteta u Mostaru, br. 2, prosinac 2007, Mostar, str. 411.-415. Također: “Metonimija – moćno sredstvo književne riječi“, Mogućnosti br. 1-3, god. LX, Književni krug Split, siječanj – ožujak 2008, str. 179.-181.
Marijan Sikirica (2009) Izreke i poslovice. Paremiološki priručnik. Sinj: Ogranak Matice hrvatske, Biblioteka Posebna izdanja, ur. M. Buljac“, Pogovor: Miljenko Buljac, str. 153-157. UDK 821.163.42-84 ISBN 978-953-7440-06-0
2008.
„Poezija Dubravka Horvatića: opus i mikrostrukture“, Dometi 3-4/2008, Matica hrvatska – Ogranak u Rijeci, str. 25.-45.
“Ušteda jezičnog materijala“, recenzija pjesničke zbirke: Mario Bilić, Gospodinov štićenik, Biblioteka Hrvatska pjesnička riječ, ur. Božidar Petrač, Alfa d. d.., Zagreb 2006, u: Motrišta, glasilo Matice hrvatske Mostar, 41/2008, str. 197.-201.
„Monografska studija o župnoj crkvi u Kaštel Štafiliću“ prof. Sanje Acalije, Crkva u svijetu, Vol. 43 (2008), No 4, 574.-580.
„Jure Kaštelan u zrcalu književne kritike i teorije književnosti“, u: Sedmi kijevski književni susreti, posvećeni Juri Kaštelanu, zbornik radova i pjesama, ur. Vlado Pandžić, Općina Kijevo – Pučko otvoreno učilište Invictus Zagreb, Kijevo 2008, str. 125.-147. + Summary + Key words.
“Pjesme tišini otrgnute“, Cetinska vrila, Glasilo Ogranka Matice hrvatske Sinj, god. XVI, br. 31, srpanj 2008, str. 65.-66.
Pjesme duhovne kontemplacije“, Mogućnosti br. 4-6, god. LX, Književni krug, Split travanj – lipanj 2008, str. 188.-192.
2009.
“Lovro Šitović i aktancijalne razine Puta bez sna, povijesnoga romana Ivana Aralice“, u: Zbornik radova sa znanstvenoga skupa ’Lovro Šitović i njegovo doba’, Šibenik - Skradin, 8-9. svibnja 2008, Knjižnica Tihi pregaoci, knj. 7, gl. ur. Pavao Knezović, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2009, str. 241.-253. + Abstract.
„Razmatranja o povijesnom romanu Konjanik Ivana Aralice i filmskoj inačici Branka Ivande“, Cetinska vrila 33/2009, Sinj srpanj 2009.
“Sugestivnost i snaga Matasovih polemičkih rasprava na početku hrvatskoga narodnog preporoda u Dalmaciji“, Crkva u svijetu, Split, god. 44 (2009), br. 2, 215.-238.
UDK: 94 (497.5 Sinj) ’1860’ 271.3-05 Matas, A. K.
“O nekim antropološkim i sociološkim sastavnicama Raosova romana Prosjaci & sinovi, o zaključnom solilokviju Matana Drugoga na groblju i o usputnom“, u: Zbornik radova i pjesama 8. kijevskih književnih susreta posvećen Ivanu Raosu, ur. Vlado Pandžić, Općina Kijevo – Pučko otvoreno učilište Invictus Zagreb, Kijevo 2009, str. 105.-121. + Summary + Key words.
2010.
„Pjesnička perjanica cyber naraštaja“, Cetinska vrila, Sinj, god. XVIII, br. 35, srpanj 2010, str. 56.-58.
“Pjesništvo Borisa Marune – opus i mikrostrukture», u: Deveti kijevski književni susreti, posvećeni Borisu Maruni,zbornik radova, ur. Stipe Grgas, Općina Kijevo – Pučko otvoreno učilište Invictus Zagreb, Kijevo 2010, str. 89.-104. + Summary + Key words
„Konjanik od romana Ivana Aralice do filma Branka Ivande“, Hrvatski filmski ljetopis, br. 64, Zagreb 2010, str. 72.-77.
„Fra Ivan Marković - zagovornik ekumenizma, mistike i duhovnosti“, Cetinska vrila, Sinj, god. XVIII, br. 36, prosinac 2010, str. 1.-2.
“Književni rad i prevodilaštvo fra Ivana Markovića“, Cetinska vrila, Sinj, god. XVIII, br. 36, prosinac 2010, str. 3.-4.
2011.
„Pučka, nacionalna i nadnacionalna paradigma u znanstvenim pristupima Mažuranićevim djelima“, u: Zbornik Ivan Mažuranić (1814-1890) i Crna Gora, Cetinje od 27. 09. do 01. 10. 2009, ur. prof. dr. sc. Milorad Nikčević, Biblioteka Istraživanja, knj. 19, Cetinje – Osijek, 2011, 333.-356.
„Pjesništvo Milana Begovića – lirske sastavnice, oblici i mikrostrukture“, u: Između dviju domovina. Zbornik Milorada Nikčevića. Povodom sedamdesetogodišnjice života i četrdesetpetogodišnjice znanstvenoga rada. Ur. Milica Lukić i Jakov Sabljić, Sveučilište J. J. Strossmayera i Filozofski fakultet u Osijeku, Osijek, travanj 2011, 213.-234. (Recenzenti: prof. emeritus dr. sc. Stanislav Marijanović i doc. dr. sc. Adnan Čirgić.).
“Pjesništvo Ivana Slamniga“, u: Ivan Slamnig, ehnti tschatschine Rogge! Zbornik radova 10. Kijevskih književnih susreta, ur. Krešimir Bagić, Općina Kijevo – Pučko otvoreno učilište Invictus Zagreb – Zagrebački holding, podružnica AGM, Kijevo 2011, str. 121.-135. + Summary + Key words (Recenzija: prof. dr. sc. Krešimir Bagić (+ međunarodni znanstveni skup).
“Pogled iz novog tisućljeća: Filip Lukas – profesor, znanstvenik, autor udžbenika, predsjednik Matice hrvatske (1928-1945)“, u: Kaštelanski zbornik 9, Kaštela, 2011, str. 331-388.
“Pjesnički povratak Iskonu“ (recenzija knjige pjesama Ante Markovića Put prema iskonu, pjesme, Ogranak MH Sinj, 2011.), Cetinska vrila, Sinj, god. XIX, br. 38, prosinac 2011, 38.-39.
„Izdavačka djelatnost Ogranka (Matice hrvatske u Sinju)“, Cetinska vrila, Sinj, god. XIX/2011, br. 37, str. 27-38. ISSN 1332-3717
Sestra Marija od Presvetoga Srca – Anka Petričević (2011) Riječ – izvor Života. Filozofsko-teološke studije, eseji i meditacije. Split: Symposion, biblioteka asketsko-mističnih djela, knj. 103, ur. S. Marija od Presv. Srca (Anka Petričević), Pogovor napisao M. Buljac, str. 209-223. UDK 242 ISBN 978-953-6261-83-3 140117000
Sestra Marija od Presvetoga Srca – Anka Petričević (2011) Pjesme srca. Split: Symposion, biblioteka asketsko-mističnih djela, knj. 104, Pogovor “Pjesme srca, duha i duše – božanske himnodije Sestre Marije od Presvetoga Srca“ napisao Miljenko Buljac, str. 175-191. UDK 821.163.42-1 ISBN 978-953-6261-84-0
2012.
„Apokalipsa – spjev Sestre Marije od Presvetoga Srca“, Dometi 1-2/2012, Matica hrvatska – Ogranak u Rijeci, str. 37.-60.
„Retoričke i neke poetske sastavnice duhovnoga štiva Ivana Ančića“, Hum, časopis Filozofskog fakulteta u Mostaru,br. 7, svibanj 2012., Mostar, ISSN 1840-233X
“Čakavsko pjesništvo Drage Ivaniševića“, Čakavska rič, časopis za proučavanje čakavske riječi, god. XL. (2012), br. 1-2, Književni krug Split, siječanj-prosinac 2012, str. 71.-86.
“Dobri čovjek Vinko Nikolić - Bliskost što briše daljine“, Vijenac 17. svibnja 2012., br. 475, god. XX, str. 16.-17. (tema broja).
„Spomen na Vinka Nikolića o 100. obljetnici rođenja (Šibenik, 2. ožujka 1912 – Šibenik, 12. srpnja 1997)“. Bliskost koja briše daljine“, Cetinska vrila, god. XX/2012, br. 39, str. 35.-38.
„Dalmatinska zagora u putopisnoj prozi stranih pisaca. Alberto Fortis iz moje uporišne točke“, Cetinska vrila, god. XX./2012, br. 40, str. 11.-21.
Sestra Marija od Presvetoga Srca – Anka Petričević (2012) Vječnost Ljubavi. Split: Symposion, biblioteka asketsko-mističnih djela sv. 109, autobiografska proza, knj. 3, Predgovor napisao Miljenko Buljac str. 7-10. UDK 821.163.42-97 ISBN 978-953-6261-88-8.
„Znanstvena rektifikacija hrvatske filologije. Novi prinosi kroatistici, kroatologiji i teatrologiji“, (Tihomil Maštrović, Neukrotivo svoji, Kroatističke rasprave i članci, Erasmus naklada, Manualia universitatis, XIV, Zagreb 2012, str. 1-336), Mogućnosti 7-9/2013, 151.-156.
2013.
„Dalmatinska zagora u putopisnoj prozi stranih pisaca. Hrvatski talijanost Giovanni Lovrich iz moje uporišne točke – Stari i novi vlasnici tuđinskih vjerodajnica“, Cetinska vrila, god. XXI/2013, br. 41, str. 10.-17.
“Sestra Marija od Presvetoga Srca-Anka Petričević - dobitnica Nagrade Antuna Branka i Stanislava Šimića“, Vijenac 17. svibnja 2013., br. 475, god. XX, str. 16.-17. (tema broja).
2015.
„Poetika Zimskoga ljetovanja - prvi tipološki krug literarnosti Vladana Desnice“, Vladan Desnica i Split 1920.-1945. – Zbornik radova sa znanstvenog skupa Desničini susreti 2014., FF Press Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb 2015, 343-358. UDK 821.163.42-3 Desnica V. 8081
„Prinosi dr. sc. Vjekoslava Maštrovića proučavanju jezičnog pitanja u Dalmaciji“, Zbornik o Vjekoslavu Maštroviću, Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 20. obljetnice smrti priređen u Zadru 18. prosinca 2006, Znanstvena knjižnica, Zadar 2015, 77-91. ISBN 978-953-7256-26-5
„Doprinosi Antuna Barca versološkoj problematici hrvatskoga pjesništva“, Zbornik o Antunu Barcu, Zbornik radova sa Znanstvenoga skupa Zagreb / Crikvenica, 24. – 26. travnja 2014., Hrvatski književni povjesničari, gl. ur. Tihomil Maštrović, sv. 14, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2015, 185-201. ISBN 978-953-7823-42-9 (CIP 915019)
„Literarne sastavnice romana Prosjaci & sinovi Ivana Raosa“, Putokazi, časopis Fakulteta društvenih znanosti dr. Milenka Brkića Bijakovići-Međugorje Sveučilišta Hercegovina u Mostaru, www.putokazi.eu, Mostar 2015, vol 3, No 1 (2015), 9-27. UDK 821-163.42-31.09 (tiskano u jesen 2016)
2016.
„Andrija Kačić Miošić u Šurminovu povijesnom pregledu književnosti“. Zbornik o Đuri Šurminu, Zbornik radova sa Znanstvenoga skupa Zagreb – Varaždin – Čazma, 21. – 22. travnja 2016., Hrvatski književni povjesničari, gl. ur. Tihomil Maštrović, sv. 15, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2017, 127-147. UDK 821.163.42(091)
„Semiološka i strukturalna interpretacija romana Crni smiješak Petra Šegedina“, Putokazi, časopis Fakulteta društvenih znanosti dr. Milenka Brkića Bijakovići-Međugorje Sveučilišta Hercegovina u Mostaru, www.putokazi.eu, Mostar 2016, vol 4, No 2 (2016), str. 1-12. UDK 8122-81-116
2017.
Sestra Marija od Presvetoga Srca – Anka Petričević (2017) Hrvatska, domovino moja. Split: Symposion, biblioteka asketsko-mističnih djela, knj. 115, Pogovor napisao Miljenko Buljac, str. 77-85. UDK 821.163.42-1 ISBN 978-953-6261-97-0
„Veselko Koroman – laureat“ u: Dvadeset i prva godina kulturno-umjetničke manifestacije Dobrojutro more“. Podstrana, 2017, str. 63-97. ISBN 978-953-7581-38-1
„Izdanja Ogranka Matice hrvatske u Sinju“, Cetinska vrila, god. XXV/2017, br. 50, str. 7-32. ISSN 1332-3717
2018.
„Važne sastavnice Markovićeva prijevoda Poslanica sv. Jeronima“, Putokazi, časopis Fakulteta društvenih znanosti dr. Milenka Brkića Bijakovići - Međugorje Sveučilišta Hercegovina u Mostaru, www.putokazi.eu, Mostar 2018, No 1, vol 6 (2018), str. 7-24. ISSN 2566-3755 UDK 82-92-234-283
„Postmodernizam Miljenka Jukića“ (Miljenko Jukić: O krugovima i drugom, OMH Podstrana, 2018.; Dvanaest sekunda kolovoza, Naklada Bošković, Split, 2021.), Kolo, časopis za književnost, umjetnost i kulturu, Kritika, god. XXXI/2021, br. 2, str. 204-208, ISBN: 9771331099001
Sestra Marija od Presvetoga Srca – Anka Petričević (2018) Onaj koji jest – mistični susreti i tumačenja. Split: Symposion, biblioteka asketsko-mističnih djela, knj. 116, Pogovor napisao Miljenko Buljac, str. 71-75. UDK 27-584-2-58 ISBN 978.953-6261-99-4
„Alberto Fortis i Giovanni Lovrich – bliskih su nazora, a ne antipodi“. Zbornik radova ’300. obljetnica slavne obrane Sinja 1715. godine (1715.-2015.)’ s Međunarodnoga znanstvenog skupa održanog u Zagrebu 12. svibnja i Sinju od 14. do 17. svibnja 2015. godine. Franjevački samostan Gospe Sinjske – Viteško alkarsko društvo Sinj – Grad Sinj i gradovi i općine Cetinske krajine, Sinj 2018, 231-247. ISBN: 978-953-98170-6-8, ISBN: 978-953-98442-6-2 (Viteško alkarsko društvo Sinj), CIP br. 170508030 (Sveučilišna knjižnica u Splitu)
„Versologija Kranjčevićeva pjesništva u svjetlu metodološke kritike nekih interpretacija“. Zbornik radova 1. senjskog interdisciplinarnog simpozija „Zdravo ste nam, braćo, u kamenu Senju!“ – nova čitanja. Grad Senj, godina I., Senj 2018, str. 18-34. ISBN 978-953-48285-0-2 UDK 821.163.42.09 Kranjčević, S. S.
„Sustav renesansnih lirskih i epskih vrsta, podvrsta i pjesničkih oblika Milorada Medinija“. Zbornik o Miloradu Mediniju, Zbornik radova sa Znanstvenoga skupa Zagreb – Dubrovnik, 9. – 11. studenoga 2017., Hrvatski književni povjesničari, gl. ur. Tihomil Maštrović, sv. 16, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2018, str. 283-304. UDK 821.163.42 (091) ISBN 976-953-7823-78-8
2019.
„Versologija Kranjčevićeva pjesništva u svjetlu metodološke kritike nekih interpretacija“, Putokazi, časopis Fakulteta društvenih znanosti dr. Milenka Brkića Bijakovići-Međugorje Sveučilišta Hercegovina u Mostaru, www.putokazi.eu, Mostar 2019, No 1, vol 7 (2019), str. 9-28. ISSN 2566-3755 UDK 821.163.42.09 Kranjčević S.S.: 801.6
„Živjeti u hramu, u prostoriji najljepšoj“, Cetinska vrila, god. XXVII/2019, br. 54, str. 45-51. ISSN 1332-3717
Sestra Marija od Presvetoga Srca – Anka Petričević (2019) Intervjui. Split: Symposion, biblioteka asketsko-mističnih djela, knj. 119, Pogovor napisao Miljenko Buljac, str. 87-91. UDK 821.163.42-1 / 821.163.42-97 ISBN 978-953-8159-03-9
Sestra Marija od Presvetoga Srca – Anka Petričević (2019) Božanski agape Kristu i Gospi Žalosnoj. Split: Symposion, biblioteka asketsko-mističnih djela, knj. 117, Predgovor / pogovor napisao Miljenko Buljac, str. 71-75. UDK 27-584-2-58 ISBN 978.953-6261-99-4
Sestra Marija od Presvetoga Srca – Anka Petričević (2019) Marijo, prežalosna majko. Split: Symposion, biblioteka asketsko-mističnih djela, knj. 119, Pogovor napisao Miljenko Buljac, str. 87-91. UDK 821.163.42-1 / 821.163.42-97 ISBN 978-953-8159-03-9
„Odjeci naše zbilje u ukrižanim rimama“, Cetinska vrila, god. XXVII/2019, br. 53, str. 25-27. ISSN 1332-371757
„Ljubav je umijeće“ (osvrt na esejističke oglede i rasprave Josipa Anića i Jasne Šego: Eros, Philia, Agape – ljubav u odabranim književnim djelima i u biblijskim tekstovima. Zagreb, Vlastita naklada, 2018.), Kolo, časopis za književnost, umjetnost i kulturu, Kritika, god. XXIX/2019, br. 4, 219-222. ISBN: 9771331099001
„Roman ’Prosjaci i sinovi’ Ivana Raosa u žarištu književnih teorija i interpretacija“ Zbornik radova 5. znanstveno savjetovanje Kulturno naslijeđe Ujević 27. i 28. rujna 2019. Krivodol /Imotski, 2019, str. 269-277. ISSN 2623-4998
2020.
„Struktura, kompozicija i aktancijalnost romana Kiklop Ranka Marinkovića“. Putokazi, Mostar 2020, No 1, vol 8 (2020), br. 1, 2020, 7-26. (izvorni znanstveni članak) ISSN 2566-3755 UDK 821.163.42-31.09 Marinković R.
Dijalozi neba i zemlje u pjesmama Drage Čondrića (pogovor). u: Drago Čondrić (2020) Van Gogh slika čemprese. Društvo hrvatskih književnika, Mala knjiga 228, Zagreb 2020, str. 139-167. ISBN: 978-953-278-304-914
„Pomak u preslaganju romanesknih sižea“ (kritički osvrt na roman Grad bez ptica Anite Martinac, Središnji Hrvatskoga svjetskog kongresa, Mostar 2019), Kolo, časopis za književnost, umjetnost i kulturu, Kritika, god. XXX/2020, br. 3, 221-227. ISBN: 9771331099001
„Spoznajne, psihološke i metodološke sastavnice Žetve, hrvatske čitanke Ljubomira Marakovića. u: Zbornik o Ljubomiru Marakoviću, Zbornik radova sa Znanstvenoga skupa Zagreb – Topusko, 25.-26. travnja 2019., Hrvatski književni povjesničari, gl. ur. Tihomil Maštrović, sv. 17, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2020, str. 293-311. UDK 821.163.42 (091) ISBN 976-953-7823-99-3
„Drukčiji pogledi na ljude i zbivanja“ (osvrt na roman Perunova djeca Zorana Jurišića, Ogranak MH Podstrana, 2018), Kolo, časopis za književnost, umjetnost i kulturu, Kritika, god. XXX/2020, br. 1, 238-241. ISBN: 9771331099001
„Ususret velikoj obljetnici: Sv. Jeronim – prvi prevoditelj Biblije na latinskome jeziku“, Cetinska vrila, god. XXVIII/2020, br. 55, str. 24-29. ISSN 1332-3717
„Čežnje i nostalgije za Vrlikom u Begovićevoj poeziji“, Cetinska vrila, god. XXVIII/2020, br. 56, str. -----. ISSN 1332-3717
„Sveti Jeronim – prvi prevoditelj Biblije na latinski jezik“ Vijenac, Zagreb, god. XXVIII/2020, br. 693. od 24. rujna 2020, str. 16-17. ISSN 1330-2787
2021.
„Povijesna uloga Marulovićeve ’Judite’“. Tema broja: Uz 500. obljetnicu prvog izdanja Marulićeve ’Judite’. Kolo, časopis za književnost, umjetnost i kulturu, god. XXXI/2021, br. 4, 64-78. ISBN: 9771331099001
„Na ponos potomstvu i narodu: Petar i Paula Preradović“. u: Hrvatski, časopis za teoriju i praksu nastave hrvatskoga jezika, književnosti, govornoga i pismenoga izražavanja te medijske kulture. Vol 19 No. 2. 2021, 37-61.
Laureat pjesničkih susreta Dobrojutro more za 2020. godinu – Drago Čondrić. Životopis. Djela. Književne nagrade. Obrazloženje odluke o dodjeli plakete Dobrojutro more pjesniku Dragi Čondriću. u: Dvadeset peta kulturno-umjetnička manifestacija Dobrojutro more. Perunika, 15, Podstrana, 2021, 27-37. ISBN 978-953-7581-38-1
Post(post)moderne zbirke Miljenka Jukića – stihovima oslabljene silabičnosti k novim poetskim izričajima i njihovim vratolomijama, novom iskustvu čitanja, novoj senzibilnosti te imaginaciji. u: Miljenko Jukić (2021) Dvanaest sekunda kolovoza. Biblioteka Vlati, ur. Miljenko Buljac, knj. 165, Split: Naklada Bošković, str. 67-73. CIP br. 190106046 Sveučilišne knjižnice u Splitu, ISBN 978-953-263-649-9, ISBN 978-953-7581-37-4
Knjiga intervjua Sestre Marije od Presvetoga Srca – Anke Petričević. Bog je vječna ljubav. Pogovor. Split: Symposion, knj. 121, 2021, 183-193. ISBN 978-953-8159-05-3
“Interpretacije i tumačenja Ujevićeva pjesništva u ozračju novih književnoteorijskih spoznaja“. Zbornik radova 6. znanstvenoga savjetovanja Kulturno naslijeđe Ujević, 1. i 2. listopada 2021, Krivodol, 51-74. ISSN 2623-4998, 9772623499004 (objavljen rad + pozivno predavanje)
“Moj Ujević – narativ o rekonstrukciji pjesnikove biografije”. Zbornik radova 6. znanstvenoga savjetovanja Kulturno naslijeđe Ujević, 1. i 2. listopada 2021, Krivodol, 75-79. ISSN 2623-4998, 9772623499004.
Genološke odrednice pjesme Cvrčak Vladimira Nazora. Putokazi. god. IX / 2021, br. 1, 9-20.
„Laureat pjesničkih susreta Dobrojutro more za 2020. godinu – Drago Čondrić. Životopis. Djela. Književne nagrade. Obrazloženje odluke o dodjeli plakete Dobrojutro more pjesniku Dragi Čondriću. u: Dvadeset peta kulturno-umjetnička manifestacija Dobrojutro more. Perunika, 15, Podstrana, 2021, 27-37. ISBN 978-953-7581-38-1
Post(post)moderne zbirke Miljenka Jukića – stihovima oslabljene silabičnosti k novim poetskim izričajima i njihovim vratolomijama, novom iskustvu čitanja, novoj senzibilnosti te imaginaciji. u: Miljenko Jukić (2021) Dvanaest sekunda kolovoza. Biblioteka Vlati, ur. Miljenko Buljac, knj. 165, Split: Naklada Bošković, str. 67-73. CIP br. 190106046 Sveučilišne knjižnice u Splitu, ISBN 978-953-263-649-9, ISBN 978-953-7581-37-4
Pogovor u: Knjiga intervjua Sestre Marije od Presvetoga Srca – Anke Petričević. Bog je vječna ljubav. Split: Symposion, knj. 121, 2021, 183-193. ISBN 978-953-8159-05-3
„500 godina od prvotiska ’Judite’“, Cetinska vrila, Sinj, god. XXIX/2021, br. 57, str. 22-26. ISSN 1332-3717
„Zlatni jubilej Zbornika Kačić“, Crkva u svijetu, Split, god. LVI/2021, br. 2, 339-344. HR ISSN 0352-400 UDK 215
„Onaj tko Marka Marulića slavi, sve nas časti“. 500 godina od prvotiska ’Judite’“ (2). Cetinska vrila, Sinj, god. XXIX/2021, br. 58, str. 1-7. ISSN 1332-3717
2022.
Genološke sastavnice Planina Petra Zoranića (koautorski rad s Matom Šimundićem), u: Petar Zoranić i hrvatska kultura. Zbornik radova sa znanatvenoga skupa, Zadar – Nin, 22.-23. studenoga 20., Zadar: Sveučilište u Zadru, 2022: 107-124. ISBN 978-953-331-386-3 CIP Znanstvena knjižnica u Zadru pod. br. 161210009
Milan Begović u pregledu Hrvatska književnost Slavka Ježića. Zbornik o Slavku Ježiću. Zagreb – Zadar. 7.-9. listopada 2021. Hrvatski književni povjesničari. Znanstveni zbornici, sv. 18, Zagreb: Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb, 2022, 367-384. ISBN 978-953-8349-13-3 UDK 821.163.42(091) 821.163.42.09 [1] Ježić, S.
„Review of musical Arrangements of Drago Ivanišević’s chakavian poems“, u: Leut, 17/2022, 88-95.
„Genološke odrednice pjesme Cvrčak Vladimira Nazora“. u: Zadarska smotra, časopis za kulturu, znanost i umjetnost. Zadar: god. LXXI/ 2022, br. 4, 50-57, (MH, Zadar, ISSN 1330-4577)
„Još o Kačiću, o opstanku, nepotrošivu vremenu i trajanju“, Cetinska vrila, Sinj, god. XXX/2022, br. 60, str. 31-35. ISSN 1332-3717
Osvrt na uglazbljene čakavske pjesme Drage Ivaniševića: Jubav Duška Tambače. u: Notna edicija Leut, br. 17, Omiš, lipanj 2022, 82-87.
„Mikrostrukture, poetika i pjesnička retorika Emila Kazimira Žeravice“. u: Vrlički zbornik povodom 275. godina tiska Cvita razgovora fra Filipa Grabovca. Zagreb: Zavičajna kulturna udruga „Fra Filip Grabovac“ u Zagrebu, 2022, 66-82.
2023.
„Ime dostojno avenije i mosta – Jaketa Palmotić Dionorić“. Zadarska smotra, god.LXXII/2023, br. 1-3, Zadar, 2023: 123-132.
Lirsko i lirsko-epsko pjesništvo Ivana Raosa – Lyrical and lyrical-epic poetry of Ivan Raos“. Zbornik radova 7. znanstvenoga savjetovanja Kulturno naslijeđe Ujević, 1. i 2. listopada 2023, Krivodol, 193-200. ISSN 2623-4998, 9772623499004.
„Nikola Šubić Zrinski u hrvatskom pjesništvu i glazbi – abeceda samosvojnosti i domoljublja“. Cetinska vrila, Sinj, god. XXXI/2023, br. 61, str. 9-13. ISSN 1332-3717
„Prinosi, pregnuća i postignuća sveučilišnog profesora Tihomila Maštrovića. u: Slatkost bašćine. Zbornik u čast Tihomilu Maštroviću. Urednik Robert Bacalja. Sveučilište u Zadru – Fakultet filozofije i religijskih znanosti u Zagrebu. Grafikart d. o. o., Zadar, 2023, 539-553.
“Lyrical Poetry of Nikola Milićević – Opus and Microstructures“ / „Lirsko pjesništvo Nikole Milićevića – opus i mikrostrukture“. in: Great Britain Journals Press. 2023, Volume 23, Issue 11, pages 21-33.
„Od raspjevanih zvona do staklenih gradova. Anton Vrlić, akademski slikar, skulptor i sveučilišni profesor“. Cetinska vrila, Sinj, god. XXXI/2023, br. 62, str. 27-33. ISSN 1332-3717
„Drago Čondrić, pjesnik kranjčevićevsko-eliotovske rapsodije“. Zadarska smotra, god.LXXII/2023, br. 4, Zadar, 2023.
“Petnaesta knjiga pjesnika kranjčevićevske rapsodije“. u: Drago Čondrić (2023) Tražio sam snagu. Biblioteka Lirika, knj. 150, Krapinske Toplice: Tonimir, 85-93. ISBN 978-953-383-010-0
2024.
Prinosi preporodu duhovnoga pjesništva. Pogovor u: Drago Čondrić (2024) Zamišljeni Adam. Zagreb: Društvo hrvatskih književnika, Mala knjižnica DHK, knj. 271, 2024., 117-137. ISBN: 978-953-278-384-1
„Nikola Andrić – autor povijesnoga pregleda dijela hrvatske književnosti obilježenog apsolutizmom (1850.-1860). u: Zbornik o Nikoli Andrić, Zbornik radova Znanstvenog skupa Zagreb – Vukovar - Pečuh, 20.-22. listopada 2022., Hrvatski književni povjesničari, sv. 19, gl. ur. Tihomil Maštrović, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2024, str. 137-154. UDK 821.163.42 (091) ISBN 976-953-7823-99-3
„Do nebesa nek se ori“. Cetinska vrila, Sinj, god. XXXI/I2024, br. 63, str. 1.-6. ISSN 1332-3717
„Pola stoljeća sjećanja na akademskog kipara i profesora Antu Župića, br. 64, str. 6.-11.
PREDGOVORI I POGOVORI KNJIGAMA / Prefaces in the books
“O esejima Srećka Listeša“, u: Srećko Listeš, Eseji o književnosti i oko nje,Profil International, Zagreb 2007, str. 146-148.
“Pogovor pjesničkoj zbirci Otrgnuta tišina“, u: Irena Grubišić-Čabo, Otrgnuta tišina, Biblioteka Ornji, knj. 2008.
Autor predgovora i urednik knjige: Emil Kazimir Žeravice, Gastikina dolina. Romaneskna trilogija, Biblioteka Gastika, Matica hrvatska Vrlika, 2002, str. 5-18, urednik knjige te pisac Tumača nepoznatih i manje poznatih riječi i izraza u knjizi, str. 437- 445.
Izbor tekstova i predgovor knjizi: “Petar Zdravko Blajić, Riječ u odjecima riječi,Matica hrvatska, Biblioteka Trpimir, Kaštela, 1995, str. 5-12.
Urednik biblioteke i autor pogovora u knjizi: “Irena Grubišić Čabo, Bogata oproštajima, zbirka pjesama“, Biblioteka Ornji, knj. 1, Matica hrvatska Sinj, 2000, str. 89-95, uredio, odabrao pjesme te sastavio kratku biografsku bilješku).
Predgovor u knjizi: “August Šenoa, Čuvaj se senjske ruke“, Laus, Split, 2000, str. 109-118.
Urednik biblioteke te izbora pjesama, akcentuirao pjesme pisane na govornoj podlozi sinjskoga sela Satrića i napisao Tumač nepoznatih i manje poznatih riječi te autor pogovora u knjizi: “Ante Prolić, Rastaljena tišina, zbirka pjesama“, Biblioteka Ornji, knj. 3, Matica hrvatska, Sinj 2000, str. 60-66.
“Tema zatajene povijesti“, pogovor u knjizi: Ante Nadomir Tadić Šutra, Rađaj, Jelena, Biblioteka INA, knjiga 20, Udruga branitelja Domovinskog rata, Zagreb, 2004, str. 79-82.
“Pogovor“, u: Marijan Sikirica, Grad Čačvina u prošlosti, Majumi, Split 2005, str.104-107.
“Pogovor “, u: Sestra Marija od Presvetoga Srca – Anka Petričević, Riječ – izvor Života. Filozofsko-teološke studije, eseji i meditacije, Symposion, biblioteka asketsko-mističnih djela, knj. 103, ur. S. Marija od Presv. Srca (Anka Petričević), Split 2011, str. 209-223.
“Pjesme srca, duha i duše – božanske himnodije Sestre Marije od Presvetoga Srca“, u: Sestra Marija od Presvetoga Srca – Anka Petričević,Pjesme srca, Symposion, biblioteka asketsko-mističnih djela, knj. 104, Split 2011, str. 175-191.
“Predgovor“, u: Sestra Marija od Presvetoga Srca – Anka Petričević, U sjeni velike obljetnice, Symposion, biblioteka asketsko-mističnih djela, knj. 107, Split 2012, str. 7-10.
«Pogovor izrekama i poslovicama», u: Marijan Sikirica, Izreke i poslovice, Paremiološki priručnik, Ogranak Matice hrvatske u Sinju, Sinj 2009, 153-157.
“Pogovor“, u: Sestra Marija od Presvetoga Srca – Anka Petričević, Vječnost Ljubavi Autobiografska proza, knj. 3, Symposion, biblioteka asketsko-mističnih djela, knj. 109, Split 2012, str. 7-10.
Petar Zdravko Blajić (1995) Riječ u odjecima riječi. Kaštela: Matica hrvatska, Biblioteka Trpimir, str. 5-12. UDK 886.2-9 ISBN 953-6370-00-X
Emil Kazimir Žeravice (2002) Gastikina dolina. Romaneskna trilogija. Vrlika: Ogranak Matice hrvatske Vrlika, Biblioteka Gastika, urednik knjige, pisac Tumača nepoznatih i manje poznatih riječi i izraza: Miljenko Buljac, str. 5-18 i 437- 445. UDK 821.163.42-3 ISBN 953-98779-0-3
Jerko Radan (2007) Ruže u suzama rose, Sinj: Ogranak Matice hrvatske u Sinju, prepjevao, uredio i predgovor napisao Miljenko Buljac, Biblioteka Ornji, knj. 3, str. 5-8. UDK 821.163.42-1 IBSN 978-953-7440-00-1 470626002
Irena Grubišić Čabo, Nemiri. Zbirka pjesama, Biblioteka Ornji knj. 8, Ogranak Matice hrvatske u Sinju, urednik Miljenko Buljac, Sinj, 2012, str. 10-17. UDK 821.163.42-1 ISBN 978-953-7440-10-9
Sestra Marija od Presvetoga Srca – Anka Petričević (2012) U sjeni velike obljetnice. Split: Symposion, biblioteka asketsko-mističnih djela, sv. 107, Predgovor napisao Miljenko Buljac str. 7-10. UDK 271-055.2(497.5 Split) ISBN 978-953-6261-85-7
UREDNIČKI PRINOSI / The editorial contributions
● UREDNIŠTVO KNJIŽEVNIH PRILOGA U ČASOPISU CETINSKA VRILA br. 1-33, god. I-XV (1993-2004-2024)
● UREDNIŠTVO U ČASOPISU PUTOKAZI
- zamjenik glavnog urednika i lektor (2017-2021)
● LEKTURA I KOREKTURA U ČASOPISU CETINSKA VRILA
(1993-2004-2024)
“Temat o Marku Maruliću“, Cetinska vrila br. 2 (20), 2002. (pripremio, odabrao i uredio tekstove Mirka Tomasovića, Bratislava Lučina, fra Gabrijela Hrvatina Jurišića, Francisca Javiera Jueza Gálveza i Ante Jurkovića), u: Trinaesti međunarodni znanstveni skup o Marku Maruliću, predavanje i predstavljanje časopisa, Split, 25. travnja 2003) + Bilješke (Cetinska vrila);
UREDNIK KNJIGA U BIBLIOTEKAMA ORNJI I VLATI TE BIBLIOTECI
ZNANSTVENE KNJIGE
Irena Grubišić Čabo, Bogata oproštajima, zbirka pjesama, Biblioteka Ornji, knj. 1, Matica hrvatska Sinj, 2000.
Miljenko Buljac, Nevjenčani dani, Biblioteka Ornji, knj. 1, Matica hrvatska Sinj, 2000.
Ante Prolić, Rastaljena tišina, zbirka pjesama, Biblioteka Ornji, knj. 3, Matica hrvatska, Sinj 2000.
Jerko Radan, Ruže u suzama rose, prepjevao, uredio i predgovor napisao Miljenko Buljac, Biblioteka Ornji, knj. 4, Matica hrvatska Sinj 2007.
Irena Grubišić-Čabo, Otrgnuta tišina, Biblioteka Ornji, knj. 5, Matica hrvatska Sinj 2008.
Miljenko Buljac, Njihove navezanosti tebi ne trebaju, Biblioteka Ornji, knj. 6, Matica hrvatska Sinj, 2000.
Irena Grubišić Čabo, Nemiri. Zbirka pjesama, Biblioteka Ornji knj. 8, Ogranak Matice hrvatske u Sinju, 2012.
Emil Kazimir Žeravica, Gastikina dolina, Ogranak Matice hrvatske Vrlika, Vrlika.
Marijan Sikirica, Grad Čačvina u prošlosti, Majumi, Split 2005, str.104-107.
Marijan Sikirica, Izreke i poslovice, Paremiološki priručnik, Ogranak Matice hrvatske u Sinju, Sinj 2009.
Miljenko Jukić. Dvanaest sekunda kolovoza. Podstrana: Naklada Bošković - OMH Podstrana, Vlati, knj. 166.
IZBOR IZ DJELA (pjesme)
ta riječ hrvatska
k’o kruh je mijesiš prstima
i lomiš i drugima daješ
a ona kvascem života bubri u sebi
i u nama se oplođuje
obiljem rađa
i mir nam donosi
svojom nam kapljom samoću gasi
i k’o zjenica kojom se svjetlost baca
po predmetima i ona se strmoglavljuje
po krajolicima
i po pejsažima duše ona se prosipa
i onda kad je prepoznajemo u bojama
i ljepotama
u sličicama koje se ponavljaju
u nama
koje se stapaju u beskrajnoj
u vječnoj igri u kojoj je prolaznost
njome zavezana
u meni u tebi rađa se riječ
ta riječ hrvatska koja je radost
ako je u pjesmu utkaš
ako je u molitvu odjeneš
ako joj daruješ vlastito ruho
ona će te okrijepiti
ona će te osnažiti
ona će te uzvrijediti
veličina oprosta
u praštanju smo često
tek na prvome slovu
nepopravljivi
drugima strogi
a prema sebi posve blagi
raznježeni vlastitom dobrotom
uvjereni sasvim kako upravljamo
mudro
samima sobom i svojim životom
praštati
pa to je bar lako
i svatko bi to morao znati
jer čovjek mučno i gorko pati
kad kletvu nosi
kad je za sobom vuče
jer ako s kletvom živi
nižu se tada dani sivi
a noći pune mȍre
i mira nemaš
i nemaš sna
ni svjetla nemaš
niti zòre
zaborav je prah
kojim mijesiš pogaču novu
i k’o hostiju dijeliš za sve tuđe
zloće i slaboće
to otajstvo bliskosti
blizine
nečasniku svojem Očenaš izmoliš
umjesto kletve i gorčine
stoga je grješno proklinjati
druge
za sobom vući kovčege kletva
kovčege pune mokroga pijeska
jer vjetra nema
i ničesa nema
da ti se lađa ljeska
Kamo ćeš u olovnu kišu, pod ognjeni tepih, djevojko?
„Iznemogoh od pusta jecanja, / u noći postelju plačem zalijevam,
/ suzama ležaj natapam“ (Ps. 6, 7)
Snježani Jurić
Večernjeg mira nestalo je, opasnost je zračna,
policijski sat. Pokazati joj imam hrabrost sad
i vožnju bez svjetala, odvesti je doma. (Plavokosi
plavac poznata prezimena pustio nas prema Šòlti).
Silovitim udarima sijale su smrt mine i granate,
a u kosti stjerale sav strah. U reviji razornih moći
žarila se pomisao da neprijatelj naš vatrenim nas
poljupcima punim ognja, žarko, ljubio žarko,
a i sad nas još ljubi.
(Oprosti im, Gospodine, jer ne znaju što čine).
Stisnuti čvrsto pod Šoltinim pergulom ponizno
smo im praštali i sve oprostili. Od sve jačih udara
na opasnu izlogu iskušavali smo nestalnu našu vezu
(Ne znam kako to drukčije nazvati). Tada me
prihvatila, ono, kao voljela me. Privlačna bila je,
spremna na nježnosti, škakljiva, opuštena, ležerna,
u strahu pak od smrti, od udara vjenčića praskavih.
Uz odijelo ratnice, njezino je lice ozbiljnošću zrȁčilo.
- Ja sam na prvoj crti, u Paljuvu.
- Ja sam u Vojskavi. Zašto odlaziš? Ne idi u noć
stradanja i smrti!
- Nema straha, nisam u Legiji stranaca, svojima
idem. U elitnu, Četvrtu.
- I ovdje su tvoji.
U more odnijet će nas ta pjenušava rijeka, ta odluka
njena. Obuzdaj konje vrane, neosedlane, djevojko,
ne ostavljaj konjanike pospane, stani i ostani.
Ovdje se brani svoj prag, plemenšćina i bašćina.
Tu ćemo tugovati, žalosni i radosni biti, skupa se
smijati i plakati.
- „Pođi kad hoćeš“, izustih naglo, prije dospjelih misli,
i odmah se pokajah što rekoh. „Bilo bi bolje da si tu.“
(Zašto sam uvijek protiv, protiv nas?!). Stalno smo
u ugrozi, opasnostima, rijetko ovako sretni i sami.
Misao je neka narasla iz straha: ta razdaljina nam
je potrebna, pomislih. Okušat ćemo jesmo li jedno
za drugo, u sebi rekoh, a srce mi odjekuje bolno.
Konji su ozobljeni, bijesni, pobješnjeli, hitamo k rijeci
u noći punog mjeseca. Dolje je Šibenski most,
proći ćemo na drugu stranu, braniti Zadar i Kotare,
òtēti hrvatski kraj, i vratiti se opet, spoznati kako je
bilo. (Oj, Zoraniću moj, stiže ti blȋžika[1] moja! U ruke
stavljam je tvoje). Vražji tad bič fijuknu nebom i
prostruji pokraj uha. (Samo smo čudom spašeni!).
Strahom nošeni, u jurnjavi sami ù sebi pomišljamo
na sljubljene krjeposti: na mudrost i pravdu,
moćnu ruku i umjerenu snagu, obitelj i dom.
Ako nemaš jednu ód njih, nedostaju ti sve ostale.
Prazan ti si, bez trunke ljubavi, bez dobrote i bez
milosti bliske.
Oh, Bože, samo da se ne rastopimo tražeći blago.
Malinar vremena[2] nakratko zaustavio je žrvanj svoj.
(Jesam li je mogao spasiti?). Pepelom posipam slabosti
svoje, nespretnosti, nesigurnosti, odgodu u sebi i neke
nejasne, zakopane misli, kadence boli gorke, najgorče.
(Moj grij, moj grij, moj priveliki grij!).
Sama znaš, blȋžiko, što ti od svega napokon òstā:
srce ratnice, smrskano lice, oči ugasle, ruke beživotne,
zaborav i nezahvalnost onih kojima si snove čuvala i
sačuvala. Od kiše projektila zbližio nas pergul tvoj.
U zagrljaju našem prvom, stísnuti onako, voljela si me,
ono, zavoljela si me kao.
- Kamo ćeš u olovnu kišu, pod ognjeni tepih, djevojko?
(prvotisak)
Balada o divljim guskama
1.
Uzduh je ispunjen kricima
na proplanku
odjednom
zapanjen, zatečen,
što se to zbiva,
tko to ječi i gdje se skriva,
nebo ispunjeno lelujavim jatima
lepezasto
glasnim lelekom lepetaju lepršavo
letačice s neba.
Što li su,
rode,
ždrali il’ čaplje?
Guske divlje to su,
iza leđa netko reče da su bez pameti i duše,
a čudesne su,
u prizoru pravilnosti,
savršenstva,
netom šest pa tri,
potom pretapanje,
pa stapanje,
pa ponovo novo jato,
astronomski
poravnato.
Tko je u letu iscrtao tu planimetriju,
tu nebesku geometriju,
tu silnu simetriju?
Tko je meštar trigonometrije ove?,
božanskom genijalnosti plove,
a ja ih pogledom
divljenja punim,
pogledom lovim,
i dozivam tu raspršenu skupinu ptičju,
i živ se čudim toj igri,
i stvorenjima beskrajno ljupkim.
O kricima bolnim opet vam govorim,
jauču ponad glava,
leleču, plaču,
sitne,
a k’o galebovi klauču,
nešto im pečalno,
nešto žuhko
naslagano im je u duši.
Nešto što u njoj žubori u strahu,
nešto što i nas od jada mori,
koliko li je samo boli proletjelo
u jednom dahu
i sijevnulo u strahu?
Koliko dozivanja,
koliko čežnje i nadanja,
naricanja,
nebeske aure stradanja,
koliko u strahu leta,
leta i padanja?
Kakve ih nevolje k sjeveru odvlače,
što smjeraju
i kamo ih tjeraju,
zbog čega jade svlače,
zašto im duša plače,
zima je još,
zar puščanim pucnjima da postanete
meta?
Da vas perušaju pijani lovci,
da vas pirjaju kuhari tusti,
svi da se goste.
Manimo se toga,
hej, ljudi!,
ptičjoj dražesti premca nema,
mi stvoreni smo tek biti sada
slavljenicima njihovih ljepota,
nebeskoga leta
i sklada,
uzvišena života.
2.
Kad nebom plove
divlje su guske savršenstvo svijeta,
svijest je o pomaku svakom
u glavicama sitnim odmjerena,
u stapanju,
u pretapanju,
sve do raspršenja ptičjih jata
u savršenim kretnjama,
stotinama svijesti
o sebi i svima.
Koliko li je sjete i gorčine
u kriku divlje guske?
Koliko li je tuge u jaukanju,
klaukanju?
O, ljudi,
ljudi, mi smo divlje guske kad ni jesti ne znamo,
nered nam je posvud,
mi koji smo rušitelji samosvijesti
i vlastite povijesti,
ispunjeni mislima crnim,
koji ni za bližnje svoje,
za jade njihove
ne marimo.
Nadahnućem nebeskim ponesene,
božanski,
pa i kad na ptičji način
jauču, klauču, plaču,
glavu ne gube,
stotinama svijesti o svima i o sebi,
i o nebeskim tajnama,
o božanskom letu,
tko to ravna raspršenim
lelujavim jatima?
I kako im sada dojaviti,
da ih puščana zasjeda čeka,
i zašto smo toliko jadni,
i tko koga pita zašto se skorojevići
i sva gospoda ptičjim kite perjem
i kicoše,
i zbog čega se kicoše?
(prvotisak nove inačice)
Balada o Karakonđuli
1.
Tko bi mogao reći kolika je širina i dubina Stipančeva jezera
gledana dječjim okom? Kao more skriveno je u blatu
i u sabljastu šašu, sasvim nedostupno. Nitko mu
dubinu ne zna, barem dosad se glasno šuti.
Na sredini jedanaest je duboko, sa svoga balkona
dovikuje mi Tonći Vuletić, profesor,
moj stari, ćudljivi, strašni, zaljubljenik u okoliš čist,
prirodu netaknutu. Mjerio ga je napravama svojim
s lađice trošne, a sad me doziva i psuje novinare
koji Peruću, potvrdih mu, vodu peruću, stalno
Peručom pišu. Iz jezera niče toli lijepi lopoč,
ali i aždaja, zmija, Karakonđula, zvali je stari,
svakim je danom sve veća, svetome Juri mrska,
pomislih, dokrajčio ju je davno.
Svakoga bi jutra svojim kracima barem jednu
djevu koja bi po vodu došla, ili blago na pojilo
tjerala, svojim žvalama prikliještila naglo
i u ždrijelo tiskala, stjerala, kosti smrskala, gutala,
žvakala i do smiraja sunca progutala.
Potom bi se u odaje svoje na dnu jezera zavukla,
u kraljevstvo slano svoje. U čudesnu gradskom
jezerskom zdanju čekala bi novi dan.
Tada bi se i jezero velo još sneno, skriveno
trstikom, ševarom, sitom, uz plač ucviljenih
majka budilo, jaucima, kuknjavom, granatim
plečem koji bi pristizao od Pavišina krinja,
Jerkanove vrebe, Kekezova kuka, Kelavina
luga, Ivandića briga, Renića luke, Vidića jaruge,
sa Svilaje, s Vrdova ili od Panja.
Pokraj staništa bjeloglava supa obližnje pak
Jànkovićevo velo jezero šesnaest je metara dubine,
pouzdano tvrdi stari profešur Tonći, a od njegova
glasa još i sad drhtim, i ne marim o dubini,
pa iako i ja starim, lakše mi je pokraj vrba
prošetati, proći, nego se s dubinama zateći
il’ što grješno reći.
Tvrde da Karakonđule nema, i da je sve manje
čudesa. Ni u snu ne usuđujem se mjeriti veličinu
nebesa, dubine i daljine uopće me ne zanimaju,
niti me muče, a niti me briga o čemu krekeću žabe.
Krekeću stalno, naiskoli noću, kradom krekeće kreketavo
kreketima raskreketano jezero slano. Iz njegova
blata niču bokori lopočeva cvijeta, a listovi
trepavicama Karakonđule slični.
Više i ne pomišljam na crkavicu od plaća i penzija
sasvim malih, od školskog gospodara koji ništa
ne stvara, niti se o nama stara, pa nema ni žara,
samo nas vara, a Tonći, strah i trepet je bio,
i kad bi sjedio, a tek kad bi šetati učionicom
stao, i prije nego što bi te prozvao i pred ploču
dozvao, čovjek bi od straha zaplakao.
Sad, u starosti pak željan je prijateljske riječi,
s balkona bi dozivati stao, ni do Sudnjega dana
odgovor ja mu ne bih znao. Ej, Buljac, što misliš
je li hrvatačka slika zaista prava, ili u Đakovu
dojmove drugima stvara?
Umro je profešur stari, a što bi tek rekao danas,
o Karakonđuli kombi kogeneracijskoj plinskoj?
O grijanju perućkih voda, otrovnom zmaju
koji riga i puše, truje, zagađuje i uništava redom
i bez duše, iznutra ruje, povraća, psuje i pljuje
na sve svetosti i na sunce nam žarko naše.
(prvotisak nove inačice)
Plavcom Tvojom plovimo
„A glas će Tvoj živit, svuda slavan hode, / dokol budu svitit zvizde, teći vode.“
U skladnu zdanju Papalićevih dvora
prijatelji tvoji rođendan Ti slave,
u zanosu svi Ti kliču,
Vokalisti Salone Tebi pjevaju.
Ti si se za mene i za sve nas rodio.
Plavcom Tvojom k Mletcima plovimo,
pučinom jidrimo, jidrimo,
vitru jidra širimo,
k zapadnim stranama
plavcom Tvojom jizdimo
dvojica nas,
a dišemo kao jedan,
istim srcem volimo.
Ti i ja
vozimo smokve, rogače, mandarine, vino, prošek,
i kao priučeni trgovci
za solde ih prodajemo na Rivi od Horvatov,
za prudencu libra o Juditi,
za slova otisnuta,
desetljeća su nas čekala.
Plavcom Tvojom plovimo,
jidrimo,
skupa slavimo Žarka Dražojevića,
viteza iz plemena poljičkih Jelića,
koji puk svoj obrani od nadvele pogibli,
a ne vrati se domu svome.
(Još i danas upadamo u zamke, u klopke,
u zasjede protivnika naših.)
Plavcom Tvojom plovimo,
jidrimo,
a kad se kasno vratimo,
kad preko mora opletemo, okitimo,
kad ponad širina morskih zaorcamo,
poći ćemo kamo nisi mogao onomad,
čak ni pomisliti smio.
Želio si doći k domu mome
uz potoke, livade i ceste,
u dolinu pokraj rike
iznad brda, iza gora,
iznad druge, iza treće.
A kad se približimo,
neprekinutim zvucima zrikavci će
posipati kolovošku noć,
izgristi svu tišinu,
resiti ju srebrom, listićima cvjetnim.
U zrcalu mjesečine
tiho, posve tiho,
mirnim snom
uspavljivat će noć
pokraj Tebe.
Tvojom plavcom hitamo,
skupa jidrimo,
i opet se pitamo
hoće li se mrak ušetati u nova stoljeća
i uzrujati mir,
hoćemo li se moći prepoznati
i svoje sjene darivati novom jutru,
živote novom danu?
Plavcom Tvojom plovimo,
k zapadnim stranama
orcamo
pobratima nas dva, dvojica nas,
libar Tvoj u srcu nosimo.
(prvotisak nove inačice)
Jedriti, veslati
Nitko me ne čeka, odlazim na kontinent nepoznati.
Drugima razdavao sam sve, i sad sam na plovidbi
sam, posve sam, a čitav svijet u sebi nosim. Ovo je
drzak čin, opasan, nepredvidljiv. Često je početak
tajanstven, miran. Sve sam na ovoj plovidbi, mornar
bez posade i kormilar, zapovjednik palube i broda,
spremač i brodski kuhar. Nisam nesretan, olakšica
ne ištem.
Odvezujem konopce, zatežem jarbol, veslima pljuskam
želje zatomljene. Vjetar mi prijateljski nadima jedra,
pjenasto more i krijeste bijele djetinje sad se vesele.
Ova plovidba opasna je, strah me valovlja bijesna,
goropadna, i tko zna hoću li se vratiti svojim malim
tajnama, sklonostima i slabostima svojim, ili će me
ugušiti zavodljivi pjev morskih sirena? Hoću li se
vratiti moći?
Želim zahvaljivati na milostima što ih donosi novi dan.
Uz jarbol zavezan, prikovan, gubitnik sam s darovima
najdragocjenijim. Ne dopuštam priče o lakoći sretnih
ishoda, o sitnim pogodnostima, malim pobjedama
bez strasti. Želim pronaći nebeski put, iscrtati stazu k
Iskrnjemu, hrvati se, jedriti, veslati, potvrditi sebe
makar ispijao nove vrčeve pelina, gorčine.
(prvotisak nove inačice)
Otkriven je i viđen, hrabar i odlučan
Krasi ga skupocjeno crno odijelo
pusteni tamni američki šešir,
čim ga zamijetiš pogled ti pada nice,
smiješe ti se cipelice, postole crne,
lakirane. Gospodski je sin, fakin,
krenuo u svijet iz Wuhana, iz
laboratorija iznesen – Koronavirus
Novi, pustolovina pustih žedan.
Otkriven je njegov smrtonosni soj,
zarazan na entu, vrlo brz je, vitak,
duga kroka, lako ga prepoznati –
u plaštu je crnu, zamašan otkos ima,
oštrom, oklepanom kosom maše,
pagat će mnogi kad kosac zavitla,
pokošeni, mrtvo klasje svi smo.
Iz Singapura su vijesti s radija,
tvrde da sletio je tamo na doručak
kratko. Na slasnu objedu gostit će
se u Dohi, večerati u Somaliji ili
u Maroku, Casablanki ili Mogadishu.
„Pardonček, gospon virus, a je ne,
nešt’ se i nas pita, budemo se i mi
predstavili, raskrinkati bu trebal vas,
a ne nas, nepravedno smo gurnuti
vrit, posel to proces je ekstremni, ne,
bumo rekli – debelega repa.“
„Doduše, imamo i mi na licu putra,
malko smo loše volje, nezadovoljni
s plijenom, i s nekim raspletima čudnim,
ali povezani u skupine moćne mi smo,
i na forumu skupismo se, rekli bismo,
i onda kad ni sami vjerovali nismo.“
Tada baš se javi još moćniji glas:
„Na linearan način širi se i naš utjecaj,
trudimo se još učinkovitijim biti,
slavimo danas Dan zagađenja svih voda,
zemaljskih i nebeskih. Naše ćemo lijekove
spustiti na dno morā, oceanā, ni jedne
kaplje vode bez farka biti ne će“.
A u povjerenja mi reče: „Eh, moj šjor!
Naivni baš nismo, al’ žeđamo za moći
i slavom, u svakom bismo se poglèdū
proslaviti htjeli. Lakše ćemo disati,
obijesno se provoditi, u svim slastima
uživati, a ljude sve ostale, potrebno je
u jedan kavez strpati.“ Zanijemih, ostah
bez riječi, i već mi se živjeti gadi, pomalo,
kao da me i nema. Ostajte zbogom, moji
Horvati!
(prvotisak)
Moje ditinstvo
Prođoh kaletom, a za mnom prosuo se smij:
- Mili Bože, di će Stipe Pilidžin na ’vu uru?
- Ma nije to Stipe Pilidžin, majko!
Sve više na Ujca sličim, i sve sam više Jerkan, a (xy) sve manje,
iako sličim svojemu ocu, njime se dičim. On me u svit vodio,
i morem smo plovili skupa, i još kao predškolac, garzun neuki,
parkete sam razvrstavao u zgradi pokraj mora, live i desne,
slagao ih u peštre, pilio ih starom pilom,
a rešte slagao i nizao na suprotnoj strani, hitro,
da stignem na svoje igre i sretne trenutke.
Od nikog nadziran prndecao sam se od crikve i škvera
do ušća velike rike, i do skeleta starega mosta,
bijahu moji i Brzet, i Piškera i Priko.
Moje su ditinstvo i Jerkani i Vreba, tu sam i prohodao.
Nije bilo kolica dječjih, niti su staze za njih građene, ali sam
od Vojskove na njedrima bezbroj puta donesen,
vukle su me i nosile tri moje sestre, tetke tri i moja majka,
tamo bih se preporodio.
Onako mlad, sasvim mlad, lagan k’o ptica
išao bih Podstranom uz voćnjake i vinograde pa rasjedom između
Kekezova kuka i Jerenovca. Neznatni uspon bio mi je tada poput
Maslinske gore. Usput bih zanimio pod čudesnim krošnjama
i spuštenim granama dozrelih trišanja u lipnju, jabuka i krušaka
potkraj srpnja, u kolovozu i rujnu prošaranih grožđenih čehulja
i smokava već zrelih, a najslađih u dida Filipa.
Zgrbljena do zemlje baka Mara bi mi na odlasku šapjala
neka majci ponesen krtol, u Prljugi je pokriven lišćem, iza trećeg trsa.
Te prolaske, odlaske i povratke pamtim poput
svetih zavjeta: u tuđe ne diraj, prođi, prolaznika i namjernika svakog
pozdravi i nasmiješi mu se, zastani, stani i popričaj s njim,
osobito sa starijima od sebe, poticajnih riči ne štedi,
blagoslov njihov ponesi.
Hrvatska moja
Slamali su te neslomljivu, zabranjivali nezabranjivu
Tisućama ljeta narod je tvoj koracao bespućima, ali uspravno,
u dostojanstvu uzdignut, Hrvatska moja, stradalničkim putima isprepletena,
od davnina hranjena, otajstvima vjere branjena i obranjena
kućo, snago, zemljo, domovino!
Tkana si i otkana od snova plemenitih,
slavljenice, baštino, najveće, najdraže blago!
Oružanom silom još ti okrutni otimači prijete
pohodima ratnim.
Tvoji su dani crnji od noći bili,
od tisuć’ tisuća noževa mrskih i od uboda
ranjenom si dušom svednevice krvarila
i od smrtonosnih plotuna stradavala,
umirala dugo u patnjama i u tugama dubokim.
Križevi tvojih martira posvud su prostrti,
Tvoje je uzglavlje još i sad na oštrici,
sinovi tvoji su i za druge po bespućima umirali,
potomstvu čvrste snove darivali.
Nikada nikom otimali nisu tuđe prostore,
kopna, a ni tuđa mora.
Osvajačke ratove vodili nisu,
ni slobodu krali narodima drugim,
Tvoja je prošlost čist snijeg na proplanku,
Tvoji su bljeskovi i oluje dragulji što se zrcale
na nebesi,
srebro u zlato sedam puta pretopljeno.
Voljena i slavljena, hvaljena si i branjena,
molitvama na prošnjama, na klecalima i na oltarima izmoljena,
zemljo zemlji vraćena,
na vičnost vikova uznesena, neslomljiva, nezabranjiva, ponosna,
Hrvatska moja!
VAŽNIJI PRIKAZI O KNJIŽEVNIM PRINOSIMA MILJENKA BULJCA / Major analyses of the literal contributions about M. B.
Branimir Bošnjak, 1978: “Strukturalistički pristup Šimunovićevoj novelistici u splitskom Vidiku. Miljenko Buljac, Izvan književnih događanja, ali u žarištu zanimanja“, Drugi program Radio Zagreba, Emisija o književnosti, 15. studenoga 1978.
Josip Ante Soldo, 1995: “Knjige i časopisi. Zbornik o prof. Filipu Lukasu“, Hrvatska revija, ur. Vinko Nikolić, sv. 3 (180), god. XLV, Zagreb, str. 413.-414.
Hrvojka Mihanović-Salopek, 2002: “Vrijedan doprinos kroatističkim temama. Prikaz knjige Miljenka Buljca Kaliopine lovorike”, u: Cetinska vrila, Ogranak Matice hrvatske Sinj, br. 2 (20), god. X, str. 40.-42.
Ante Jurković, 2000: “Tri prezentacije pjesama u biblioteci Ornji, Cetinska vrila, Ogranak Matice hrvatske Sinj, (osvrt na zbirku Nevjenčani dani, Sinj 2000), br. 2 (16), god. VIII, str. 35.-37.
Miljenko Stojić, Jasnoća pogleda (Miljenko Buljac, Njihove navezanosti tebi ne trebaju), hrsvijet.net, 21. prosinca 2013.
Ivan Sivrić. 2016. Knjiga o knjigama. (Poglavlje: Libreto kao rezultat i osnova). Mostar: Naklada DHK HB, str. 96.-100.
Ivica Šušić, Na Rivi od Horvatov, u: Cetinska vrila, god. 25/2017, 50, 27.-28.
Dean Slavić, Suvremenost apokaliptike, u: Republika, god. LXXIV/2018, 1-2, 178.-179. (ISSN 0350 1337)
Recenzije Povijesti hrvatske književnosti: prof. dr. sc. Tihomil Maštrović, prof. dr. sc. Antun Lučić i prof. dr. sc. Vladimir Lončarević.
Izvorni znanstveni rad objavljen u londonskom časopisu:
“Lyrical Poetry of Nikola Milićević – Opus and Microstructures“ / „Lirsko pjesništvo Nikole Milićevića – opus i mikrostrukture“. in: Great Britain Journals Press. 2023, Volume 23, Issue 11, pages 21-33.
- intervju u "Glasu Brotnja" http://glasbrotnja.net/intervju/razgovor-s-dr-miljenkom-buljcem-ta-rijec-hrvatska
popis članova