DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Osnovano 1900.
Miroslav Sinčić
MIROSLAV SINČIĆ, pjesnik i prozaik, novinar, publicist, urednik i nakladnik, rođen je 22. veljače 1937. u Račicama kod Buzeta u Istri. Diplomirao je na Pedagoškom fakultetu u Rijeci. Radni vijek proveo je kao učitelj, kulturni djelatnik i novinar. Bio je urednik časopisa Istarski mozaik, glavni urednik Glasa Istre, urednik niza Novija istarska lirika, godišnjaka Franina i Jurtina i mnogih knjiga iz područja književnosti i kulturne baštine Istre. Od 1993. je u mirovini. Privatni je nakladnik, vlasnik i urednik Izdavačkog poduzeća Reprezent. Živi i radi u Račicama.
Član je Društva hrvatskih književnika od 1969. god.
U ediciji Istra kroz stoljeća zastupljen je knjigom poezije i proze Povratak u zavičaj. Ostala samostalna izdanja: Put k mramoru (pjesme), Nisi samo zemlja i kamen (pjesme i novele),Razletavke (čakavske pjesme), Kunfini(čakavske pjesme), Prepoznavanje zemlje (pjesme),Bavul (izabrane pjesme i priče; knjiga je objavljena 2005. god. u povodu 50. godišnjice autorova književnog stvaralaštva) i Vrisci i poljupci (pjesme).
S Renatom Percanom (Prepoznavanje zemlje, 1996.) i Slobodanom Vuličevićem (Istarski rukopisi – Caligrafie istriane, 1998.) suautor je grafičko-poetskih mapa.
Prevođen je i nagrađivan, među ostalim Nagradom Mijo Mirković – Mate Balota i Verši 2006.
Zastupljen u mnogim književnim antologijama (Korablja začinjavca, Čakavsko pjesništvo 20. stoljeća, Hrvatsko pjesništvo Istre 19. i 20. stoljeća, I ča i što i kaj, Priče iz Istre – hrvatski pripovjedači XX. stoljeća, Gradovi i obzori – putopisi suvremenih hrvatskih autora iz Istre i dr.).
I. Samostalna izdanja
Put k mramoru, pjesme, Matica hrvatska i Literarni klub Istarski borac, Pula, 1968.
Nisi samo zemlja i kamen, pjesme i proza, Buzet, 1969.
Razletavke, pjesme, Izdavački centar Matice hrvatske Rijeka, 1971.
Kunfini, pjesme, Istarska naklada, Pula, 1980.
Povratak u zavičaj, pjesme, novele, zapisi, edicija Istra kroz stoljeća, X. kolo, knj. 60, Čakavski sabor, Pula, 1990.
Prepoznavanje zemlje - Riconoscere la tera, pjesme (na hrv. jez. i prijevod na talij. jezik), katalog uz istoimenu grafičko-poetsku mapu s R. Percanom, Reprezent Buzet & A. Curto Rovinj, 1996.
Bavul - Izabrane pjesme i priče, Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika, knjižnica Nova Istra, Pula, 2005.
Vrisci i poljupci, pjesme, POU “Augustin Vivoda” Buzet, Bibliotheca poetica pinquentina, Buzet, 2009.
II. Izbor iz časopisa, zbornika i antologija
Noć u šumi, novela, Polet, br. 1, Zagreb, 1954.
Samo noću mi dolaziš, pjesma, Istarski borac, br. 10, Pula, 1954.
Pet pjesama, Istarski mozaik, br. 4-5, Pula, 1967.
Deset pjesama, Riječka revija, br. 6-7, Rijeka, 1967.
Tri kajkavske pjesme iz Istre, Dometi, br. 1, Rijeka, 1968.
Šest pjesama, Istarski mozaik, br. 5-6, Pula, 1968.
Mala renesansa čakavskog pjesništva, osvrt, Istarski mozaik, br. 5, Pula, 1969.
Bez povratka, novela, Dometi, br. 11, Rijeka, 1969.
Surova i neodoljiva planina i proza, osvrt na knjigu novela S. Vukušića "Burobran; Dometi, br. 3-4, Rijeka, 1970.
Četiri pjesme (Zadnji rankunar, Kunen ud straha, Razletavci, Suša), Korablja začinjavca, antologija čakavske poezije, Dometi, Rijeka, 1969.
Osam pjesama, Kaj, br. 6, Zagreb, 1973.
Nedjelja, novela, Istra, br. 10, Pula, 19780.
Cesta, novela, Istra, br. 5-6, Pula, 1982.
Priča o dubu, esej o kiparu J. Diminiću, Istra, br. 4-5, Pula, 1984.
Svinje, novela, Istra, br. 3-4, Pula, 1985.
Zavičaj je naša mjera svijeta, esej o M. Kalčiću, Kulturni vjesnik, br. 37, Pula, 1986.
Bavul, novela, Istra, br. 5-6, Pula, 1987.
Četiri pjesme (Kunfini, Grdi štajuni, Grdo I slabo, Kunfini za name), Čakavsko pjesništvo XX. stoljeća, antologija, sastavio M. Stojević, Izdavački centar, Rijeka, 1987.
Šest pjesama (Med čluvekun i med soncem, Kunfini, Kunfini za nami, Grdo i slabo, Igra, Rast), Antologija hrvatskog pjesništva Istre 19. i 20. stoljeća, sastavila Mirjana Strčić, Istra kroz stoljeća, IX. kolo, knjiga 52., Čakavski sabor, Pula, 1989.
Osam pjesama, Kaj, br. 4, Zagreb, 1991.
Pet pjesama, Verši na šterni I., Narodno sveučilište Poreč, 1994.
Nič ne gre u vetar, pjesme, Prijatelji Roča 1, Roč, 1996.
Niz rijeku prema suncu, putopis, Nova Istra, br. 1-2, Pula, 1996.
Luči od vrimena, šest pjesama, Kaj, br. 1-2, Zagreb, 1996.
Pokupski lampaši, deset pjesama, Nova Istra, br. 3, Pula, 1996.
Tri soneta od jubavi, Verši na šterni III, Narodno sveučilište Poreč, 1996.
Tajna starog mlina, novela, Nova Istra, br. 1, Pula, 1997.
Trinaest pjesama, I ča i što i kaj, antologija, sastavio B. Biletić, Sveučilišna knjižnica u Puli i Istarski ogranak DHK, Pula, 1997.
Brižna, novela, Nova Istra, br. 1, Pula, 1998.
Tri kratke priče (Stražar, Generalov previd, Lubenica), Nova Istra, br. 1, Pula, 1999.
Slova tvujega imena, pjesma, Verši na šterni VI., Pučko otvoreno učilište Poreč, 1999.
Dvije priče (Nedjelja, Svinje), Priče iz Istre, antologija, sastavio D. Načinović, Sveučilišna knjižnica u Puli i Istarski ogranak DHK, Pula, 1999.
Glasi priko smrti, tri pjesme, Kaj, br. 3-4, Zagreb, 2000.
Tri pjesme, Verši na šterni, Pučko otvoreno učilište Poreč, 2000.
Tri soneta (U goru po vitar, Vitar moru češlja lase, Glasi u vitru), Verši na šterni IX., Pučko otvoreno učilište Poreč, 2002.
Sedam pjesama, Reč, br. 67-13, Beograd, 2002.
Tri znaki (Kapun kukuriče, Breki laju, Konji galopaju), Verši na šterni X., Pučko otvoreno učilište Poreč, 2003.
Po rubu, sonet, Verši na šterni XI., Pučko otvoreno učilište Poreč, 2004.
Predio ugaslih ognjišta i Niz rijeku prema suncu, Gradovi i obzori, putopisni zapisi, sastavio Antun Milovan, Istarski ogranak DHK, Pula, 2006.
Južni vrtovi, petnaest pjesama, Nova Istra, br. 3-4, Pula, 2006.
III. Izbor iz kritičke literature o djelu M. Sinčića
Bertoša, Miroslav: Križni puot istrijanskiga kmeta, Glas Istre - Novi list, Pula - Rijeka, 26. lipnja 1975.
Bertoša, Miroslav: Miroslav Sinčić, predgovor knjizi Povratak u zavičaj, Čakavski sabor (i dr.), Pula, 1990.
Bertoša, Miroslav: Prepoznavanja..., predgovor grafičko-poetskoj mapi Prepoznavanje zemlje, Reprezent Buzet i Argeo Curto Rovinj, 1996.
Biletić, Boris Domagoj: Književnik Miroslav Sinčić, pogovor knjizi Bavul, Istarski ogranak DHK, Pula, 2005.
Crnobori, Albino: Književni doprinos Istre još uvijek čeka ocjenu, Glas Istre, Pula, 1. svibnja 1969.
Cvitan, Dalibor: Glas iz Pule... (Put k mramoru), Telegram, br. 430, Zagreb, 26. srpnja 1968.
Kalčić, Mario: Dimenzije čakavštine dragog kamena, Istarski mozaik, VI., br. 1, Pula, 1969.
Kalčić, Mario: Volim vedra jutra, Glas Istre - Novi list, Pula - Rijeka, 7. siječnja 1975.
Lužina, Jelena: O Razletavkama Miroslava Sinčića, Istarski mozaik, X., br. 1, Pula, 1972.
Lužina, Jelena: Put k mramoru Miroslava Sinčića, Istarski mozaik, V., br. 1-2-3, Pula, 1968.
Načinović, Daniel: Kunfini, granice u našim težnjama, Glas Istre - Novi list, Rijeka - Pula, 4. studenog 1980.
Načinović, Daniel: Nova knjiga poezije Miroslava Sinčića, Glas Istre - Novi list, Pula - Rijeka, 15. siječnja 1981.
Načinović, Daniel: Pogovor knjizi pjesama Vrisci i poljupci, POU Buzet, 2009.
Rakovac, Milan: Rankunari, Oko, IX., br. 242, Zagreb, 25. VI. - 9. VII. 1981.
Rudan, Ive: Ti nisi samo zemlja i kamen, Glas Istre, Pula, 3. studenog 1967.
Scotti, Giacomo: Siamo volati via come uccelli dal nido (Razletavke), La voce del popolo, Rijeka (Fiume), 17. lipnja 1971.
Strčić, Mirjana: Čakavsko-kajkavski pjesnik Miroslav Sinčić, Kaj, XXIV., br. 4, Zagreb, 1991.
Šimunović, Petar: O jeziku pjesama, Razletavke, Izdavački centar MH, Rijeka, 1971.
Vukušić, Stjepan: Pogovor, Kunfini, Istarska naklada, Pula, 1980.
OBUZE NAS LUDOST
Obuze nas ludost ove svečanosti
Gdje se ponad glava prevarena puka
Kao kužan oblak skuplja jal i muka
I prodire bolno sve do golih kosti.
Sa svečane bine kao grabljivice
Ispruženih kandži zalijeću se laži.
Doušnici jad svoj gutaju na straži,
Iza obrazina skrivajući lice.
Kako dan prolazi - slavlje kulminira:
Nesmislu i jadu svjetina skandira,
Od trga do trga šireći paradu.
Dok crkveno zvono širi lažnu nadu,
A bezumlje s krinkom zauzima binu,
Zadnja iskra uma gasi se u vinu.
TEČE JEDNA RIJEKA
Teče jedna rijeka nestalna i stalna,
Nemirna i mirna i stara i mlada,
Vjerna i nevjerna, umilna i jalna,
Strasna ljubavnica ostarjela Grada.
Teče li kroz šumu? Šumi li kroz polje?
Ili mrzla voda što ko vatra peče,
Spokojno što valja nemirno valovlje,
Ključa u mom srcu, mojom krvlju teče?
Na obale tople spustila se večer.
Kao izvan zbilje sve stoji i teče.
I sunce i mjesec kriju se u sjeni.
Nad pohotnim Gradom nebo se crveni.
Rijeka tijelo mije u vatri i pjeni.
Ljubavnik je gleda - i on skrit u meni.
NA LETUĆI BARKI
Pokrali su sve ča bog nan je darova
Od stvari i uma i srca i sriće,
Stirali su radost spod starega krova,
Z mendule prid kućon strunuli su cviće.
Na letuću barku sve su nakrgali,
I nas su – pod brojen – hitili uzgora.
Sada navigamo kako duhi zali,
U praznen prez zemlje, zgubjeni prez mora.
Pasivaju spod nas i sanje i stvari,
Bašelak dišeći, od vrbe sopile,
Didova dvorišća, cimiteri stari,
Zad kuće u vrtlu jabuke dozrile.
Zmućeni i slipi gledajuć ozgora
Od tih bojžih dari niš ne zapoštamo.
U praznen prez zemlje, zgubjeni prez mora
Bisno navigamo - nidan ne zna kamo.
U MRTVOJ DRAGI
U mrtvu su dragu barku svoju speljali
naši poete. Zamiru strošene rime
u gnjiloj bonaci na zgušenima vali.
Pod provon muklo joče zakovano vrime.
Spražnjena su jidra islužene njin barke,
na zlizanen njoj boku zbrisana su slova,
korugva ne ćuhta vrh crljive katarke
- takova neće partit put noviga plova.
Ča moru poete leh slidit novo vrime,
obrnuti barku iz jalove bonace,
skrojit njoj nova jidra, dat njoj novo ime,
sklesati nove verše od starinskih slova,
na novi štriki slidit stare začinjavce,
za njimi navigavat put noviga plova.
U GORU PO VITAR
Krilati moj konj je i bisan i hitar
Kada bolan jašen u goru po vitar,
Mrzli vitar kako oštar nož ča riže
I žive mi rane na obrazu liže.
Putoki ud vrha za zdolun bižiju,
Sve ča god je bolno noseć u dolinu.
Jas pak jašen zgorun, išćuć medežiju,
Ličeći si rane góri na kolinu.
Kad se zjutra budin jopet tamo doli,
Nideri ni góre, ni arije čiste,
Na bolnen obrazu rane vavik iste.
Ma zvečer kad jače u duši zaboli,
Konj će doletiti i bisan i hitar
I pojt ćemo jopet u goru po vitar.
popis članova