DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Osnovano 1900.
Nikola Benčić
Nikola BENČIĆ/BENCSICS (*1938.)
Rođen u Velikoj Nardi/Nagynarda u Madžarskoj. Osnovnu školu je pohađao u rodnom selu, 7. i 8. razred u Jászberény/Hajta. Tri razreda Srpskohrvatske učiteljske škole u Budimpešti, a poslije revolucionarne 1956. je u novembru pobjegnuo u Austriju i maturirao u madžarskoj gimnaziji u Gränu/Tirol. Od 1957. do 1963. studij na Filozofskom fakultetu u Beču slavistiku, povijest i filozofiju. 1963. obrani disertaciju na temu Mate Meršić Miloradić (Das Leben eines burgenländisch-kroatischen Dichters), a 1965. diplomira za srednjoškolskog nastavnika temom Die Politik Kroatiens nach dem Ersten Weltkrieg. Zaposli se 1963. na privatnoj biskupskoj gimnaziji kao nastavnik i odgojitelj, odakle 1999. ide u mirovinu. Paralelno nastane predavač (gradišćansko)hrvatskog jezika i kulture na Pedagoškoj akademiji u Željeznu. Od 1983. je imenovan lektorom za gradišćanskohrvatsku književnost i kulturu na slavistici u Beču, gdje ostane sve do umirovljenja 2007. U medjuvremenu je (2004.) imenovan naslovnim profesorom na Filozofskom fakultetu u Beču, slavistika. Član DHK, a od 1988. dopisni član JAZU/HAZU.
Brojni znanstveni i popularni doprinosi o jeziku, povijesti i književnosti na znanstvenim skupovima (Budimpešta, Bratislava, Innsbruck, Lipik, Oberschützen, Osijek, Pečuh, Sambotel, Klagenfurt, Varaždin, Zagreb, …).
Izbor iz bibliografije
Značajnija djela su: Nimško-gradišćanskohrvatsko-hrvatski rječnik (Eisenstadt-Zagreb, 1983.) Gradišćanskohrvatsko-hrvatski nimški rječnik (Zagreb-Eisenstadt, 1991., obadva u djelatnoj zajednici), Novine i časopisi Gradišćanskih Hrvatov (Željezno, 1985.), Gradišćanskohrvatsko narodno kazališće (Željezno 1998.), Književnost gradišćanskih Hrvata od XVI. stoljeća do 1921. (Zagreb, 1998.), Književnost gradišćanskih Hrvata od 1921. do danas (Zagreb 2000.), Kazališni peljač gradišćanskohrvatske dramske književnosti (Željezno, 2000.), u djelatnoj zajednici Gramatika gradišćanskohrvatskoga jezika (2003.), Hižna imena u gradišćansko-hrvatski seli Gradišća, Slovačke i Ugarske (Trajštof, 2014., 2015., 2016.), Miloradić, život, djelo i poslovanje (Željezno, 2017.), Povijest Gradišćanskih Hrvatov (Željezno, 2018., skupa s Miroslavom Šašićem i Štefanom Zvonarićem), Gradišćanskohrvatski govori – Hrvatska rič Gradišćanskih Hrvatov (Željezno, 2019., skupa s autori: Robert Bacalja, Šandor Horvath, Sanja Vulić), Zlata riba, gradišćanskohrvatska poezija za dicu i mladinu, Željezno-Zadar 2021., skupa s Robertom Bacaljom; Kultur in ihrer Vielfalt. Aspekte der burgenlandkroatischen Kultur, in Burgenland schreibt Geschichte 1921-2021, Minderheiten, Bd. 2., Eisenstadt 2021, 487-499; Literatur am Wegrand -100 Jahre kroatische Literatur im Burgenland, u Region der Vielfalt, 2023. 173-186; Zaštitni plašt za gradišćanskohrvatsku književnost, u Slatkost bašćine, Zbornik u čast Tihomilu Maštroviću, Zadar 2023.,141-154; Sudjelač na gradišćanskohrvatskom online rječniku (2021.). Urednik serije „Gradišćanskohrvatska biblioteka“ (12 svezak) i drugih knjiga; Suosnivač ZIGH-a = Znanstvenog instituta Gradišćanskih Hrvatov, sudjelač kod Hrvatske redakcije ORF-a Gradišće, dopisnik hrvatskih, gradišćanskohrvatskih, madžarskih novina, časopisa i kalendara.
Nagrade, priznanja:
1982. Ehrenzeichen des Landes Burgenland
1999. Kulturna nagrada gradišćanskih Hrvatov
1999. St. Martinsorden in Silber
1999. počasni građanin Narde
2000. DHK i ZIRAL Nagrada Fra Lucijan Kordić
2017. Zahvalnica Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov
30 godina Matica Iseljenika Hrvatske
Časna medalja u srebru – Za Budimpeštanske Hrvate
popis članova