DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Osnovano 1900.
Rogić Musa Tea
Rođena 1980. u Mostaru.
Nakon jezične gimnazije u Mostaru, diplomirala 2004. kroatistiku i polonistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirala 2009. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu tezom Metaforika u pjesništvu Krakovske avangarde. Od 2004. zaposlena je u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža. Urednica je u struci književnost u Hrvatskom biografskom leksikonu. Znanstvene članke i eseje iz hrvatske, poljske i drugih slavenskih književnosti objavljuje od 2005. Dosad je objavila više od stotinu znanstvenih, stručnih i esejističkih priloga u hrvatskoj i stranoj periodici.
Autorica je dviju knjiga, znanstvene studije Slavenski dioskuri (2021) i knjige eseja Fluidni tekst (2023). Suuredila je dva znanstvena zbornika, Intelektualac, kultura, reforma: Ivan Mažuranić i njegovo vrijeme. Zagreb 2019., i Teatar u Splitu i Split u teatru. Split−Zagreb 2020.
Bila je izvršna urednica znanstvenoga časopisa Studia lexicographica, danas je članica uredništva. Kao leksikografkinja napisala je i uredila više stotina enciklopedijskih natuknica iz hrvatske, poljske i drugih književnosti.
Kao književna povjesničarka bavi se hrvatsko-poljskim književnim vezama, književnošću 19. i prve polovice 20. st., kao esejistica piše i o suvremenoj književnosti.
S uredničkoga stola Julija Benešića: zbornik Današnja Poljska. U: Kulturne orijentacije i političke kulture umjetničke inteligencije u Hrvatskoj i Jugoslaviji od 1952. do 1967. godine. Zagreb 2024, str. 77−86.
Između dviju revolucija: roman Pan Postoli Ignacyja Krasickoga u prijevodu Adolfa Vebera Tkalčevića. U: Književnost i revolucije. Zagreb 2024, str. 105−118.
Biografizam u književnopovijesnoj i leksikografskoj metodi Branka Vodnika. Studia lexicographica, 2024, 34, str. 45−82.
Miljenko Smoje: prilog bibliografiji recepcije. U: Smojih 100. Split−Zagreb 2024, 255−272.
Iz rukopisne ostavštine Branka Vodnika: drama Sfinga. Dani hvarskoga kazališta, 50. Zagreb−Split 2024, 195−2013.
Fluidni tekst: 21 esej. Zagreb−Sarajevo 2023.
Emotions in the discourse of a literary essay: Olga Tokarczuk about Bolesław Prus᾽s novel Lalka. Croatica et Slavica Iadertina, 2023, 19, str. 283−297.
Dijalog ili monolog: Przyboś o Mickiewiczu. U: Od jezika do teksta. Zagreb 2023, str. 371−382.
Polonistička bibliografija Zdenke Marković. U: O jeziku zboriti. Zagreb 2023, str. 371−378.
Kritike Mate Ujevića o srpskoj književnosti. U: Mislima i pogledima – s harnošću Mati Ujeviću. Zagreb 2023, str. 133−148.
Zaboravljena književnopovijesna zagonetka: hrvatska epizoda Irine Aleksander-Kunjine. Kultura Słowiań (Kraków), 2022, 18, str. 291−301.
Međuratni modernizam: Nałkowska i Krleža – metafora »zle ljubavi« poljske i hrvatske književnosti. Przekłady Literatur Słowiańskich (Katowice), 2021, 11, str. 1−23.
Hrvatsko književno djelo kao klasik u stranoj kulturi: o poljskoj recepciji Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja. U: La rappresentazione dell Amleto nel villaggio di Merduscia di Sotto - Prijevod na istromletački dijalekt drame Ive Brešana Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja. Split 2021, str. 291−304.
»Unutrašnji emigrant« u hrvatskoj moderni: Julije Benešić kao pjesnik. U: Benešić i drugi: zagrebački polonistički doprinosi. Zagreb 2021, str. 127−146.
Slavenski dioskuri: rasprava iz povijesti hrvatsko-poljskih književnih veza. Zagreb−Sarajevo 2021.
Protumodernost modernoga – pjesnički protusvijet Julija Benešića Poznańskie Studia Slawistyczne, 2019, 17, str. 221−235.
Metafora u lirskoj pjesmi. U: Metafore u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi. Zagreb 2019, str. 183−205.
Književnopovijesni modus procedendi Julija Benešića u zbirci Poljska lirika. Przekłady Literatur Słowiańskich (Katowice), 2018, 9, str. 249−264.
Enciklopedijski pregled povijest poljske književnosti. Studia lexicographica, 2017, 21, str. 87−111.
Biografija uz prijevod: hrvatski ilirac Medo Pucić o Adamu Mickiewiczu. Przekłady Literatur Słowiańskich (Katowice), 2017, 8, str. 235−259.
(Samo)spoznaja u odnosu spram Drugoga: pjesnik Zdravko Malić. Przekłady Literatur Słowiańskich (Katowice), 2016, 7, str. 117−135.
Odjek mesijanizma Adama Mickiewicza u djelu Ivana Mažuranića. Przekłady Literatur Słowiańskich (Katowice), 2015, 6, str. 28−55.
Polonistički prinos Branka Vodnika. Književna smotra, 2015, 176 (2), str. 175−182.
Iz povijesti formalne metode: poljska »integralistička« škola i Zagrebačka književnoznanstvena škola. Przekłady Literatur Słowiańskich (Katowice), 2014, 5, str. 84−133.
Programski članci Czesława Miłosza u časopisu Żagary. U: Stoljeće Czesława Miłosza. Zagreb 2013, str. 131−141.
Od metafore-riječi do metafore-funkcije. Filozofska istraživanja, 2012, 1, str. 139−152.
Utopijska slika svijeta u manifestima Ulderika Donadinija. Nova Croatica, 2011, 5, str. 183−201.
Teoretičar i praktičar: portret autora u avangardi. Književna smotra, 2011, 2, str. 53−60.
Utopijski diskurs u povijesnoj avangardi: Dada-Jok i Svetokret Branka Ve Poljanskoga. Studia lexicographica, 2010, 7, str. 59−75.
Metaforika u Psovci Janka Polića Kamova. Fluminensia, 2010, 1, str. 7−24.
Kako danas čitati Tadeusza Peipera. Književna smotra, 2008, 147 (1), str. 107−119.
Avangardna epizoda Juliana Przybośa. Umjetnost riječi, 2008, 1/2, str. 15−36.
Modeli metafore u hrvatskoj i poljskoj pjesničkoj avangardi. Književna smotra, 2005, 136/136 (2/3), str. 89−106.
popis članova