Rođena je u Ludbregu 1961. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je komparativnu književnost i filozofiju, a potom pohađala poslijediplomski studij informacijskih znanosti, smjer bibliotekarstvo. Od 1985. do 2009. radila je u knjižnicama, a sada je tajnica Društva hrvatskih književnika. Koordinirala je rad hrvatskog žirija Nagrade Europske unije za književnost u tri mandata (2009., 2012. i 2015. godine). Članica je Upravnog odbora organizacije European Writers' Council sa sjedištem u Bruxellesu i predsjednica Radne grupe za javnu posudbu. Živi i radi u Zagrebu.
Objavila je zbirke pjesama:
Pjesme su joj prevedene na desetak stranih jezika i uvrštene u razne izbore i antologije u Hrvatskoj i inozemstvu. Prevodi poeziju sa slavenskih jezika. U Bugarskoj je nagrađena nagradama „Dimčo Debeljanov“ i „Srebrno leteće pero“.
BLAGAJNICA
Ona ima svoje počasno
mjesto,
svoj erar
i bijeli plašt
pod kojim blješte
krunski dragulji
iz kineskog dućana.
“Ovdje ja vladam”,
kazuje njezin stav
pa zatvara granicu
dok ne platiš
pristojbu
na kukuruzne rezance
i mlijeko,
na grožđice
i pileći narezak.
Nastoji biti ljubazna,
ali pažljivo
održava distancu:
zna se čija će biti
posljednja riječ.
“Bip, bip, bip”,
odmjerava blagajna
poput nekog metronoma
i preostaje ti tek
da moliš za milost:
samo da u novčaniku
imam dovoljno kuna!
VEČERNJI IZLAZAK
Hajdemo
u McDonald's,
kupit ću ti
brzi zaborav
i mekanu stvarnost
od pjenaste gume
što se oblizuje
kao sladoled,
polako,
isplažena jezika.
Zaboravit ćeš
stari kruh
iz škrinje za zamrzavanje,
kelj i poriluk.
Častit ću te
rashlađenim i pjenušavim
uzbuđenjem;
poslije ćemo ići u kino,
ja ću biti Mel Gibson
plavo pocakljenih očiju,
ti plastična
Julia Roberts
sa zubnom klavijaturom
od milijun dolara.
A nakon ponoći
pokazat ću ti svoj san
od ružičaste gume
i svoju zbirku
svakodnevnih eskapizama.
SKIJANJE
Sutra ćemo opet
padati,
kliziti
niz kosi lijevak,
u usku udolinu
obraslu zgusnutom jelovinom,
juriti
zaleđenom strminom
da bismo se iznova
penjali,
iznova padali,
kroz izmaglicu, kroz suton,
u brzom brišućem letu,
kroz kratke dane,
duge noći,
iščašenih gležnjeva
i svinutih koljena,
pognuti,
zauzeti osvajanjem
uvijek istog
neizbježnog dna.
CITATI
Od sada
samo ću tražiti citate,
kažu: sve je već rečeno,
treba samo pronaći
tko je, kada i gdje
izrekao upravo ono
što sada mislimo,
što osjećamo,
od čega strepimo,
što bismo željeli;
treba se samo zavući
u tuđe cipele,
pročeprkati tuđom novčarkom,
poslužiti se
nečijim sretnim fotografijama
s bračnog putovanja,
ili proslave rođendana,
krštenja, svete potvrde,
posljednje pomasti.
Smrt je doista
najdemokratičnija pojava
u životu.
Ni zemlja nije izbirljiva,
a stabla će nas potražiti
svojim korijenjem,
prigrliti nas velikodušno
na našem putu
spram svjetlosti.
PRIZOR IZ SAVSKE
Majka Tereza
hoda Savskom ulicom
od Studentskog centra
do Vodnikove,
plava crta njezine suknje
iste je boje kao tramvaj
koji bjesomučno nadire
u listopadsko sivilo
kroz koje ona klizi
bez ikakvog napora
baš pokraj spremnika
gdje je bomba
ubila beskućnika
dok je tragao
za recikliranim
Svetim Gralom.
Ljudi na tramvajskom stajalištu
čekaju
da na njih padne
mrvica modrog praha
s njezine suknje,
pouči ih strpljivosti
i poniznosti
prije no što ih usiše
tramvajsko ždrijelo.
Travanj 2015.
Rumunjski časopis Orizont Literatur Contemporan koji objavljuje djela autora iz čitavog svijeta u novome je broju objelodanio pet pjesama Ružice Cindori iz zbirke „Pamučno zvono“ na hrvatskome, španjolskom i rumunjskom jeziku (prijevod Željka Lovrenčić i urednik časopisa Daniel Dragomirescu). Ružica Cindori predstavljena uz autore iz Rumunjske, Sjedinjenih Američkih Država, Nizozemske, Španjolske, Čilea, Francuske, Velike Britanije, Izraela, Argentine, Islanda i drugih zemalja u koje se distribuira ovaj časopis. Dragomirescu je izrekao brojne pohvale vezane uz njezinu poeziju.
http://www.matis.hr/index.php/hr/novosti/8430-pjesnikinja-cindori-na-poziv-zhrm-a-boravila-u-skopju