Sanja Nikčević

Društvo hrvatskih književnika Članovi društva Sanja Nikčević

Članovi društva

Sanja Nikčević

Dr. sc. SANJA NIKČEVIĆ (1960.)

profesorica, teatrologinja i kazališna kritičarka

urednica, redateljica i spisateljica

Rođena u Varaždinu, djetinjstvo provela u Virovitici i Kloštru Podravskom a od dolaska na studij do danas živi u Zagrebu.

Kontakt: 098 955 9933, sanja.nikceviczg@gmail.com

Redovita je profesorica u miru, do umirovljenja je radila na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, a danas je vanjska suradnica na Katoličkom sveučilištu u Zagrebu. Članica je Suda časti Matice hrvatske i upravnog odbora Pasionske baštine, DHK i Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa (HDKKT), Hrvatsko društvo katoličkih novinara (HDKN), Hrvatskog katoličkog društva prosvjetnih djelatnika i Udruge katoličkih intelektualaca, Osijek (UKI).

Pokrenula je 2023. Projekt Radio drame na Radio Mariji gdje je urednica i redateljica. Na portalu hkv.hr pokrenula je rubriku Drame u izboru Sanje Nikčević gdje stvara biblioteku kvalitetnih djela.

Objavljene su joj kratke priče u Večernjem listu, izvedene radio drame na HRT-u, a na sceni su igrali njezini igrokazi (Debela sirena, Bumba Bambo, Tikvolandija)

Diplomirala je francuski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je magistrirala i doktorirala (1998.) s temama o američkoj drami. Dva puta dobila je Fulbrightovu stipendiju te se znanstveno usavršavala u New Yorku (1995.) i Santa Barbari (2002).

Radila je kao novinarka i kazališna kritičarka Večernjeg lista, viša savjetnica za kazalište u Ministarstvu kulture, a osnovala je i deset godina (1994. – 2003.) vodila Hrvatski centar ITI--UNESCO.

Od 2003. zaposlena je na Katedri za književnost engleskog jezika Filozofskog fakulteta u Osijeku (voditelj Odsjeka 2004. – 2006.), a od 2007. prelazi na Umjetničku akademiju u Osijeku (voditelj Odsjeka 2007. – 2009.). Predaje kolegije o američkoj i britanskoj drami, kazališnoj kritici te povijest drame i kazališta.

Aktivna u hrvatskim strukovnim udrugama: od 2010.-2019. Bila je predsjednica Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa, od 2014.-2018. članica Glavnog odbora Matice hrvatske, od 2015. predsjednica Odjela za kazalište i film Matice hrvatske. Selektor Festivala kršćanskog kazališta od njegova osnivanja 2015. te brojnih festivala u organizaciji Hrvatskog sabora kulture.

Aktivna je članica brojnih međunarodnih udruga kritičara i teatrologa (bila je dva puta članica Upravnog odbora svjetskog ITI-ja).

U sklopu Hrvatskog centra ITI pokrenula je i uređivala Biblioteku Mansioni (1994. – 2004.) i bilten Hrvatska drama, s informacijama o hrvatskom kazalištu. Bila je urednica časopisa Kazalište (AGM, Zagreb, 1999. – 2002.), a pri UAOS-u pokrenula je i uređivala Biblioteku Ars Academica (2009. – 2013.). Predsjednica HDKKT-a (Hrvatskog društva kazališnih kritičara), a prije toga i tajnica u dva mandata, članica Glavnog odbora Matice hrvatske. Pokrenula je privatnu izdavačku kuću Citadela libri kojoj je bila urednica i direktorica.

Objavljena znanstvena i stručna djela:

Kazališne kritike i eseje pisala je u Večernjem listu i Vjesniku, Vijencu, Hrvatskom slovu te za internetske portale (2014.-2020. Bitno.net, kolumna Život pod reflektorima bitno.net, narod.hr, hkv.hr). Od 2017. do 2021. na Radio Mariji, uređivala je i vodila emisiju Kazalište bez maske.

Sudjelovala je na brojnim simpozijima u zemlji i svijetu

Objavila preko tri stotine znanstvenih članaka u zemlji i svijetu, šest antologija te dvanaest autorskih knjiga o američkoj, europskoj i hrvatskoj drami.

Nagrađene knjige: Nova europska drama ili velika obmana (2006.) koja razotkriva europske trendove i Kazališna kritika ili neizbježni suputnik (2011) u kojoj daje definiciju žanra. Svojim istraživanjima ruši neistine u kazališnoj javnosti: npr. o zabrani Krleže u Hrvatskoj (Mit o Krleži. Krležoduli i krležoklasti u medijskom ratu, 2016.) ili o nepostojanju ratne drame (Slika domovinskog rat u hrvatskom kazalištu 1990-2016. ili od svetišta do nametnute krivnje, 2018.). Svoje dugogodišnje istraživanje odnosa svjetonazora i umjetničkog kanona kojim zagovara povratak katarze i naše pravo na lijepo/dobro/sveto u umjetnosti objavila je u knjizi: Istina i laži o kanonu ili kako smo zbog svjetonazora izgubili pravo na lijepo/dobro/sveto u umjetnosti (2021.).

Njezina najnovija, dvanaesta knjiga je Bitno o bitnome. Mala knjiga duhovnih eseja (2024).

Nagrade:

2006. Nagrada Petar Brečić za knjigu Nova europska drama ili velika obmana 2,
2013. Nagrada A. G. Matoš za knjigu Kazališna kritika ili neizbježni suputnik.
2000. Predsjednik Republike Hrvatske odlikovao ju je Redom hrvatskog pletera za doprinos razvoju i ugledu države te za dobrobit građana
1999. Počasna građanka američkog grada Waterforda.
2015. Priznanje studentskog kapelana Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku za promicanje sinteze vjere, znanosti i umjetnosti umjetničkim i profesionalnim radom dobila je
2018. nagrada Andrija Buvina na Danima kršćanske kulture u Splitu za izniman doprinos kršćanskoj kulturi

Dostupnost navedenih podataka:

Osobna web stranica: http://www.sanjanikcevic.com/

Ministarstvo znanosti Republike Hrvatske (baza znanstvenih djela): http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=213923

Wikipedia: http://hr.wikipedia.org/wiki/Sanja_Nik%C4%8Devi%C4%87

KNJIŽEVNI RAD:

IZVEDBE:

AUTORSKE RADIO DRAME:

Siguran sef, komedija, "Panoptikum", Hrvatski radio, Zagreb, 2000.
Oporuka, komedija, "Panoptikum" Hrvatski radio, Zagreb, 1996.
Mala sirena - drugi put, "Radio-igra za djecu" Hrvatski radio, Zagreb, 1993.
Odličan ručak, komedija, "Panoptikum" Hrvatski radio, Zagreb, 1992.
Tko će platiti moju kozu?, komedija, "Panoptikum" Hrv. radio, Zagreb, 1992.
Zdrava hrana, komedija, "Panoptikum" Hrvatski radio, Zagreb 1991.
Mijenjala bih stan, komedija, "Radio-atelje" Radio stanica Zagreb, 1990.

AUTORSKE LUTKARSKE IGRE:

Mala sirena sa sretnim završetkom ZKL, 2014.
Bumba-bambo, Dječje kazalište Dubrava, Zagreb, 1997.
Mala sirena, Kazalište lutaka Split, 1997.
Tikvovizija, Lutkovno gledališče, Maribor, 1990/91.
Tikvolandija – objavljeno Lutka, Zagreb 5/1998.

IZVEDENA MONODRAMA (stand up):

"How I Survived America" monodrama, Washington, SAD - Konferencija Fulbright stipendista Images of the USA Around the World: Myths and Realities – 2002.

RADIO DRAME NA RADIO MARIJI (odabrala, uredila i režirala)

17.09.2023. Tea Agejev „Jasna slika ljubavi“ (izvela)
15.10.2023. Stjepan Škvorc „Moji anđeli“ (izvela)
19.11.2023. Lydija Scheuermann Hodak „Slike Marijine“
10.12.2023. Doroteja Valentić „Prirodna apoteka“
21.01.2024. Renata Dobrić „Uslišani zavjet“
18.02.2024. Snježana Novotny „Vrijeme posjeta“
17.03.2024. Rajmund Kupareo „Muka Kristova ili za koga je pravednik raspet“
21.04.2024. H. Esteve „Dvije majke“
19.05.2024. „Iskoni bje Slovo ili u početku bijaše Riječ“ (uloga: studentice)

ZNANSTVENI I STRUČNI RAD:

KNJIGE:

AUTORSKE:

Bitno o bitnome, mala knjiga duhovnih eseja, DHK, Zagreb, 2023.
Istina i laži o kanonu ili kako smo zbog svjetonazora izgubili pravo na lijepo/dobro/sveto u umjetnosti, Citadela libri, Zagreb, 2021., str. 192.
Slika Domovinskog rata u hrvatskom kazalištu 1990.-2016. Od svetišta do nametnute krivnje, Alfa, Zagreb, 2018. str. 346, ISBN 978-953-297-929-9
Druga slika hrvatskog kazališta ili izvan glavne struje, DHK, Zagreb, 2016., str. 358. ISBN 978-953-278-241-7
Mit o Krleži, krležoduli i krležoklasti u medijskom ratu, Matica hrvatska, Zagreb, 2016., str. 206. ISBN 978-953-341-052-4
Kako prikazati ljudske rane na sceni. Ratne teme u hrvatskoj, bosanskoj i angloameričkoj drami, Alfa, Zagreb, 2016., str. 240. ISBN 13:978-953-297-819-3
Kazališna kritika ili neizbježni suputnik UAOS/Leykam, Zagreb, 2012., str. 315. ISBN 978-953-7534-78-3
Nova europska drama ili velika obmana 2 (drugo, dopunjeno i prošireno izdanje), Leykam, Zagreb, 2009. str. 344. ISBN 978-953-7543-41-7
Što je nama hrvatska drama danas?, Naklada Ljevak, Zagreb, 2008., str. 302. ISBN 978-053-178-997-4
Gubitnički genij u našem gradu, Filozofski fakultet, Zagreb, 2006., str. 250. ISBN 953-7067-74-2
Nova europska drama ili velika obmana, Meandar, Zagreb, 2005., str. 167. ISBN 953-206-179-7
Afirmativna američka drama ili živjeli Puritanci, Hrvatski centar ITI, 2003., str. 395. ISBN 953-6343-28-2
Subverzivna američka drama ili simpatija za losere, CDM, Rijeka, 1994., str. 206. ISBN 953-6149-04-4

PRIREĐIVAČ:

ANTOLOGIJE:

Antologija hrvatske poratne drame (1996.-2011.) (izbor, proslov, bilješke o autorima), Alfa, Zagreb, 2014., str. 521.
Antologija hrvatske ratne komedije (1991.-1997.) (izbor, proslov, bilješke o autorima), Privlačica, Vinkovci, 2012., str. 422.
Antologija hrvatske ratne drame (1991.-1995.) (izbor, proslov, bilješke o autorima), Alfa, Zagreb, 2011., str. 265.
Antologija na novata hrvatska drama (izbor, proslov, bilješke o autorima), Fakultet za dramski umetnosti, Skopje, 2002.
Antologija američke drame I i II (izbor, proslov i biografske bilješke o autorima), AGM, Zagreb, 1993. str. 480.(I) i 435. (II)

zbornici:

Theatre Criticism Today (urednik) Hrvatski centar ITI-UNESCO, Zagreb, 2001. str. 192.

MEDIJI:

2014.-2020. Bitno net, kolumna Život pod reflektorima
07.01. 2017.- 01.07. 2021. Radio Marija, emisija Kazalište bez maske, urednica i voditeljica, prvi četvrtak u mjesecu u 17h
2023. Radio drame na Radio Mariji (urednica i redateljica)
2023. Portal www.hkv.hr : rubrika Drame u izboru Sanje Nikčević

prevedeno:

Nova europska drama ili velika obmana

Саня Никчевич Нова европейска драма или голямата измама, Аvangard print ЕООD, Ruse, 2009. Prevela Aleksandra Liven, uvod Kalina Stefanova, str. 196. ISBN 978-954-337-090-0
Nova Europska drama alebo vel'ky podvod, Vdavatel'sto Jana Jankovča, Bratislava 2007. pogovor Miloš Mistrik, str. 153. ISBN 978-80-89030-32-3

dijelovi knjige u međunarodnim časopisimA:

„Stupid, Old Fashioned or Backward or How British In-Yer-Face Becomes New European Drama?“ Shanghai Theatre Art Journal, 5/2017 (Kina) str. 4-22.
“How In-yer-face become new European drama“ The Korean Theatre Journal 44/2007. str. 8-34.
"British Brutalism, the ‘New European Drama’, and the Role of the Director" (Britanski brutalizam, nova evropska drama i uloga redatelja) NTQ (New Theater Quarterly), Cambridge University Press, 83/2005, str. 255-272
"Nová európska dráma alebo veľký podvod" (Nova europska drama ili velika obmana), Slovenské divadlo (Slovačko kazalište), Kabinet za kazalište i film Slovačke akademije znanosti, 3/2005, str. 251-267. preveo Jan Jankovič
"Csináljunk új európai drámát" (Stvorimo Novu Europsku dramu) Szinhaz, (Mađarska), July 2005, (prijevod s engleskog Keszthelyi Kinga)
"Wszystko ma swoje skutki" (Sve ima svoje posljedice), Dialog (Poljska) 1/2005. str. 122-135. prevela Dorota Jovanaka Ćirilić

ČLANCI

prilagođeni i/ili prošireni objavljeni u međunarodnim časopisima i zbornicima

„Who Will be the King or a Director's Merciless Fight for Power against Playwright in European Theatre“ u Nasrollah Ghaderi i Kataoon Hussein (ur) About the Phenomenon of Theatre, 29th Fajr International Theatre Festival, Teheran, 2011. str. 123-141.

„U potrazi za glasom između emocije, politike i intertekstualnosti. Skica za studiju o četvrt stoljeća hrvatske drame" Republika 1/2006, str 34-46

„W Poszukiwaniu wlasnego glosu“, Dialog (Poljska) 11/2008. str. 64-77.
„V hladani hlasu alebo politika, emocie a identiteta - nacrt studie o poistoroci chorvatskej dramy“ str. 153-173. prijevod Vladisalava Fekete, „In Search of Voice or Politics Emotions or Identity – an Outline Study of Half a Century of Croatian Drama“, str. 174-195. preveli Martina Herbst i Maria Mikšik. u Nova dramaturgia, novi dramaturgII/ New Dramaturgy, New Dramaturge II, Zbornik prednašok z medzinarodnej konferencie 15.05.2014./Contributions from the international conference held on May 13, 2014., Divadelni ustav, Bratislava, 2015

"Zarobljena scena - odjeci rata. Slučaj Slika Marijinih" u Dramski tekst danas u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji i Crnoj Gori, Sterijino pozorje, Novi Sad, 2004, str. 81-93

„Rape as a War Strategy: a War Drama from Croatia“ in Michael Balfour (ed.) Refugee Performance, Intellect, Bristol UK/Chicago, USA, 2013., str. 157-165.
"Odjeci rata na hrvatskoj sceni", Republika 3/2005. str. 100 -107.
"Rape as War Strategy – A Drama from Croatia", PAJ, 2004/77, str. 110-115

"Hrvatsko kazalište u ratu, skica za povijest" u Krležini dani u Osijeku 1999 (zbornik), Zagreb-Osijek, 2000, str. 198 - 216. Urednik Branko Hećimović.

“Croatian Theatre and the War 1992-1994” in Theatre and performance in Eastern Europe. The Changing Scene ed. Dennis Barnett and Arthur Skelton, The Scarecrow press, Plymouth, 2008.
"Croatia: le theatre comme acte de resistace et sanctuaire", Jeu 117/2005 str. 145-154.
"Wing of peace or Croatian theatre and war (1992-1994), in Teaching English for Life (ed D. Kucanda, M. Brdar, B. Beric), Faculty of Philosophy, Osijek, 2004, str. 455. 470.
“Croatian Theatre and War”, SEEP, New York, vol. 23 n. 2 /2003, str. 49-67
"Hrvatsko kazalište u ratu 1991-94", Kazalište 3-4/2000:100-109

"Miro Gavran – temelj dobrog kazališta" Dometi, 1-4/2000, str. 59-62.

"„Erfolgsgeheimnis“ pogovor njemačkom izdanju drama Mire Gavrana (Miro Gavran Eiscreme, Bier, University of Bamberg press, 2016.)
„Tajemstvi uspechu Mira Gavrana“ pogovor slovačkom izdanju drama, u Miro Gavran Šest komedii z Chorvatska, ITG, Zagreb, 2016. str. 285-297.
„Tajemnica sukcesu Miro Gavrana“ (Tajna uspjeha Mire Gavrana), pogovor poljskom izdanju drama, u Miro Gavran Smieszne dramaty i powazne komedie, ITG, Zagreb, 2015. str. 275-285.

Miro Gavran: The Return of the Playwright”, SEEP (Slavic and East European Performance), New York, vol 23 n 3 /2004:30-39 ISSN 1047-0019
"Miro Gavran Or Return Of Playwright To The Stage", Theatre Year Book 2004, ITI Japan Centre, Tokyo, 2004, str. 207-215
"Tajemnice dobrego teatru" (Temelj dobrog kazališta) u Miro Gavran Antygona Kreona i inne dramaty (Kreontova Antigona i druge drame), ur. K. Brusic, A. Trusynska, Ksiegarnia Akademicka, Krakow, 2003.
“Miro Gavran – The Foundation of Good Theatre” u Miro Gavran Three Plays, Zagreb, 2000. str. 165-172.

"Prikazanja danas" u Krležini dani u Osijeku 1993, Osijek 1994. str. 56-73.

"Angels on the stage Religious Theatre in Croatia 1945-1989; 1999-1994; 1996-2002" in Europassion. Kirche-Konflikte-Menschenrechte. Rudolf Grulich zum 60. Geburstag, Gehard Hess Verlag bad Schussenried, 2006. str 333-348, 464, 3-87336-350-X
“Prikazanja danas” u Muka kao nepresušno nadahnuće kulture, Zagreb, 1999. str. 157-67.

"Junaci romanse u ironijskom modusu" u Krležini dani u Osijeku 1992, Osijek 1993, str. 74-94.

“Historical Plays in Search of National Identity in Croatian Theatre Today”, SEEP, New York, vol. 17 n. 2/1997, str. 21-27.

"Povratak političke drame" u Govor drame - govor glume (Zbornik radova sa simpozija Dramski tekst danas u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji), Zagreb 2007. Prir. Boris Senker (Zagreb) i Savo Anđelković (Pariz), str. 157-171

“The Comeback of Political Drama in Croatia: Or How to Kill a President by Miro Gavran“ in Political Performances. Theory and Practice. IFTR/FIRT Political Performances Working Group. Haedicke, Susan C., Deirdre Heddon, Avraham Oz and E.J. Westlake (Eds) Rodopi, Amsterdam/New York, NY, 2009, IV, 379 pp. 177-188, Pb: 978-90-420-2606-3

Odlomak iz knjige

Kazališna kritika ili neizbježni suputnik, UAOS/Leykam, Osijek/Zagreb, 2012.

Iščekujući prvu kritiku ili nužno zlo

U filmovima o američkom kazalištu uvijek postoji scena kada se, nakon premijere, u njujorškom restoranu Vincenta Sardija koji se zove po vlasniku (na 42 ulici pored 8 avenije) očekuju prve novinske kritike. One ne određuju samo raspoloženje umjetnika te večeri nego i daljnji život predstave. Negativne kritike ne skidaju samo predstavu, nego sve te uključene umjetnike doslovno ostavljaju bez posla preko noći! I to je tako ne samo na filmu, nego i u životu, kako svjedoči Peter Shaffer: Nakon premijere Vježbe pet prstiju(Five Finger Exercise) razgovarao sam s Peterom Brookom i rekao: Bilo bi lijepo da publika voli ovu predstavu, da kritike budu dobre. On je rekao, ali dobre su, pitao sam, kako znate pa svi su još ovdje. Čim dođu negativne kritike odmah svi nestanu, nitko ne želi biti ni blizu neuspjeha. (…)

Frank Rich, dugogodišnji glavni kritičar New York Timesa, često je tvrdio da predstave ne skidaju kritičari nego producenti, kao i da postoje predstave koje su se održale unatoč negativnom sudu kritike (čak i neke od hitova kao Mačke!). Međutim, takve su predstave rijetke i za brodvejsko komercijalno kazalište presudna je dnevna kritika i to prvih jutarnjih novina, a naročito New York Timesa, jer producenti ne žele riskirati. Bez pozitivne kritike drugo jutro nakon premijere neće biti dovoljno dugačak red ispred blagajne da spasi predstavu.

To reagiranje na kazališne kritike nakon premijere ide do apsurda, što, također, svjedoči spomenuti Peter Shaffer, britanski pisac s njujorškim brodvejskim iskustvom: Nakon premijere mojeg teksta Kraljevski lov na sunce (The Royal Hunt of the Sun) u New Yorku došla je prva kritika. Bila je loša, a oni su odmah zatvorili šank. Kad je došla druga, bila je dobra pa su ga otvorili. Zatim je došla treća koja je bila nekako li-la pa su razmišljali hoće li zatvoriti šank ili ne. Na to je scenograf rekao: dajte mi odmah četiri pića, čuo sam da ima sedam važnih novina koje čekamo pa za svaki slučaj… [1]

Europljane šokira ta sposobnost kritike da zatvori predstavu! Većina europskih kazališta na državnom je trošku s minimalnim udjelom vlastitog prihoda. U takvim prilikama možete igrati i predstavu koja vam na blagajni ne donosi novac, nego gubitke, jer i s njom zadovoljavate uvjete koje financijer postavlja pred kazalište, a to je broj naslova po sezoni. Glumci su u stalnom radnom odnosu pa se neuspjeh predstave uopće neće odraziti na njihov redovitu mjesečnu plaću, koja je zagarantirana Zakonom o radu i kolektivnim ugovorom! Za usporedbu, navest ću da je NEA, spomenuto američko „ministarstvo kulture“, krenulo s(a) budžetom od 2,5 milijuna dolara, da bi 1999. godine imalo 170 milijuna, a 2005. srezalo budžet na 133 milijuna dolara. Ministarstvo kulture male Hrvatske za 2008. godinu imalo je budžet od 1.192.705.911 kuna (dakle milijardu i gotovo dvjesto milijuna kuna),[2] a Francuska je 2005. godine imala budžet od 3 milijarde Eura![3]

[1] Stefanova, Kalina Who Calls The Shots On The New York Stages? London, 1993., str. 157.

[2] http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=4023 20.10.2011.

[3] http://www.ifacca.org/national_agency_news/2005/12/20/french-ministry-releases-culture-budget/ 30.10.2011.

http://www.cro-kultura.com/?p=174#more-174

- promocija knjige Sanja Nikčević Druga slika hrvatskoga kazališta ili izvan glavne struje

https://www.youtube.com/watch?v=mFP9WL_Trt0