DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Osnovano 1900.
Slobodan Novak Prosperov
Slobodan Prosperov Novak(1951). Diplomirao , magistrirao i doktorirao 1978 na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.Bio asistent u Institutu za književnost i teatrologiju HAZU-a (1974–77) te profesor na Filozofskome fakultetu u Zagrebu (1977–97.). Predavao u Institutu za slavensku filologiju Sveučilišta u Rimu (1981–84) te na Odsjeku za slavistiku Sveučilišta Yale u New Havenu (2001–07).Profesor na Filozofskome fakultetu u Splitu i na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu (2010-2021). Bio je pomoćnik ministra prosvjete, kulture i športa Republike Hrvatske (1990–92) te ravnatelj Dubrovačkih ljetnih igara (2000); predsjednik Hrvatskoga P.E.N. centra (1990–2000). Glavni urednik ili pokretač više časopisa (Vijenac, Lettre internationale, Cicero i Most/The Bridge).Objavio : (Dubrovački eseji i zapisi, 1975; Komparatističke zagonetke, 1979; Zlatno doba: Marulić, Držić, Gundulić, 2002; Ugovor s tijelom: šesnaest lirskih pokusa, 2004).zatim niz teatroloških studija:(Teatar u Dubrovniku prije Marina Držića, 1977; Vučistrah i dubrovačka tragikomedija, 1979; Planeta Držić: Držić i rukopis vlasti, 1984., prošireno izdanje Pisac i vlast: poetika Marina Držića, 2017). Feljtone i eseje u knjigama Zašto se Euridika osvrnula (1981), Kad su đavli voljeli hrvatski (1988), Hrvatski pluskvamperfekt (1991), Figure straha (1994) i Kratka povijest avanturizma (2000). Objavio Povijesti hrvatske književnosti (I–III, 1996., 1997. i 1999) do prosvjetiteljstva XVIII. st., te cjelovitu Povijest hrvatske književnosti (2003., pretiskano u četiri sveska 2004). U opsežnim knjigama Vježbanje renesanse (2008) i Slaveni u renesansi (2009) usustavio svoja jelska predavanja, a u knjizi Zločesti tekstovi (2011) tiskao dio polemičkih tekstova.Knjiga o gradovima: Dubrovnik iznova(1987), Hvar (2006), Boka kotorska (2011), Split (2015), Sintetske knjige Pričaj mi o Europi(2009) i Knjiga o teatru (2014). Uredio niz antologija i hrestomatija (Hrvatska drama do narodnog preporoda, s Josipom Liscem, 1984; Stara bokeljska književnost, 1996; Antologija hrvatskog pjesništva ranog moderniteta, 2004; Tragedije XVI. stoljeća, 2006. Objavio knjigu Abrahamova žrtva: Abraham i Izak u hrvatskoj književnosti i njihove europske inačice, s Viktorijom Franić Tomić, 2015; Književnost ranog novovjekovlja u Boki kotorskoj, s V. Franić Tomić, 2015; U devet svezaka s V.Franić Tomić objavio pregled hrvatske književnosti do 1815. godine: Hrvatska srednjovjekovna književnost, I–III, 2019; Hrvatska književna renesansa .1.Zlatno doba. 2022;Hrvatska književna renesansa.2. Kriza i naznake moderne osjećajnosti. 2022;Hrvatski književni barok .1.Sloboda i njezini pjevači. 2022; Hrvatski književni barok. 2. Oživljavanje nacionalne ideje.2022;Prosvjetiteljstvo, 1. Hrvatska književnost u doba racionalističkih integracija.2022;Prosvjetiteljstvo .2. Hrvatska književnici uvježbavaju ustanak. 2022.Ostvario je i niz multimedijskih projekata (kazališne predstave Ecce homo i Kako bratja prodaše Jozefa na Dubrovačkim ljetnim igrama 1985. i 1990., izložba Gundulićev san u Zagrebu 1989 , Dom Marina Držića u Dubrovniku 1989;izložba Hrvatska biljezi identiteta, sa Željkom Kovačićem, Beč 1991.). Utemeljitelj Leksikona Marina Držića (2009).
popis članova