Stjepan Nino Škrabe

Društvo hrvatskih književnika Članovi društva Stjepan Nino Škrabe

Članovi društva

Stjepan Nino Škrabe

Stjepan Nino Škrabe, hrvatski književnik, dramatičar i publicist, kao dio trolista Škrabe-Senker-Mujičić zaslužan je za kazališne hitove kao što su “O'Kaj”, “Domagojada”, “Glumijada”, “Histr/o/e/ijada” i “Kavana Torso”, a kao samostalni autor napisao je i adaptirao rado izvođene i gledane kazališne uspješnice “Za kunu nade”, “Plavi Božić”, “Sjećanje na Georgiju”, “Isus u snack baru”, “Ljubica”, “Idu svati”, “Muke po Iveku”, “U Plavom podrumu”, “Malo morgen”, “Francekova teta”, “Koltovi generala Pattona”, “Dobri čovjek Bažulek”, “Svetac svega svijeta”, “Fine strine s Opatovine”, “Stoka sitnog zuba”.

Osnivač i voditelj kazališta u Jastrebarskom od 1968, sportski novinar, urednik, prevoditelj, stalni suradnik Hrvatskog leksikografskog zavoda, autor brojnih uspješnih knjiga publicistike (“Vestern – filmovi, ljudi, legende”; “Cico – od Maksimira do Ulice pjesnika” o Zlatku Cici Kranjčaru; “Maček izbliza” o Vladku Mačeku; “Ena” o Eni Begović; “Pisci jaskanskog kraja”, “Jaskanski kraj u slici i riječi”) i knjiga drama (“Za kunu nade”; “Iznad duge”; “Ivana”; “Idu svati”; “Druga zvijezda zdesna”; “U Plavom podrumu”, “Dobri čovjek Bažulek”; “Zemlja Čudesa”).

Rođen je 22. listopada 1947. godine u Jastrebarskom. Osnovnu školu završio je u rodnom gradu, a gimnaziju (IV. gimnazija) i Filozofski fakultet (komparativna književnost i germanistika) u Zagrebu. Studirao je i na Goethe Institutu u Brannenburg/Degerndorfu (Bavarska). Pisanjem za kazalište bavi se od 1971. zajedno s Tahirom Mujičićem i Borisom Senkerom (napisali su 15 drama) te od 1986. samostalno (do sada je napisao i adaptirao više od 50 drama). Objavljuje publicistička djela i zbirke dramskih tekstova. Član je Društva hrvatskih književnika (DHK), Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (HDKDM) i Hrvatskog društva dramskih umjetnika (HDDU). Jedan je od pokretača održavanja Dana Vladka Mačeka (od 1993), jedan od osnivača i dopredsjednik udruge Jastrebova družina čija je zadaća zaštita i promicanje prirodne, kulturne i povijesne baštine jaskanskog kraja, od 2010. član Predsjedništva, a od 2023. član Nadzornog odbora Ogranka Matice hrvatske u Jastrebarskom. Živi u Jastrebarskom gdje je većinu radnog vijeka proveo kao profesor u Osnovnoj školi "Ljubo Babić". Kazalištem se u rodnom Jastrebarskom kao umjetnički voditelj, dramatičar i redatelj bavi kontinuirano od 1968. gdje je napisao, adaptirao i režirao više od 40 predstava.

Kazalište u Jastrebarskom

Umjetnički voditelj i redatelj kazališta u Jastrebarskom Nino Škrabe je kontinuirano od 1968. sve do danas. Od 1968. do 1972. kazalište pod umjetničkim vodstvom Nine Škrabea u Jastrebarskom djeluje u sklopu Akademskog kluba, zatim u sklopu Kulturno-umjetničkog društva Jastrebarsko sve do 1990. godine kada počinje djelovati pod imenom Amatersko kazalište Jastrebarsko. Od 1994. mijenja ime u Gradsko kazalište Jastrebarsko, od 2013. u sklopu udruge Kreativni studio Zvrk djeluje Dramski studio Jaska, a od 2015. do danas Kazalište Škrabe.

U proteklih 55 godina kroz jaskansko kazalište je prošlo više od 3000 članova, izvedeno je 44 premijera i oko 1200 predstava. Ostvarena su brojna uspješna gostovanja diljem Hrvatske (od Hvara, Punta, Kastva i Rijeke do Virovitice, Virja i Međimurja) i u inozemstvu (Austrija, Mađarska, Švicarska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora). Od 1968. godine Nino Škrabe kao jedan od pokretača i osnivača vodi Dramsku družinu Tomaš Mikloušić, a od 1978. godine dječju dramsku družinu Ivana Brlić-Mažuranić, za koju piše i dramatizacije klasika dječje književnosti (Ferenc Molnar, Mark Twain, Charles Perrault, Ivana Brlić-Mažuranić, Hrvoje Hitrec, Hans Christian Andersen, Frank L. Baum, Johanna Spyri, Hugh Lofting, James Barrie, Rudyard Kipling, Charles Dickens, P. L. Travers, Arthur Conan Doyle, Lewis Carroll, Dodie Smirh).

S družinom Tomaš Mikloušić postavio je u Jastrebarskom kao redatelj i umjetnički voditelj Ljubicu Augusta Šenoe (1968), Lašca Carla Goldonija (1970), Gospodsko dijete Kalmana Mesarića (1971), Činovničke komedije Branislava Nušića (1973), Ženidbu Nikolaja V. Gogolja (1975), Jalnuševčane Marije Jurić-Zagorke (1978), Vatru gasi brata skvasi (1979), Domagojadu (1980) i O'Kaj (2011) trija Škrabe-Senker-Mujičić, Arsen i stare čipke Josepha Kesselringa (1982), Tri šale Antona P. Čehova (1984), Mišolovku Agathe Christie (1985), vlastite tekstove Za dinar nade (1988), Sveta obitelj u razbojničkoj špilji (1990), Isus u snack-baru (1991), Pomoćnica Marija (1992), Za kunu nade (1994), Sjećanje na Georgiju (1995), Svoj na svom (1995), Idu svati mlade ni (2001) i Tri darodavca (2007), kao i vlastite adaptacije Dobrog vojaka Švejka Jaroslava Hašeka (1992), Cvrčka na ognjištu Charlesa Dickensa (1993), Lude noći u hotelu Balkan (1999) i Kidaj od svoje žene (2005) Raya Cooneyja te Ljubice Augusta Šenoe (2003).

S Dramskom družinom Ivana Brlić-Mažuranić izveo je kao redatelj i umjetnički voditelj svoje dramatizacije i adaptacije: Junaci Pavlove ulice Ferenca Molnara (1979), Bajka o kneževiću Sveboru i Svarožici Sunčici (1980) trolista Škrabe-Senker-Mujičić, Pustolovine Toma Sawyera (1982) Marka Twaina, O'Kaj trolista Škrabe-Senker-Mujičić (1983), Mačak u čizmama Charlesa Perraulta (1985), Pustolovine šegrta Hlapića Ivane Brlić-Mažuranić (1990), Eko Eko Hrvoja Hitreca (1991), Snježna kraljica Hansa Christiana Andersena (1997), Čarobnjak iz Oza Lymana Franka Bauma (1998), Heidi Johanne Spyri (1999), Doktor Dolittle Hugha Loftinga (2002) i Petar Pan Jamesa Matthewa Barrieja (2006).

Predstava Doktor Dolittle proglašena je najboljom predstavom Županijske kazališne smotre u Jastrebarskom 2003, a Nino Škrabe dobio je priznanje za najbolju režiju. Predstava Ljubica proglašena je najboljom predstavom Županijske kazališne smotre u Svetom Ivanu Zelini 2007. godine, a Nino Škrabe najboljim redateljem. Predstava Kidaj od svoje žene proglašena je najboljom predstavom Županijske kazališne smotre u Jastrebarskom 2008. i nagrađena specijalnim priznanjem na Državnoj smotri u Kastvu 2008, a Nino Škrabe proglašen najboljim redateljem i u županiji i u državi. Sudjelovao je kao redatelj i scenarist u realizaciji Prigorske svadbe u Donjem Desincu (1971) te Desinečke svadbe (2013), u suradnji s Kulturno-umjetničkim društvom Desinec.

Od 2012. pod umjetničkim vodstvom Nine Škrabea te prema njegovim dramskim tekstovima napisanima posebno za jaskansko kazalište, a u režiji Klementine Škrabe, premijerno su izvedene predstave Knjiga o džungli (2012, prema djelima Rudyarda Kiplinga), Kako je Tvrtko otkrio Božić (2012, prema djelu Charlesa Dickensa), Pustolovine Huckleberryja Finna (2013, prema djelu Marka Twaina), Mary Poppins (2014, prema djelima Pamele L. Travers), Striček Vilček ili Kako je Shakespeare postao Špeksir (2015, napisano u čast 450. obljetnice Shakespeareovog rođenja), božićni igrokaz Dogodilo se u Betlehemu (prosinac 2015), Velika tajna Sherlocka Holmesa (2016, prema djelima Arthura Conana Doylea), Zemlja Čudesa (2018, prema djelima Lewisa Carrolla) i 101 dalmatiner (2022, prema djelima Dodie Smith).

U ožujku 2018. u Jastrebarskom je Kazalište Škrabe premijerno izvelo predstavu Oko jedne hiže kojom je odalo počast skladatelju Arsenu Dediću i pjesniku Dragi Britviću te ujedno započelo proslavu 50. godišnjice umjetničkog djelovanja kazališnog utemeljitelja, umjetničkog voditelja, autora i redatelja Nine Škrabea, 40. godišnjicu kazališne karijere proslavljenog prvaka našeg kazališta Želimira Hrkovića, 40. godišnjicu kazališnog djelovanja skladatelja i aranžera Josipa Cvitanovića te 36. godišnjicu glumačke karijere proslavljenog prvaka jaskanskog kazališta Deana Skoka. U sklopu proslave 55 obljetnice umjetničkog djelovanja Nine Škrabea Kazalište Škrabe izvelo je godine 2023. dvije premijerne predstave: Robin Hood (studeni, 2023, režija Nino Škrabe) i Tiha noć... (prosinac, 2023, režija Klementina Škrabe).

Dramski pisac – s Tahirom Mujičićem i Borisom Senkerom

Pisanjem za kazalište bavi se od 1971. Zajedno s Tahirom Mujičićem i Borisom Senkerom napisao je brojne tekstove: Bajka o kneževiću Sveboru i Svarožici Sunčici (1972, Studentsko kazalište Malik Tintilinić u Malom kazalištu Trešnjevka, režija Tahir Mujičić, lutkarska kazališta u Zadru i Mostaru, 1978, ZKM, režija Tomislav Durbešić), Vitezovi otrulog stola (1973, ZKM, režija Joško Juvančić), Jedna malo slađa krađa (1973, ZKM, režija Dino Radojević), O'Kaj (1974, glazba Stipica Kalogjera, Komedija, režija Vlado Štefančić, 2006, Histrioni, režija Dražen Ferenčina), Novela od stranca (1975, glazba Pero Gotovac, Komedija, režija Vlado Štefančić), Vatrugasi brataskvasi (1975, 1977, HNK Varaždin, režija Petar Veček, 1994, Kerempuh, režija Želimir Mesarić), Domagojada (1975, Histrioni, režija Zlatko Vitez, predstava nagrađena 1976. Zlatnom maskom od strane žirija na festivalu u Sarajevu, 1995, Histrioni, režija Zlatko Vitez), Tri pušketira (1976, ZKM, režija Želimir Mesarić), Kavana Torso (1978, Teatar ITD, režija Darko Tralić, 1989, Histrioni, režija Zlatko Vitez, 2004, Histrioni, režija Zoran Mužić), Plut (1979, 1987. izvedeno kao radio-drama), Glumijada (1979, Histrioni, režija Zlatko Vitez, proglašena najboljom predstavom 1980. od strane Udruženja dramskih umjetnika Hrvatske, 1986, Histrioni, režija Zlatko Vitez, Amatersko kazalište iz Doboja 1984. - proglašena najboljom predstavom Festivala bosanskohercegovačkih amatera)), Kaj2O (1980, glazba Stipica Kalogjera, 1985, Komedija, režija Vlado Štefančić), Robin the Blood (1981, neizvedeno), Hist(o/e)rijada (1983, Histrioni, režija Zlatko Vitez, proglašena najboljim dramskim tekstom 1983. od strane dramskih kritičara, 1999, Kerempuh, režija Zlatko Vitez), Trenk iliti divlji baron (1984, HNK u Osijeku, režija Radovan Marčić, 1987, Komedija, 2010, Békéscsaba, Mađarska, 2020, HNK u Osijeku, režija Mario Kovač), scenarij za cjelovečernji crtani film Veli Jože (1980, Zagreb film).

Mnoga od tih djela tiskana su u časopisima Prolog, Scena, Kaj i u knjigama O'Kaj (Zagreb, 1975, iste godine izdan i kao LP gramofonska ploča), Porod od tmine (Zagreb, 1979), 3 jada (Zagreb, 1995), Torzó Kávéház (Pečuh, 1996, na mađarskom jeziku), Tri stare krame (Zagreb, 1997) i Trenk (Pečuh, 2011, na mađarskom jeziku), neka su emitirana kao radio-drame, a mnoga su izvedena od brojnih amaterskih družina (tako je Glumijada u izvedbi Amaterskog kazališta iz Doboja 1984. proglašena najboljom predstavom Festivala bosanskohercegovačkih amatera).

Dramski pisac – samostalno

Od 1986. Nino Škrabe piše samostalno. U zagrebačkom kazalištu Trešnja izveden je njegov tekst Dedek Kajbumščak (1986) u režiji Vlade Štefančića s glazbom Arsena Dedića, Kazališna družina Lira izvela je tekst Nema frke (1988) u režiji Martina Sagnera (s glazbom Josipa Cvitanovića), Histrioni su izveli Suđenje Fašniku (1989) u režiji Zlatka Viteza, Komedija mjuzikl Lady Šram (1991) u režiji Vlade Štefančića (glazba Arsen Dedić). Nino Škrabe napisao je i božićne igrokaze Sveta obitelj u razbojničkoj špilji, Isus u snack-baru, Pomoćnica Marija i Blue Christmas, koji su tiskani 1990. u izdanju Salezijanskog centra i izvedeni od brojnih amaterskih skupina širom Hrvatske te Bosne i Hercegovine.

Djelo Blue Christmas u režiji Jakova Sedlara i izvedbi glumaca Borisa Miholjevića i Borisa Pavlenića doživjelo je praizvedbu u veljači 1989. u Los Angelesu a igrano je u SAD (San Pedro, Chicago, New York), Australiji (Melbourne, Geelong, Sydney), Švicarskoj (Lausanne, Zürich, St. Gallen), Njemačkoj, Austriji i Mađarskoj. Specijalno za Enu i Miju Begović Nino Škrabe napisao je djelo Dvije sestre (režija Jakov Sedlar) koje je doživjelo praizvedbu 7. veljače 1992. u Chicagu i potom zajedno s Plavim Božićem izvedeno u New Yorku, Clevelandu, St. Louisu, Los Angelesu (SAD) i Torontu i Windsoru (Kanada). Svečana hrvatska premijera Plavog Božića i Dvije sestre održana je u Jastrebarskom 11. ožujka 1992. Blue Christmas doživio je i svoju splitsku verziju. U izvedbi Borisa Dvornika i Ilije Zovka i režiji Vlatka Perkovića premijera je održana 25. veljače 1992.

Povodom stote obljetnice HNK u Zagrebu Nino Škrabe je dramatizirao Šenoinu Kletvu, koja je praizvedena 1995. u režiji Želimira Mesarića. Godine 1996. u kazalištu Kerempuh održana je premijera predstave Za kunu nade u režiji Vlatka Dulića, a iste godine u New Yorku je održana premijera Sjećanja na Georgiju u režiji Jakova Sedlara i u izvedbi Almire Osmanović i Borisa Miholjevića. Taj je komad potom nastavio svoj životni vijek u zagrebačkom Kerempuhu i zabilježio stotinjak izvedbi. Godine 1997. u Bosanskom narodnom kazalištu u Zenici održana je premijera Škrabeovog teksta Svoj na svom, kao prvog djela jednog hrvatskog autora nakon rata, a isti tekst izveo je 2008. i Dramski studio Kakanj. Napisao je scenarij za veliku završnu proslavu 100. obljetnice Hrvatske seljačke stranke (Dom sportova Zagreb, 22. prosinca 2004, redatelj Vlado Štefančić).

Histrioni su ljetnih mjeseci 2004. i 2005. s velikim uspjehom izveli na Opatovini Škrabeovu adaptaciju Šenoine Ljubice, smještenu na početak godine 1941. Ta je predstava u režiji Georgija Para postala pravim hitom, oduševljeno pozdravljena i od publike i od kritike te je nagrađena velikom nagradom Večernjeg lista Zlatni smijeh kao najbolja predstava u cjelini na 29. danima satire u Zagrebu 2005, uz još tri glumačke nagrade. Nino Škrabe napisao je 2004. i tekst rock-bajke Ivana (Play IBM!), prema djelima Ivane Brlić-Mažuranić, u čast 130. obljetnica rođenja hrvatskog Andersena. Tekst je objavljen kao knjiga u izdanju Egmonta, a predstavu je 2006. s velikim uspjehom izvelo Kazalište Marina Držića u Dubrovniku, s glazbom Josipa Cvitanovića i u režiji Vlade Štefančića.

Godine 2008. u Komediji je praizvedena Škrabeova adaptacija Schnitzlerovog Zelenog kakadua u režiji Želimira Mesarića. U povodu 800. obljetnice slobodnog kraljevskog grada Varaždina HNK Varaždin s velikim uspjehom izvelo je 7. prosinca 2009. scenski prikaz Nine Škrabea Varaždinska stoljeća u režiji Ksenije Krčar, Histrioni su u ljetu 2011. na Opatovini s velikim uspjehom izvodili djelo Idu svati, mlade ni (redatelj Georgij Paro), a u Zagrebačkom kazalištu lutaka održana je u veljači 2012. praizvedba Škrabeovog Robina Hooda (redatelj Želimir Mesarić). Gradsko kazališe Žar ptica u Zagrebu izvelo je Škrabeovu dramatizaciju Heidi Johanne Spyri (redatelj Želimir Mesarić, 3. II. 2019, 100. izvedba). Histrioni su u srpnju 2013. na Opatovini praizveli Muke po Iveku, Škrabeovu novu adaptaciju djela Raya Cooneyja Kidaj od svoje žene (režija Želimir Mesarić), koja je potom preselila i u Histrionski dom. Obje su predstave doživjele veliki uspjeh kod gledatelja i kritičara te se redovito prikazuju u spomenutim kazalištima.

U ožujku 2015. Glumačka družina Histrion s velikim je uspjehom izvela premijeru novog Škrabeovog djela, nogometnog kabarea U Plavom podrumu, posvećenog povijesti zagrebačkog nogometa i legendarnom nogometašu Ici Hitrecu (redatelj Želimir Mesarić). Nino Škrabe napisao je tekst i odabrao pjesme za Marijana kabare, koji od srpnja 2015. u Histrionima izvode glumica i pjevačica Marija Borić i pijanist Zvonimir Presečki. U prosincu 2015. zagrebačko kazalište KNAP na Peščenici s velikim je uspjehom premijerno izvelo novo djelo Nine Škrabea, komediju Malo morgen, u režiji legendarnog redatelja Georgija Para.

U srpnju 2016. Histrioni su na Opatovini praizveli novu Škrabeovu komediju, Francekova teta, u režiji legendarnog Georgija Para, po motivima Charliejeve tete Brandona Thomasa. Predstava je doživjela ogroman uspjeh kod publike i kritike, do početka rujna 2016. odigrana je 37 puta, a vidjelo ju je više od 20 tisuća gledatelja. Dolaskom jeseni Francekova teta preselila se u Histrionski dom. U prosincu 2016. kazalište KNAP praizvelo je još jednu Škrabeovu uspješnicu, komediju Koltovi generala Pattona, u režiji Georgija Para. Njegov tekst Dobri čovjek Bažulek napisan u rimovanom osmercu u režiji Georgija Para premijerno je izveden u Zagrebu (Kazalište KNAP, prosinac 2017) i Karlovcu (Gradsko kazalište Zorin dom, veljača 2018).

U Zagrebu je u lipnju 2018. prema njegovom libretu Ansambl Kolbe u dvorani svetog Franje na Svetom Duhu praizveo mjuzikl Svetac svega svijeta (o životu i djelu svetog Antuna Padovanskog), s glazbom Branka Barduna i u režiji Roberta Boškovića. U srpnju 2019. Histrioni su na Opatovini s velikim uspjehom praizveli Škrabeovu „crnu komediju“ Fine strine s Opatovine, u režiji Zorana Mužića, po motivima komedije Arsen i stare čipke Josepha Kesselringa. Histrioni su u srpnju 2021. na Opatovini praizveli novi hit Nine Škrabea, komediju Stoka sitnog zuba u režiji Zorana Mužića.

Nino Škrabe napisao je i objavio zbirke dramskih djela: Četiri božićna igrokaza (1990), Za kunu nade – pet lakih komada (1995), Iznad duge (2000), Isus u snack-baru (2002), Ivana (Play IBM!, 2004), Idu svati (2008, Nagrada Katarina Patačić za najbolju kajkavsku knjigu godine), Druga zvijezda zdesna (2013), U Plavom podrumu (2017), Dobri čovjek Bažulek-Georgiju Paru u spomen (2019), Zemlja Čudesa (2020, Srebrna povelja Matice hrvatske).

Bio je član stručnog povjerenstva Nagrade za dramsko djelo Marin Držić (2007, 2008, 2009, 2010. i 2011) i član kazališnog povjerenstva Nagrade Vladimir Nazor (2010. i 2011). Stalni je suradnik Kazališnog leksikona Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.

Publicist, urednik, prevoditelj

Bavi se prevođenjem i publicistikom. U časopisu Kaj objavio je tekstove Po dragom kraju – općina Jastrebarsko i Jaska najnaravnija i najtoplija (1975.). Pripremio je i uredio pored ostalog i knjige Legende zagrebačkog nogometa (1996), Vatreni (1997) i Bajdo (1998) Zvonimira Magdića Amiga, Cvetković nekad i danas (1983), Maček za sva vremena (1995), Glejte jednu stvar (o pučkom tribunu Josipu Pankretiću, suurednik Josip Pandurić, 2000), monografiju grada Čazme (suurednik Josip Pandurić, 2001), Kipinovlje Franje Cibana (2001) i mnoge druge.

Napisao je predgovore i pogovore brojnim knjigama i katalozima, lektorirao mnoga izdanja. Surađivao je godinama s Radio-Jaskom (pored ostalog 131 glazbena emisija iz serije Zvjezdana prašina i radio-igra Sveti Nikola kod obitelji Jaskić), Jastrebarskim novinama i Jaskanskim novinama. Bio je pokretač i jedan od urednika časopisa Jastreb (1992).

Napisao je i objavio knjige Vestern – filmovi, ljudi, legende (1979), Moji (ne)poznati sugrađani (1993), Dobrovoljno vatrogasno društvo Jastrebarsko (1997), Maček izbliza (s Andrejem Mačekom, 1999), Cico, Od Maksimira do Ulice pjesnika (sa Zlatkom Kranjčarom, 2002), Olujne godine (2004), Župna crkva svetog Nikole biskupa Jastrebarsko (2008), Pisci jaskanskog kraja (2011), 60 godina kroz vatru, vodu i vino (2012), Plešivici s ljubavlju (2013), Ena (monografija o Eni Begović, 2013), Arsen Dedić – 30 pjesama (2015), Tadija Smičiklas i njegov Žumberak (sa suradnicima, 2015), Zrinko Tutić – 30 pjesama (2016) i Jaskanski kraj u slici i riječi (sa Zvonimirom Kufrinom, Zlatna povelja Matice hrvatske, 2022).

Sportski dužnosnik, organizator i novinar

Godinama je bio tajnik jastrebarskih sportskih i kulturno-umjetničkih društava (Akademski klub Jastrebarsko, Nogometni klub Jaska, Rukometni klub Jaska, Stolnoteniski klub Jaska, Šahovski klub Jaska) te voditelj pionirskih i juniorskih ekipa. Jedan je od pokretača rada ženske ekipe Rukometnog kluba Jaska te obnavljanja rada juniora Nogometnog kluba Jaska i muške ekipe Rukometnog kluba Jaska. U to vrijeme izgrađeno je nogometno i rukometno igralište na Centrali, juniori NK Jaska osvojili su treće mjesto u Hrvatskoj (1970), rukometašice Jaske ostvarile su plasman u Hrvatsku ligu (1973), a seniori NK Jaska u Međuligu (1973.). Juniorske i pionirske ekipe NK Jaska, koje je kao voditelj i skaut s prekidima pratio od 1965. do 1985. osvojile su brojne naslove prvaka. Od 1963. bavio se sportskim novinarstvom, najprije kao novinar Jastrebarskih novina, zatim kao dopisnik Sportskih novosti i potom za vrijeme studija kao suradnik međunarodne rubrike Sportskih novosti. Bio je organizator mnogih sportskih natjecanja (konjičke trke na Sajmištu i u Mladini, skijanje u Donjoj Reki, sanjkanje na Plešivici, školska nogometna prvenstva, nogometne ljetne lige, malonogometni turniri).

Film i televizija

Pisao je godinama oglede o filmu u časopisu 15 dana, objavio je serijale o vesternu i mjuziklu te napise o Johnu Fordu, Raoulu Walshu, Howardu Hawksu, Delmeru Davesu i Johnu Wayneu. Bio je stalni suradnik Filmske enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, s više od 170 objavljenih članaka. Surađivao je s Hrvatskom televizijom (serija o velikanima filmske glazbe, Kviskoteka) i uređivao rubriku Retro u časopisima Reporter i Videonet. Scenarist je dokumentarnih filmova Kolijevka biskupa (1992) i Lajbek je otkopčan (1994) redatelja Mire Mahečića. Kao scenarist igranog filma Fergismajniht redatelja Jakova Sedlara nagrađen je 1996. na Hrvatskom filmskom festivalu Pula 96 Zlatnom arenom za najbolji scenarij, a napisao je i scenarij za Sedlarov igrani film Sjećanje na Georgiju (2002). Godine 2006. bio je član stručnog žirija Filmskog festivala u Puli.

Autor je scenarija za dokumentarni film Ena (2013, redatelj Jakov Sedlar), objavljen zajedno s istoimenom monografijom. Napisao je scenarij za dokumentarni film Sveta Hrvatska (o hrvatskim svecima, blaženicima i mučenicima) redatelja Jakova Sedlara. Film je u ožujku 2015. doživio praizvedbe u Australiji (Canberra, Melbourne), a u Hrvatskoj je premijerno prikazan u studenom 2015 (Histrionski dom u Zagrebu) i veljači 2016. (Općinska vijećnica u Krašiću).

Scenarist je dokumentarnih filmova Posvećen vjeri i svome narodu - priča o velečasnom Josipu Vranješu (premijera u Melbourneu, 2017), Kali Sara - prvih deset godina, o deset godina rada Saveza Roma (premijera u Zagrebu, 2017), Hrvati i Australija (premijera u devet australskih gradova, 2018), In memoriam-Georgij Paro (Zagreb i Karlovac, 2018) i Hrvatske sportske legende-120 godina hrvatskog sporta (premijera u Zagrebu i Osijeku, lipanj 2019) redatelja Jakova Sedlara.

Napisao je scenarije za igrane ilmove Ile (2020) i Sviraj mi Lili Marlen (2020).

Kazališne predstave u Jastrebarskom

Odrasli ansambl (umjetnički voditelj, redatelj, autor teksta/adaptacije teksta)

1. 1968. August Šenoa: Ljubica

2. 1970. Carlo Goldoni: Lažac

3. 1971. Kalman Mesarić: Gospodsko dijete

4. 1973. Branislav Nušić: Činovničke komedije (tri jednočinke: Analfabeta, Svjetski rat i Kirija)

5. 1975. Nikolaj Vasiljevič Gogolj: Ženidba

6. 1978. Marija Jurić-Zagorka: Jalnuševčani

7. 1979. Nino Škrabe, Boris Senker & Tahir Mujičić: Vatrugasi-brataskvasi

8. 1980. Nino Škrabe, Boris Senker & Tahir Mujičić: Domagojada

9. 1982. Joseph Kesselring: Arsen i stare čipke

10. 1984. Anton Pavlovič Čehov: Tri šale (Prosidba, Medvjed, Svadba)

11. 1985. Agatha Christie: Mišolovka

12. 1988. Nino Škrabe: Za dinar nade/ Za kunu nade

13. 1990. Nino Škrabe: Sveta obitelj u razbojničkoj spilji

14. 1991. Nino Škrabe: Isus u snack-baru

15. 1992. Jaroslav Hašek: Dobri vojak Švejk

16. 1992. Nino Škrabe: Pomoćnica Marija

17. 1993. Charles Dickens: Cvrčak na ognjištu

18. 1995. Nino Škrabe: Sjećanje na Georgiju

19. 1995. Nino Škrabe: Svoj na svom

20. 1999. Ray Cooney & Nino Škrabe: Luda noć u hotelu Balkan

21. 2001. Nino Škrabe: Idu svati, mlade ni

22. 2003. August Šenoa & Nino Škrabe: Ljubica

23. 2005. Ray Cooney & Nino Škrabe: Kidaj od svoje žene

24. 2007. Nino Škrabe: Tri darodavca

26. 2011. Nino Škrabe: Večeras improviziramo

27. 2011. Nino Škrabe, Boris Senker & Tahir Mujičić: O'Kaj

28. 2018. Nino Škrabe: Oko jedne hiže

29. 2023. Nino Škrabe: Robin Hood

Dječji ansambl (umjetnički voditelj, redatelj, autor teksta/adaptacije teksta)

1. 1979. Ferenc Molnar: Junaci Pavlove ulice

2. 1980. Nino Škrabe, Boris Senker & Tahir Mujičić: Bajka o kneževiću Sveboru i Svarožici Sunčici

3. 1982. Nino Škrabe: Pustolovine Toma Sawyera - prema djelu Marka Twaina

4. 1983. Nino Škrabe, Boris Senker & Tahir Mujičić: O'Kaj

5. 1985. Charles Perrault: Mačak u čizmama

6. 1990. Ivana Brlić Mažuranić: Šegrt Hlapić

7. 1991. Hrvoje Hitrec: Eko Eko

8. 1997. Hans Christian Andersen & Nino Škrabe: Snježna kraljica

9. 1998. Lyman Frank Baum & Nino Škrabe: Čarobnjak iz Oza

10. 1999. Johanna Spyri & Nino Škrabe: Heidi

11. 2002. Nino Škrabe: Doktor Dolittle – prema djelima Hugha Loftinga

12. 2006. Nino Škrabe: Petar Pan – prema djelu Jamesa Matthewa Barrieja

Dječji ansambl (umjetnički voditelj i autor teksta, redateljica Klementina Škrabe)

1. 2012. Nino Škrabe: Knjiga o džungli – prema djelu Rudyarda Kiplinga

2. 2012. Nino Škrabe: Kako je Tvrtko otkrio Božić – prema djelu Charlesa Dickensa

3. 2013. Nino Škrabe: Pustolovine Huckleberryja Finna – prema djelu Marka Twaina

4. 2014. Nino Škrabe: Mary Poppins – prema djelima Pamele P. Travers

5. 2015. Nino Škrabe: Striček Vilček ili Kako je Shakespeare postao Špeksir

6. 2015. Nino Škrabe: Dogodilo se u Betlehemu

7. 2016. Nino Škrabe: Velika tajna Sherlocka Holmesa

8. 2018. Nino Škrabe: Zemlja Čudesa

9. 2022. Nino Škrabe: 101 dalmatiner

10. 2023. Nino Škrabe: Tiha noć…

Kazališne predstave u Hrvatskoj i svijetu

Autor teksta – s Tahirom Mujičićem i Borisom Senkerom

1. Bajka o kneževiću Sveboru i Svarožici Sunčici (1972, Studentsko kazalište Malik Tintilinić u Malom kazalištu Trešnjevka, režija Tahir Mujičić, lutkarska kazališta u Zadru i Mostaru, 1978, ZKM, režija Tomislav Durbešić)

2. Vitezovi otrulog stola (1973, ZKM, režija Joško Juvančić)

3. Jedna malo slađa krađa (1973, ZKM, režija Dino Radojević)

4. O'Kaj (1974, glazba Stipica Kalogjera, Komedija, režija Vlado Štefančić, 2006, Histrioni, režija Dražen Ferenčina)

5. Novela od stranca (1975, glazba Pero Gotovac, Komedija, režija Vlado Štefančić)

6. Vatrugasi brataskvasi (1975, 1977, HNK Varaždin, režija Petar Veček, 1994, Kerempuh, režija Želimir Mesarić)

7. Domagojada (1975, Histrioni, režija Zlatko Vitez, predstava nagrađena 1976. Zlatnom maskom od strane žirija na festivalu u Sarajevu, 1995, Histrioni, režija Zlatko Vitez)

8. Tri pušketira (1976, ZKM, režija Želimir Mesarić)

9. Kavana Torso (1978, Teatar ITD, režija Darko Tralić, 1989, Histrioni, režija Zlatko Vitez, 2004, Histrioni, režija Zoran Mužić)

10. Plut (1979, 1987. izvedeno kao radio-drama)

11. Glumijada (1979, Histrioni, režija Zlatko Vitez, proglašena najboljom predstavom 1980. od strane Udruženja dramskih umjetnika Hrvatske, 1986, Histrioni, režija Zlatko Vitez; Amatersko kazalište iz Doboja 1984. - proglašena najboljom predstavom Festivala bosanskohercegovačkih amatera)

12. Kaj2O (1980, glazba Stipica Kalogjera, 1985, Komedija, režija Vlado Štefančić)

13. Robin the Blood (1981, neizvedeno)

14. Hist(o/e)rijada (1983, Histrioni, proglašena najboljim dramskim tekstom 1983. od strane dramskih kritičara, režija Zlatko Vitez, 1999, Kerempuh, režija Zlatko Vitez)

15. Trenk iliti divji baron (1984, HNK u Osijeku, režija Radovan Marčić, 1987, Komedija, 2010, Békéscsaba, Mađarska, 2020, HNK u Osijeku, režija Mario Kovač)

16. Scenarij za cjelovečernji crtani film Veli Jože (1980, Zagreb film)

Autor teksta – samostalno

1. Dedek Kajbumščak (1986, Zagrebačko kazalište Trešnja, režija Vlado Štefančić, glazba Arsen Dedić)

2. Nema frke (1988, Kazališna družina Lira, režija Martin Sagner, glazba Josip Cvitanović)

3. Suđenje Fašniku (1989, Histrioni, režija Zlatko Vitez)

4. Lady Šram (1991, Komedija, režija Vlado Štefančić, glazba Arsen Dedić)

5. Sveta obitelj u razbojničkoj špilji

6. Isus u snack-baru

7. Pomoćnica Marija

8. Blue Christmas (1989, režija Jakov Sedlar, u izvedbi glumaca Borisa Miholjevića i Borisa Pavlenića - SAD (Los Angeles, San Pedro, Chicago, New York), Australija (Melbourne, Geelong, Sydney), Švicarska (Lausanne, Zürich, St. Gallen), Njemačka, Austrija i Mađarska; 1992. u Splitu, u izvedbi Borisa Dvornika i Ilije Zovka i režiji Vlatka Perkovića)

9. Dvije sestre (1992, režija Jakov Sedlar, u izvedbi Ene i Mije Begović - SAD (Chicago, New York, Cleveland, St. Louis, Los Angeles) i Kanada (Toronto i Windsor)

10. Kletva (1995, HNK Zagreb, prema romanu Augusta Šenoe, režija Želimir Mesarić)

11. Za kunu nade (1996, Kerempuh, režija Vlatko Dulić)

12. Sjećanje na Georgiju (1996, New York i Kerempuh, režija Jakov Sedlar, u izvedbi Almire Osmanović i Borisa Miholjevića)

13. Svoj na svom/Mama, udajem se za tatu (1997, Bosansko narodno kazalište u Zenici, režija Žarko Mijatović, 2000, Kazališna družina Lira, režija Zoran Mužić, 2008, Dramski studio Kakanj)

14. Ljubica (2004. i 2005, Histrioni, adaptacija drame Augusta Šenoe, u režiji Georgija Para - nagrađena velikom nagradom Večernjeg lista Zlatni smijeh kao najbolja predstava u cjelini na 29. danima satire u Zagrebu 2005)

15. Ivana (Play IBM!) (2004, prema djelima Ivane Brlić-Mažuranić, Kazalište Marina Držića u Dubrovniku, režija Vlado Štefančić, glazba Josip Cvitanović)

16. Zeleni kakadu (2008, Komedija, adaptacija Schnitzlerove drame, režija Želimir Mesarić)

17. Varaždinska stoljeća (2009, HNK Varaždin, režija Ksenija Krčar)

18. Idu svati, mlade ni (2011, Histrioni, režija Georgij Paro)

19. Robin Hood (2012, Zagrebačko kazalište lutaka, režija Želimir Mesarić)

20. Heidi (2013, Gradsko kazališe Žar ptica, adaptacija romana Johanne Spyri, režija Želimir Mesarić, u veljači 2019. 100. izvedba)

21. Muke po Iveku (2013, Histrioni, adaptacija drame Raya Cooneyja, režija Želimir Mesarić)

22. U Plavom podrumu (2015, Histrioni, režija Želimir Mesarić)

23. Marijana kabare (2015, Histrioni, u izvedbi glumice i pjevačice Marije Borić i pijanista Zvonimira Presečkog)

24. Malo morgen (2015, KNAP, režija Georgij Paro)

25. Francekova teta (2016, Histrioni, režija Georgij Paro)

26. Koltovi generala Pattona (2016, KNAP, režija Georgij Paro)

27. Dobri čovjek Bažulek (2017, KNAP, 2018, Gradsko kazalište Zorin dom, Karlovac, režija Georgij Paro)

28. Svetac svega svijeta (2018, Ansambl Kolbe, režija Robert Bošković, glazba Branko Bardun, aranžmani Iva Bardun)

29. Fine strine s Opatovine (2019, Histrioni, režija Zoran Mužić)

30. Stoka sitnog zuba (2021, Histrioni, režija Zoran Mužić)

Počasti i priznanja

Nino Škrabe je počasni član Dobrovoljnog vatrogasnog društva Jastrebarsko i počasni član Karate kluba Jastreb.
Godine 1984. dobio je Nagradu općine Jastrebarsko.
Odlukom predsjednika Republike odlikovan je 15. studenog 1996. Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića.
Ministarstvo prosvjete i sporta dodijelilo mu je 25. ožujka 1998. državnu Nagradu Ivan Filipović za izvannastavni rad s mladima na kulturnom i sportskom polju.
Godine 2003. dobio je Nagradu za životno djelo Grada Jastrebarskog.
Kao scenarist igranog filma Fergismajniht redatelja Jakova Sedlara nagrađen je 1996. na Hrvatskom filmskom festivalu Pula 96 Zlatnom arenom za najbolji scenarij
Dobitnik Nagrade Katarina Patačić za knjigu Idu svati (s dramskim tekstovima Ljubica, Zeleni kakadu i Idu svati mlade ni). Knjiga je proglašena najboljom kajkavskom knjigom 2008, a nagradu dodjeljuju Ogranak Matice hrvatske Varaždin i Varaždinsko književno društvo.
U travnju 2014. na festivalu kabarea i komedije VII. Gumbekovi dani dodijeljena mu je nagrada Gumbek za izniman doprinos oživljavanju kabarea.
Dobitnik specijalne plakete Dobrovoljnog vatrogasnog društva Jastrebarsko, 4. svibnja 2016.
Član Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije od proljeća 2017. i dobitnik Zahvalnice za sudjelovanje u radu te za doprinos u sinodskim raspravama, veljača 2018.
Dobitnik Javnog priznanja Općine Krašić, svibanj 2017.
Dobitnik Zahvalnice predsjednika Županijske skupštine Zagrebačke županije za naročiti doprinos na području umjetničkog djelovanja od iznimnog značaja za Zagrebačku županiju, ožujak 2018.
Dobitnik Diplome Zagrebačke županije za životno djelo u području umjetničkog stvaralaštva, srpanj 2018.
Dobitnik Zahvalnice za višegodišnji trud i doprinos u razvoju i životu grkokatoličke župe Preobraženja Gospodnjega u Jastrebarskom, kolovoz, 2018.
Dobitnik Srebrne povelje Matice hrvatske za knjigu Zemlja Čudesa, lipanj 2021.
Časopis Matice hrvatske za književnost, umjetnost i kulturu „KOLO“ (3/2022.) kao TEMU BROJA objavio je niz priloga pod naslovom „Uz 75. obljetnicu života Nina Škrabea“. Autori priloga: Boris Senker, Georgij Paro, Tomislav Kurelec, Andrija Tunjić, Sanja Nikčević, Hrvoje Hitrec, Marijana Togonal, Mira Muhoberac, Denis Derk, Sandra Brkljačić, Klementina Škrabe
Dobitnik Zlatne povelje Matice hrvatske za knjigu Jaskanski kraj u slici i riječi, listopad 2023.
Dobitnik Zahvalnice Grada Jastrebarskog, prosinac 2023.
U prosincu 2023. objavljena je knjiga „Nino Škrabe-55 godina kazališta“ (autorica i urednica Klementina Škrabe, nakladnik Kreativni studio Zvrk, u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Jastrebarskom i Kazalištem Škrabe). Ova monografija govori o 55 godina umjetničkog djelovanja Nine Škrabea. U formi spomenara opisano je kazališno djelovanje Nine Škrabea u Jastrebarskom, Hrvatskoj i svijetu. Prikazane su sve njegove predstave, objavljene knjige, filmski scenariji, povezanost sa sportom, djelovanje u Matici hrvatskoj i mnogim drugim područjima. I Nino Škrabe napisao je svoja sjećanja na suradnike, predstave i događanja. Poglavlje „Ninekov spomenar“ sadrži 85 priloga koje su napisali njegovi suradnici, prijatelji, glumci i gledatelji.

Nagrađene predstave

predstava Domagojada (1975, Histrioni, autori teksta Nino Škrabe, Boris Senker i Tahir Mujičić) nagrađena je 1976. Zlatnom maskom od strane žirija na festivalu u Sarajevu,
predstava Glumijada (1979, Histrioni, autori teksta Nino Škrabe, Boris Senker i Tahir Mujičić) proglašena je najboljom predstavom 1980. od strane Udruženja dramskih umjetnika Hrvatske
predstava Hist(o/e)rijada (1983, Histrioni, autori teksta Nino Škrabe, Boris Senker i Tahir Mujičić) proglašena je najboljim dramskim tekstom 1983. od strane dramskih kritičara
predstava Doktor Dolittle (Gradsko kazalište Jastrebarsko, tekst Nino Škrabe) proglašena je najboljom predstavom Županijske kazališne smotre 2003, a Nino Škrabe dobio je priznanje za najbolju režiju
predstava Ljubica (Histrioni, tekst Nino Škrabe) nagrađena je velikom nagradom Večernjeg lista Zlatni smijeh kao najbolja predstava u cjelini na 29. danima satire u Zagrebu 2005.
predstava Ljubica (Gradsko kazalište Jastrebarsko, tekst Nino Škrabe) proglašena je najboljom predstavom Županijske kazališne smotre 2007, a Nino Škrabe najboljim redateljem
predstava Kidaj od svoje žene (Gradsko kazalište Jastrebarsko, adaptacija Nino Škrabe) proglašena je najboljom predstavom Županijske kazališne smotre 2008. i nagrađena specijalnim priznanjem na Državnoj smotri 2008, a Nino Škrabe proglašen najboljim redateljem i u županiji i u državi
veliki broj glumica i glumica dobio je niz značajnih nagrada i priznanja za uloge ostvarene u predstavama nastalim prema tekstovima Nine Škrabea

Međunarodni uspjesi

Glumijada (1979, autori teksta Nino Škrabe, Boris Senker i Tahir Mujičić) u izvedbi Amaterskog kazališta iz Doboja 1984. proglašena je najboljom predstavom Festivala bosanskohercegovačkih amatera
djelo Blue Christmas u režiji Jakova Sedlara i izvedbi glumaca Borisa Miholjevića i Borisa Pavlenića doživjelo je praizvedbu u veljači 1989. u Los Angelesu, a igrano je u SAD-u (San Pedro, Chicago, New York), Australiji (Melbourne, Geelong, Sydney), Švicarskoj (Lausanne, Zürich, St. Gallen), Njemačkoj, Austriji i Mađarskoj
djelo Dvije sestre (režija Jakov Sedlar, napisano specijalno za Enu i Miju Begović) doživjelo je praizvedbu 7. veljače 1992. u Chicagu i potom je zajedno s Plavim Božićem izvedeno u New Yorku, Clevelandu, St. Louisu, Los Angelesu (SAD) te Torontu i Windsoru (Kanada)
1996. u New Yorku je održana premijera Sjećanja na Georgiju u režiji Jakova Sedlara i u izvedbi Almire Osmanović i Borisa Miholjevića.
godine 1997. u Bosanskom narodnom kazalištu u Zenici održana je premijera Škrabeovog teksta Svoj na svom, kao prvog djela jednog hrvatskog autora nakon rata, a isti tekst izveo je 2008. i Dramski studio Kakanj
dokumentarni film Sveta Hrvatska (o hrvatskim svecima, blaženicima i mučenicima) redatelja Jakova Sedlara za koji je Nino Škrabe napisao scenarij u ožujku 2015. doživio je praizvedbe u Australiji (Canberra, Melbourne)
djela tiskana na mađarskom jeziku:

- Torzó Kávéház (Horvát Színház Csopor (t) - Horda, Pečuh, 1996, na mađarskom jeziku) - Trenk, avagy a vad báró (Horvát Színház Csopor (t) - Horda, Pečuh, 2011, na mađarskom jeziku)

predstave jaskanskog kazališta Dobri vojak Švejk, Za kunu nade, Ljubica i Kidaj od svoje žene u režiji Nine Škrabea uspješno su izvođene u Austriji, Švicarskoj, Mađarskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji
dokumentarni film Sveta Hrvatska (o hrvatskim svecima, blaženicima i mučenicima) redatelja Jakova Sedlara za koji je Nino Škrabe napisao scenarij u ožujku 2015. doživio je praizvedbe u Australiji (Canberra, Melbourne)

dokumentarni film Hrvati i Australija (o povijesti i djelovanju Hrvata u gospodarstvu, politici, znanosti, prosvjeti, kulturi, umjetnosti, vjerskom životu i sportu njihove nove domovine, Australije, te o njihovoj trajnoj povezanosti sa zavičajem) za koji je Nino Škrabe napisao scenarij 2018, prikazan je u devet australskih gradova

Publicistika

- Vestern – filmovi, ljudi, legende (Slavica Film, Filmska bibilioteka Elipse, Centar za kulturu Radničkog sveučilišta Đuro Salaj, Split, 1979)

- Moji (ne)poznati sugrađani (Multigraf, Zagreb, 1993)

- Dobrovoljno vatrogasno društvo Jastrebarsko, 1889-1997 (DVD Jastrebarsko, Jastrebarsko, 1997)

- Maček izbliza (s Andrejem Mačekom, Disput, Biblioteka Srednji put, Zagreb, 1999)

- Cico – Od Maksimira do Ulice pjesnika (sa Zlatkom Kranjčarom, Florijan d.o.o, Biblioteka Velikani hrvatskog sporta, Jastrebarsko, 2002)

- Olujne godine (s Branimirom Paseckym, Radio Jaska, Jastrebarsko, 2004)

- Župna crkva svetog Nikole biskupa Jastrebarsko (Turistička zajednica Grada Jastrebarskog, Župna crkva svetog Nikole biskupa, 2008)

- Pisci jaskanskog kraja (Ogranak Matice hrvatske u Jastrebarskom, 2011)

- 60 godina kroz vatru, vodu i vino (s Milanom Ivančićem, DVD Plešivica, 2012)

- Plešivici s ljubavlju (s Milanom Ivančićem, Ruralno srce Plešivice, DVD Plešivica, Ogranak Matice hrvatske u Jastrebarskom, 2013, 2020)

- Ena (monografija o Eni Begović, Lana Radeljak I obitelj, Školska knjiga, Zagreb, 2013)

- Arsen Dedić – 30 pjesama (Hrvatsko društvo skladatelja/Cantus, Zagreb, 2015)

- Tadija Smičiklas i njegov Žumberak (sa suradnicima, Ogranak Matice hrvatske u Jastrebarskom i Udruga “Uskok” iz Sošica, 2015)

- Zrinko Tutić – 30 pjesama (Hrvatsko društvo skladatelja/Cantus, Zagreb, 2016)

- Plešivici s ljubavlju, drugo dopunjeno izdanje (s Milanom Ivančićem, Ruralno srce Plešivice, DVD Plešivica, Ogranak Matice hrvatske u Jastrebarskom, Plešivica, Jastrebarsko, 2020)

- Jaskanski kraj u slici i riječi (sa Zvonimirom Kufrinom, Ogranak Matice hrvatske u Jastrebarskom, Jastrebarsko, Zlatna povelja Matice hrvatske, 2022)

- Nino Škrabe – 55 godina kazališta (urednica Klementina Škrabe, Kreativni studio Zvrk, u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Jastrebarskom i Kazalištem Škrabe, Jastrebarsko, 2023.

Dramska književnost – s Tahirom Mujičićem i Borisom Senkerom

- O'Kaj (Kajkavsko spravišče, Biblioteka časopisa "Kaj" "Ignac Krstijanović", posebno izdanje, Zagreb, 1975, iste godine izdan i kao LP gramofonska ploča, Jugoton)

- Porod od tmine (Domagojada, Plut, Novela od Stranca, Centar za kulturnu djelatnost SSO, Zagreb, 1979)

- 3 jada (Domagojada, Glumijada, Hist(o/e)rijada, Naklada MD, Zagreb, 1995)

- Torzó Kávéház (Pécsi Horvát Színház, Pečuh, 1996, na mađarskom jeziku)

- Tri stare krame (Trenk iliti divji baron, Kavana Torso, Vatrugasi brataskavasi, Konzor, Zagreb, 1997)

- Trenk, avagy a vad báró (Pécsi Horvát Színház, Pečuh, 2011, na mađarskom jeziku)

Dramska književnost – samostalno

- Četiri božićna igrokaza – Isus u snack-baru, Blue Christmas, Sveta obitelj u razbojničkoj spilji, Pomoćnica Marija (Katehetski salezijanski centar, Zagreb, 1990)

- Za kunu nade – pet lakih komada (Za kunu nade, Plavi Božić, Dvije sestre, Sjećanje na Georgiju, Svoj na svom, Narodno sveučilište Zelina, Mala bibliblioteka Dragutin Domjanić, Sveti Ivan Zelina, 1995)

- Iznad duge (Snježna kraljica, Čarobnjak iz Oza, Heidi, Disput, Biblioteka Lektira Plus, Zagreb, 2000)

- Isus u snack-baru, četiri božićna igrokaza (Sveta obitelj u razbojničkoj špilji, Isus u snack-baru, Pomoćnica Marija, Plavi Božić, Florijan, Jastrebarsko, 2002)

- Ivana (Play IBM!) (Egmont d.o.o, Zagreb, 2004)

- Idu svati (Ljubica, Zeleni kakadu, Idu svati, mlade ni, Hrvatskozagorsko književno društvo, Biblioteka Književnost, Nagrada Katarina Patačić za najbolju kajkavsku knjigu godine, Hrvatskozagorsko književno društvo Klanjec, 2008)

- Druga zvijezda zdesna, osam igrokaza (Doktor Dolittle, Petar Pan, Robin Hood, Knjiga o džungli, Kako je Tvrtko otkrio Božić, Pustolovine Huckleberryja Finna, Mary Poppins, Tri darodavca, Ogranak Matice hrvatske u Jastrebarskom, 2013)

- U Plavom podrumu, pet dramskih tekstova (U Plavom podrumu, Muke po Iveku, Malo morgen, Francekova teta, Koltovi generala Pattona, Kreativni studio Zvrk, Ogranak Matice hrvatske u Jastrebarskom, 2017)

- Dobri čovjek Bažulek – Georgiju Paru u spomen (Gradsko kazalište Zorin dom Karlovac, Kazalište Škrabe, Ogranak Matice hrvatske u Jastrebarskom, 2019)

- Zemlja Čudesa, šest igrokaza (Pustolovine Toma Sawyera, Dedek Kajbumščak, Striček Vilček ili Kako je Shakespeare postao Špeksir, Velika tajna Sherlocka Holmesa, Zemlja Čudesa, 101 dalmatiner, Kreativni studio Zvrk, Ogranak Matice hrvatske u Jastrebarskom, Srebrna povelja Matice hrvatske, 2020)

Filmski scenarist

Igrani filmovi (redatelj Jakov Sedlar)

1 Fergismajniht (Ne zaboravi me, 1996, Zlatna arena za scenarij)

2. Sjećanje na Georgiju (2002)

Napisani scenariji, čekaju na snimanje

1 Ile (2020)

2. Sviraj mi Lili Marlen (2020)

Dokumentarni filmovi (prva dva redatelj Miro Mahečić, ostali Jakov Sedlar)

1. Kolijevka biskupa (HTV, 1992)

2. Lajbek je otkopčan (HTV, 1994)

3. Ena (Zagreb, 2013)

4. Sveta Hrvatska (o hrvatskim svecima, blaženicima i mučenicima, premijera Canberra, Melbourne, Histrionski dom, Zagreb, 2015)

5. Posvećen vjeri i svome narodu – priča o velečasnom Josipu Vranješu (Melbourne, 2017)

6. Kali Sara – prvih deset godina (deset godina rada Saveza Roma, Zagreb, 2017)

7. Hrvati i Australija (premijera u devet australskih gradova, 2018)

8. In memoriam-Georgij Paro (Zagreb i Karlovac, 2018)

9. Hrvatske sportske legende – 120 godina hrvatskog sporta (premijera u Zagrebu i Osijeku, 2019)

Dio drame "Dobri čovjek Bažulek":

BOG:

Prestanite s tom muzikom,

Vrijeđate me pred publikom.

Ja nisam institucija,

Ja sam ljudima opcija.

Ja sam onaj bradati Bog

Što s neba siđe zbog puka svog.

Prosjaci su moja djeca,

Uzeo sam lik franjevca.

Čujem da vi me tražite,

U Žumberak da krećete.

Gore u selu Grabarku

Bil sam na kratkom pikniku.

Bit će vam tamo prekrasno,

Okruženje je čarobno.

Ja moram nažalost dalje,

Dužnost me posvuda šalje.

Na listi prioriteta

Mene čeka pola svijeta.

Žurim pomagati svijetu,

Moram spasiti planetu

Od globalnog zatopljenja

I sveopćeg uništenja,

Svijet srlja u mrklu tamu,

Uljudba si kopa jamu.

Pristaše boga Mamona

Već su stigli do ponora.

Bažulek, dobri čovječe,

Na listi si za čekanje.

Ima puno ljudi ispred,

Gurnut ću te malo naprijed.

Blagoslov moj imate,

Hrabro u život idite.

Budite mi dobre volje,

Sutra možda bude bolje.

Bog, bog, moj dragi Bažulek,

Hrvat i Purger prek na prek!

(počinje padati snijeg, sve jače i jače)

KLARA:

Zemlju prekriva bjelina,

Kakva prekrasna tišina.

BAŽULEK:

U Žumberak, na Grabarak,

Na čisti zrak, u bistri mrak.

Predstavljen novi broj časopisa "Kolo" posvećen Nini Škrabeu

U Jastrebarskom je u petak, 21. listopada 2022, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Jastrebarskom i Kazališta Škrabe predstavljen novi broj glasovitog časopisa Matice hrvatske "Kolo". Tema broja na 120-ak stranica je umjetničko djelovanje Nine Škrabea, člana Predsjedništva našeg ogranka te osnivača i voditelja jaskanskog kazališta od 1968. do danas, a povodom njegovog 75. rođendana te 55 godina umjetničkog djelovanja.

"Kolo" je časopis za književnost, umjetnost i kulturu, a izlazi od 1842, kada ga je pokrenuo Stanko Vraz. To vrijedno, legendarno glasilo Matice hrvatske objavljuje se četiri puta godišnje, a tema najnovijeg broja je kazališni i književni rad Nine Škrabea. Na predstavljanju novog broja u Jaski o "Kolu" i Nini Škrabeu govorio je glavni urednik "Kola", predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Varaždinu, cijenjeni pjesnik i "kum" jaskanskog ogranka Ernest Fišer, a potom autori objavljenih priloga – profesorica, vrsna prevoditeljica i bliska kazališna suradnica Nine Škrabea u Jastrebarskom Sandra Brkljačić, stalni, renomirani kazališni kritičar i kolumnist "Večernjeg lista" Denis Derk te cijenjeni kazališni kritičar "Vjesnika" i "Vijenca", svojedobno i glumac Andrija Tunjić. Uz njih, priloge o Nini Škrabeu u "Kolu" napisali su teatrolog i akademik Boris Senker, legendarni kazališni redatelj Georgij Paro, književnik Hrvoje Hitrec, teatrologinja Marijana Togonal, kazališni kritičari Mira Muhoberac, Tomislav Kurelec i Sanja Nikčević te komparatistica književnosti Klementina Škrabe.

U programu koji je održan u Glazbenoj školi Jastrebarsko nastupilo je Gradsko pjevačko društvo "Javor" pod ravnanjem ravnateljice Glazbene škole, prof. Ive Barač te profesori Glazbene škole Iva Zbožinek Janušić (flauta), Iva Barač (violina) i Emil Gabrić (violina). Maestro Josip Cvitanović na klaviru i pjevačica Lea Lovrenčić izveli su neke od omiljenih pjesama slavljenika Nine Škrabea. Song "Kletica sestrica" iz predstave Kazališta Škrabe "Oko jedne hiže" otpjevali su po prvi put u duetu legendarni jaskanski glumci Želimir Hrković i Dean Skok, a popularni pjevač Marijan Bingula izveo je slavnu pjesmu "Kad smo bili u Montani" iz mjuzikla "O'Kaj". Mlada glumica Hena Pavičić otpjevala je "Cruellu de Vil" iz najnovijeg hita Kazališta Škrabe, predstave "101 dalmatiner", a glumci Antun Penić Ivanko, Lovro Penić Ivanko, Mark Krcivoj, Niko Pavelić, Andrija Ferko, Josip Ferko i Leon Vlašić izveli su kultni prizor obrtnika iz predstave "Striček Vilček ili Kako je Shakespaere postao Špeksir". Glumac Dorian Rodić pročitao je pismo koje je prilikom ovog događanja Nini Škrabeu uputio predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran, a Želimir Hrković izveo je poeziju Augusta Šenoe i Nikole Šopa. Posebno iznenađenje Nini Škrabeu bila je njegova omiljena pjesma "My rifle, my pony and me" koju je uz pratnju Josipa Cvitanovića na klaviru odlično otpjevao mladi Mihael Cvitanović. Kroz program je vodila predsjednica jaskanskog ogranka Matice hrvatske i umjetnička voditeljica Kazališta Klementina Škrabe, a sve je završilo izvedbom songa "U Plavom podrumu", u kojem su se Marijanu Binguli i Josipu Cvitanoviću pridružili svi izvođači. Večer se nastavila druženjem svih prisutnih, a novi broj "Kola" te je večeri u Jastrebarskom rasprodan.

Među brojnom publikom koja je napunila veliku dvoranu Glazbene škole bili su i predsjednica Županijske skupštine Zagrebačke županije Martina Glasnović, načelnik Općine Pisarovina Tomo Kovačić, zamjenica gradonačelnika Grada Jastrebarskog Nikolina Ribarić, predsjednica Općinskog vijeća Općine Klinča Sela Gordana Juranko, predstavnik Općine Krašić Josip Bakalas, predsjednik Udruge umirovljenika Jastrebarsko Stipe Bučar, predsjednik Hrvatskog pjevačkog seljačkog društva "Dr. Antun Radić" iz Okića Dragutin Kelečić, legendarni žumberački grkokatolički svećenik Mile Vranešić, jaskanski grkokatolički župnik Marjan Jeftimov, ugledna književnica i pjesnikinja Sonja Zubović, legendarni umirovljeni ravnatelj Glazbene škole Jastrebarsko Dragutin Fabijanić, proslavljeni kazališni redatelj Zlatko Sviben, potpredsjednik Ogranka Matice hrvatske u Varaždinu Branko Dretar, predsjednik KUD-a Marko Vukasović iz Samobora Janko Jelenić te ugledni likovni umjetnici Emilia Karlavaris i Izvor Oreb.

Majstor tona bio je Krešo Karas uz pomoć Petra Pavlakovića i Lovre Valečića, fotograf i snimatelj Matija Grgas, za cvjetne aranžmane zaslužan je bio Cvjetni atelier Dijana, a za scenografiju Hena Pavičić i Klementina Škrabe. Svesrdnu tehničku podršku i ovom je prilikom pružio domar Glazbene škole Janko Frkonja. Program se održao uz potporu Zagrebačke županije, Grada Jastrebarskog, Kuće dobrog vina Tomac & Bajda te Vinarije Tomac.

Nino Škrabe već 55 godina kroz rad u svom rodnom Jastrebarskom pronosi kulturu i kazališnu umjetnost svojim krajem, županijom, državom, ali i u inozemstvu. Kroz njegovo kazalište u Jastrebarskom je od 1968. prošlo više od tri tisuće glumica, glumaca i raznih suradnika. S velikim su uspjehom igrane predstave na pozornicama diljem Hrvatske, ali i na gostovanjima u inozemstvu. Napisao je i adaptirao stotinjak dramskih djela, objavio tridesetak knjiga i u Jastrebarskom od 1968. režirao, adaptirao i/ili napisao pedesetak kazališnih predstava. Njegova dramska djela, libreti za mjuzikle i adaptacije, od kojih je većina tiskana, izvođena su u gotovo svim zagrebačkim i hrvatskim kazalištima. Pisao je i scenarije za dokumentarne i igrane filmove, a od djetinjstva se bavi novinarstvom i publicistikom. Uredio je i napisao brojne tekstove u mnogim časopisima i objavio petnaest publicističkih knjiga. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja. U travnju 2014. dobio je nagradu "Gumbek" za izniman doprinos oživljavanju kabarea. Nagradu za životno djelo Zagrebačke županije dobio je 2018. povodom 50 godina umjetničkog djelovanja. Od 2010. godine je član Predsjedništva Ogranka Matice hrvatske u Jastrebarskom, član je Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog društva dramskih umjetnika.

Ovaj broj časopisa "Kolo" kruna je dosadašnje bogate karijere Nine Škrabea, a u ovoj njegovoj slavljeničkoj sezoni njegovo Kazalište Škrabe i jaskanski ogranak Matice hrvatske pripremaju mu uskoro predstavljanje knjige "Jaskanski kraj u slici i riječi", čiji je on autor zajedno sa Zvonimirom Kufrinom (članom Predsjedništva jaskanskog ogranka). U planu su i posebne božićne izvedbe hit-predstave "101 dalmatiner" 17. i 18. prosinca 2022, premijera nove predstave odraslog ansambla "Robin Hood" početkom iduće godine, objavljivanje monografije "Nino Škrabe – 55 godina kazališta" u 2023. te još puno puno toga.

foto: Matija Grgas

Proslavljeno 55 godina Kazališta Nine Škrabea

U subotu, 16. prosinca 2023. u punoj velikoj dvorani Glazbene škole Jastrebarsko predstavljena je knjiga "Nino Škrabe – 55 godina kazališta" i održana centralna proslava 55 godina umjetničkog djelovanja uglednog hrvatskog književnika, dramatičara i publicista, Jaskanca Nine Škrabea.

"Nino Škrabe – 55 godina kazališta" – jedinstvena, raskošna knjiga (više od 340 stranica, više od 720 fotografija), kruna je dosadašnje nakladničke djelatnosti Kreativnog studija Zvrk. Nastala je u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Jastrebarskom i Kazalištem Škrabe, a može se nabaviti u Knjižari Matice hrvatske u Zagrebu (Matice hrvatske 2), u Jastrebarskom u Trgovini "Fifa" (Braće Kazić 3) i Foto atelieru Jaska (Franje Tuđmana 29) ili naručiti na mailu kazaliste.skrabe@gmail.com.

Na proslavi 55 godina umjetničkog djelovanja Nine Škrabea i predstavljanju knjige, posvećene njegovom životnom putu, pripadnici svih jaskanskih kazališnih generacija, brojni uzvanici i gosti uživali su u raznolikom programu. Pjevačica Ljubica Nikolić (uz klavirsku pratnju Zrinke Cvitanović) izvela je ariju iz mjuzikla "Peter Pan" Leonarda Bernsteina. Gitarist i pjevač Marijan Bingula otpjevao je i odsvirao omiljene evergreene Nine Škrabea "Blue Christmas" i "Oko jedne hiže" te pjesmu "Kad smo bili u Montani" iz kultnog mjuzikla "O'Kaj" Nine Škrabea, Borisa Senkera, Tahira Mujičića i Stipice Kalogjere. Glumica Kazališta Škrabe Isabella Covatta izvela je poeziju posvećenu plavoj boji, Mark Krcivoj i Dorian Rodić pjesme Antuna Gustava Matoša, a Želimir Hrković stihove Nikole Šopa.

Pjevači, glumci i gitaristi Luka Šijan i Filip Grgas izveli su dvije pjesme iz posljednje hit-predstave Kazališta Škrabe "Robin Hood" (Luka Šijan je i autor glazbe). Glumica i pjevačica Antonia Šamija predstavila je pjesme iz niza popularnih predstava jaskanskog kazališta: "101 dalmatiner" ("Cruella de Vil"), "Heidi" i "Sherlock Holmes" ("Runolist") te "Cvrčak na ognjištu", "Doktor Dolittle" i "Kako je Tvrtko otkrio Božić" ("Svjetla u noći"). Dio iz dugovječne predstave "Oko jedne hiže" izveli su glumci Višnja Polojac, Želimir Hrković i Dean Skok, uz klavirsku pratnju autora glazbe, maestra Josipa Cvitanovića.

Poruku koju je Nini Škrabeu prigodom njegovog velikog jubileja poslala ministrica kulture i medija Republike Hrvatske Nina Obuljen Koržinek, pročitao je glumac Florijan Skok, a zamjenica gradonačelnika Jastrebarskog Nikolina Ribarić predala je nakon programa slavljeniku prigodnu zahvalnicu.

O svojoj suradnji s Ninom Škrabeom te vrijednosti njegovog djelovanja u Jastrebarskom, Hrvatskoj i šire govorili su ugledni kazališni redatelj Želimir Mesarić, glasoviti sportski novinar Branko Stipković, sveučilišni profesor mons. Stjepan Baloban te poznati književnik i član Upravnog odbora Društva hrvatskih književnika Dubravko Jelačić Bužimski. Nino Škrabe na kraju je pozdravio sve prisutne i zahvalio im na suradnji i podršci, a njegov je govor ispraćen gromkim dugotrajnim pljeskom. Kroz program je vodila urednica i autorica knjige Klementina Škrabe, a scenu je osmislio i upravljao tonom Dominik Sečen.

Knjiga "Nino Škrabe – 55 godina kazališta" u formi spomenara govori o kazališnom djelovanju Nine Škrabea u njegovom rodnom Jastrebarskom, Hrvatskoj i svijetu. Spomenute su i sve njegove predstave, objavljene knjige, filmski scenariji, povezanost sa sportom, djelovanje u Matici hrvatskoj i mnogim drugim područjima, u kojima je ostavio neizbrisiv trag u proteklih 55 godina. I sam Nino Škrabe napisao je posebna sjećanja na suradnike, predstave i događanja.

Poglavlje "Ninekov spomenar" sadrži 85 priloga koje su napisali suradnici, prijatelji, glumci i gledatelji, vezani uz umjetnički put Nine Škrabea. Veliku većinu novijih fotografija u knjizi snimio je Matija Grgas, a grafičku pripremu i dizajn knjige potpisuje Kristina Cvitanović. Objavljivanje knjige pomogli su Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Zagrebačka županija, Društvo hrvatskih književnika, Grad Jastrebarsko, Autoklub Jastrebarsko, Telekoming d.o.o. i Luxor informatički poslovi.

Proslava 55 godina umjetničkog djelovanja Nine Škrabea te 55 godina postojanja kazališta u Jastrebarskom (koje Nino kontinuirano vodi) započela je u listopadu 2022. u Jastrebarskom predstavljanjem časopisa "Kolo", posvećenog toj velikoj obljetnici. Časopis je uredio ugledni hrvatski književnik Ernest Fišer. U čast 55 godina djelovanja svog osnivača, autora i redatelja velike većine predstava u prošlih 55 godina, Kazalište Škrabe je u ožujku 2023. odigralo 20. jubilarnu izvedbu predstave "101 dalmatiner" te proslavilo 5. godišnjicu premijere predstave "Oko jedne hiže". U čast 55 kazališnih godina Nine Škrabea odigrane su u studenom 2023. s velikim uspjehom tri premijerne izvedbe predstave "Robin Hood", čiji je Nino Škrabe autor i redatelj. U petak, 15. i nedjelju, 17. prosinca 2023, također u čast velike proslave Nine Škrabea, u Jastrebarskom je premijerno izvedena božićna predstava "Tiha noć…" autora Nine Škrabea i u režiji Klementine Škrabe.

Jaskanski kazalištarci na čelu sa svojim osnivačem, "Ninekom", "Šefom" i "Špeksirom" Škrabeom sada će malo odmoriti. Taj odmor će oni (a možete i vi!) iskoristiti kako bi proučili i pročitali knjigu te uživali u brojnim fotografijama, sjećanjima i dogodovštinama raskošnog kazališnog spomenara "Nino Škrabe – 55 godina kazališta".

KŠ

Foto: Matija Grgas – Mat Photography

Proslava 50. obljetnice u Plavom podrumu

U petak, 8. lipnja 2018, u prepunoj velikoj dvorani Glazbene škole Jastrebarsko u organizaciji Kreativnog studija Zvrk u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Jastrebarskom i Kazalištem Škrabe održano je predstavljanje knjige "U Plavom podrumu" Nine Škrabea u sklopu proslave 50. obljetnice njegovog umjetničkog djelovanja.
U knjizi "U Plavom podrumu" objavljeno je pet komedija koje su već uspješno odigrane u renomiranim hrvatskim kazalištima: "U Plavom podrumu", "Muke po Iveku", "Malo morgen", "Francekova teta" i "Koltovi generala Pattona". Svi tekstovi na posredan ili neposredan način vezani su uz "najvažniju sporednu stvar na svijetu", nogomet. Autor smatra da se baš u nogometu ogledaju gotovo svi najvažniji problemi današnjeg hrvatskog društva.
Brojne Jaskanke i Jaskanci te mnogi ugledni gosti došli su zbog "Plavog podruma" i Nine Škrabea u jaskansku Glazbenu školu kako bi saznali više o novoj knjizi tog uglednog hrvatskog književnika i dramatičara, rođenog Jaskanca te kako bi čuli i vidjeli eminentne predstavnike hrvatske kazališne i sportske scene. Svi koji su sudjelovali u programu nisu štedjeli riječi pohvale na račun Nine Škrabea, njegove nove knjige i njegovog pedesetogodišnjeg rada.
Na početku je legendarni glumac Kazališta Škrabe Želimir Hrković pročitao predgovor knjizi "U Plavom podrumu" slavnog redatelja Georgija Para koji se veselio ovom predstavljanju knjige svog prijatelja i omiljenog pisca Nine Škrabea, ali je nažalost preminuo početkom svibnja ove godine.
Urednica knjige te ujedno voditeljica programa i predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Jastrebarskom Klementina Škrabe, zahvalila je svima koji su sudjelovali u nastanku ove knjige, posebno Josipu Falici zaslužnom za likovnu opremu, Kristini Cvitanović koja je napravila grafičku pripremu te Margareti Škrabe koja potpisuje lekturu i korekturu "Podruma". Posebne zahvale idu i sponzorima, posebno Zagrebačkoj županiji te naročito Ministarstvu kulture Republike Hrvatske koje je otkupilo velik broj primjeraka ove knjige za knjižnice diljem Hrvatske.
O knjizi te radu i djelu Nine Škrabea govorio je kazališni redatelj i sveučilišni profesor Želimir Mesarić koji je svoje obraćanje prisutnima zaključio riječima: "Nino Škrabe je duša hrvatskog kazališta."
U glazbenom dijelu programa oduševila je glumica i pjevačica Kazališta "Komedija" Marija Borić uz klavirsku pratnju maestra Zvonimira Presečkog. Izveli su songove iz predstava "U Plavom podrumu" i "Marijana kabare", a posebno je bila dirljiva njihova izvedba evergreena "Snivaj" posvećena nedavno preminulim bliskim suradnicima i prijateljima Nine Škrabea, Georgiju Paru, Vladi Štefančiću i Ivici Tadiću.
Mladi glumci Kazališta Škrabe Jana Valečić, Lovro Penić Ivanko, Niko Pavelić i Dorian Rodić, zvijezde predstave "Oko jedne hiže", pročitali su citate uglednih kazališnih i književnih kritičara o tekstovima objavljenim u ovoj knjizi, a predvodio ih je Dean Skok, još jedno veliko ime iz povijesti jaskanskog kazališta.
Legendarni glumci Mladen Vasary i Žarko Potočnjak oduševili su prisutne svojim izvedbama dijelova tekstova Nine Škrabea, a te uloge uspješno igraju i u kazalištu - Mladen Vasary dobrog čovjeka Bažuleka iz istoimene predstave, a Žarko Potočnjak Miku Matuška iz predstave "Malo morgen".
Plesnu točku iz predstave "Zemlja Čudesa" izveli su najmlađi glumci Kazališta Škrabe, a mladi kazalištarci su i zapjevali pjesmu iz predstave, sa solistom Noom Cibanom u ulozi Šašavog Klobučara.
Predstavljanje je svojim dolaskom počastio i proslavljeni hrvatski književnik Hrvoje Hitrec, autor popularnih "Smogovaca" i "Eka Eka". Jaku sportsku reprezentaciju predvodile su legende Nogometnog kluba Jaska Marijan Bradvić, Davorin Kopić, Branko Dužić, Miljenko Kordić, Anđelko Vlašić i Krunoslav Pinturić, ali i legendarni sportski novinari Slavko Cvitković i Branko Stipković. U njihovo, ali i svoje vlastito ime prisutnima se obratio ugledni sportski novinar Ivica Blažičko koji je objasnio kako je njega i Ninu Škrabea povezala ljubav prema Ici Hitrecu, starom Zagrebu, Građanskom i Dinamu, a o svemu tome na izvrstan način govori tekst "U Plavom podrumu".
Cijenjeni kazališni, filmski i televizijski kritičar i redatelj Tomislav Kurelec pisao je o svim predstavama koje su nastale po dramama objavljenima u knjizi "U Plavom podrumu" te je na predstavljanju u Jaski još jednom posvjedočio o njihovoj kvaliteti.
Glasoviti hrvatski teatrolog, akademik Boris Senker, naglasio je da u svakom djelu Nine Škrabea pobjeđuje dobro i svakom se pruža nada, a to je u današnje doba bitnije nego ikada prije.
Gradsko pjevačko društvo "Javor" pod ravnanjem profesorice Ive Barač predstavilo se pjesmama "Ča je život vengo fantažija" i "Jedan dan" uz klavirsku pratnju maestra Josipa Cvitanovića.
Predsjednik Skupštine Zagrebačke županije Damir Mikuljan naglasio je još jednom veličinu djela Nine Škrabea za područje Jastrebarskog, ali i cijele Zagrebačke županije pa i šire, a oduševljenoj publici priopćio je i ekskluzivnu vijest - Povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja Zagrebačke županije baš je taj dan jednoglasno odlučilo da će se nagrada za životno djelo Zagrebačke županije ove godine dodijeliti Nini Škrabeu!
Nino Škrabe je na kraju svog obraćanja prisutnima zaradio dugi "standing ovation" cijele dvorane, a između ostalog, vidno uzbuđen i dirnut, zahvalio je svima na dolasku te posebno svim svojim kolegama, suradnicima i prijateljima koji su sudjelovali u programu te time odali počast i njemu i njegovoj novoj knjizi. Izjavio je kako je ponosan što je uvijek bio i ostao komediograf te objasnio zašto je svoju novu knjigu posvetio Henryku Sienkiewiczu i Johnu Fordu. Spomenuo je i 50-ogodišnji rad u jaskanskom kazalištu, koje sada djeluje pod imenom Kazalište Škrabe, a koje je davne 1968. osnovao sa skupinom svojih jaskanskih prijatelja te uz pomoć "kumova", svojih tadašnjih fakultetskih kolega Borisa Senkera i Tahira Mujičića.
Na kraju programa Javoraši su uz glasovirsku pratnju maestra Josipa Cvitanovića i uz raspjevanu dvoranu izveli pjesmu po kojoj je nova knjiga Nine Škrabea i dobila ime, "U Plavom podrumu". Druženje svih prisutnih nastavljeno je u predvorju Glazbene škole, okupane ljetnom kišom i pozitivnim vibracijama.
Knjiga "U Plavom podrumu" Nine Škrabea može se nabaviti u Foto studiju Jaska.