DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Osnovano 1900.
Stjepan Šešelj
STJEPAN ŠEŠELJ, pjesnik, dramski pisac, prozaik ( Podgradina - Opuzen, 16. lipnja 1947). Gimnaziju završio u Pločama. Pravo diplomirao 1971. na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Studirao filozofiju 1967./68. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao tajnik Akademije likovnih umjetnosti; od 1995. ravnatelj je i urednik, a od 2010. glavni urednik tjednika za kulturu Hrvatsko slovo.Od 1997. ravnatelj Hrvatske kulturne zaklade. Urednik je u Galeriji „Stećak“ Klek (Knjižnica Liber), Sekciji Društva hrvatskih književnika za proučavanje književnosti u hrvatskom iseljeništvu (Prinosi za povijest književnosti u Hrvata, časopisKorabljica); HKZ-Hrvatskom slovu (Knjižnice Hrvatsko slovo, Djela hrvatskih književnika, Oratio pro Croatia). Urednik je likovnih i književnih izdanja u Neretvanskoj riznici umjetnina i inih vrijednosti. Poezijom se javio u časopisimaStudentski list, Telegram, Republika i Tlo.Prva pjesnička zbirka Škrapa (1970.) odlikuje se redukcijom stiha i tematsko-motivskim sažimanjem vidokruga lirskoga subjekta iz različitih rakursa. Po tome su stihovi »prvenstveno fiksacija viđenoga« (A. Stamać), zahvaćanje statičkih kadrova i fragmentarnosti vidljivoga, koja je rezultat redukcije događajnosti. Cizelaciju izraza razradio je u zbirci Očina (1977.) stiliziranjem arhaičnog jezika, uz kondenziranost i reduktivnost kao temeljne poetičke odlike. Zbirka Dulo (1991.) zaokret je od statike (zavičajnoga) prostora prema dinamici (nacionalnoga) vremena: pjesme su pokušaj rastvaranja jezika od nataložena značenja tijekom povijesti i preobražavanja odnosa među riječima. Šešelj »daje prednost nekoj pojedinosti koja dominira unutarnjim ritmom pjesme« (M. Ganza), što je trajno obilježje njegova pjesništva, a novost je u zbirci osebujan dijalog s kult. i knjiž. tradicijom. S juga glasnik (2006.) nastavlja s nostalgičnim tonom i baštinjenjem tradicije; »novost je nametanje domovinskog osjećaja snažnije nad zavičajnom pripadnošću« (B. Petrač) te na planu izraza okušavanje u formi pjesme u prozi. Nasljedovatelj izraza na liniji Šimić–Kaštelan–Pupačić i cijelim opusom u okvirima tzv. pejzažističke lirike (M. Ganza), Šešelj izmiče svrstavanju u kakvu stilsku formaciju.
DJELA: Škrapa, Zagreb 1970; Pogani Narentini, Zagreb 1974; Očina, Zagreb 1977; Kapetan Mikula Mali, Zagreb 1984; Neretva od Boga – prokleta, Zagreb–Klek 1987; 2007., Pogani Narentini: drame, Zagreb–Klek 1987; Amerika Croatian America, Zagreb–Toronto 1988; Dulo, Zagreb 1991; Škrapa. Očina. Dulo, Zagreb 1997; Hrvatska jest, Zagreb 1999; Nepoćudne komedije, Zagreb 2005; S juga glasnik, Zagreb 2006; Dvije smrti i otok, Zagreb 2007; Der Bote aus dem Süden/ S juga glasnik, Hannover 2007., Krnjeva/Carnoval, Zagreb 2007; Približene daljine Duhovne Hrvatske, Zagreb 2009.; Na izvoru Duhovne Hrvatske, zajedno s Dubravkom Vidak, Zagreb 2013.; Pet dramskih komada, Zagreb 2013.
LIT.: A. Stamać, Predgovor, u knj. S. Šešelj, Škrapa, Zagreb 1970; Branko Hećimović, Pogovor, u knj. Pogani Narentini, Zagreb, 1974., Nikola Vončina,Pogovor drugom izdanju, u knj. Pogani Narentini, Zagreb/Klek 1987, B. Petrač, I vječno traje naša jedanaesta postaja, Kršćanski svesci, Zagreb, ?, M. Ganza,Pohodit nam je pustoš što pred korakom se širi, u knj. S. Šešelj, Škrapa. Očina Dulo, Zagreb 1997; Igor Mrduljaš, O radiokomedijama Stjepana Šešelja, u knj. Nepoćudne komedije, Zagreb 2005., B. Petrač, Mirisi zavičaja – S juga glasnik, u knj. Različiti književni svjetovi, Zagreb 2006., Nikola Vončina, Predgovor, u knj. Dvije smrti i otok, Zagreb 2007., Ive Šimat Banov, Predgovor, u knj. Neretva od Boga/prokleta, Zagreb 2007., Đurđica Ivanišević-Lieb, Poezija – Stjepan Šešelj, u knj. Der Bote aus dem Süden/ S juga glasnik, Hannover 2007., Igor Mrduljaš,Krinke su pale, u knj. Krnjeval/Carnoval, Zagreb 2007., Zlatko Vitez, u knj. Krnjeval – Uspomene, u knj. Krnjeval/Carnoval, Zagreb 2007., Vinko Grubišić,Nakon pročitanih tekstova…, u knj. Približene daljine Duhovne Hrvatske, Zagreb 2009., Vinko Grubišić, Dani sveopćega hrvatskog zanosa, u knj. Na izvoru Duhovne Hrvatske, zajedno s Dubravkom Vidak, Zagreb 2013., Igor Mrduljaš,Raskošna dramska i jezična slika, i filmski scenarij i kazališna drama i radiodrama, Čekajući zakašnjeli vlak, Ljubavni zaplet, politička igra i Ponovno sakupljeni fragmenti, i Vinko Grubišeić, Pet dramskih tekstova Stjepana Šešelja, u knj. Pet dramskih komada, Zagreb 2013.
PJESME, izbor
*
Škrapa
U kamenu što bode
Tri spužića
Mušice
I put sunca nestajanje vode
Sparina je
I netko
Kao
Iza golih brda zove
(Iz zbirke „Škrapa“)
*
prijateljima
kušajući ih ponovno naći
Minućem listopada
Gubimo
I ne znam više
Da li nas je
Novim lijetom liske
Odnose jaruge bus ljutaka
Moć močvare
(hrvatske)
A vina ne će do novoga rujna
Kljen je dalek loman međaš
Strahujem
Dubinom noći
Oglasite se
Ne ostavljajte da dvojim zakrijesi li
Vi ste
Il žabe to se opiru
O rane
Dugim prstima
Na žici
(Iz zbirke „Očina“)
*
Laž
U početku bijaše
Laž
Dok unedogled bijel širio se snijeg
Trojke
za sobom
Krvav
ostavljaju
Trag
(Iz zbirke“Dulo“)
Z ONE BANE
Z one bane mora
pričinja li mi se, il me opet glas neki znani
dotiče, na čistoj goloj stijeni
nevremenom sječenoj
Upisujem, pomno, mudrosti koje mi udjeljuješ
u blagim vlatima svjetlosti
što kroza uzan prozor nježna dopire
u moj malen skriptorij, na visu
i grije me, kada me obviju mrzli vjetrovi
dok pretapa se, dok igra se, dok
gori mirisna grančica
koju mi jutros donijela, golubica li je,
grlica li je neka
Z one bane života
(Iz zbirke „S juga glasnik“)
FRANJINO PJEVANJE
NA NAŠEMU PROZORČIĆU
U PODGRADINI
Gdje to pjeva
Riječ zanosna
Negdje pjeva
Ma čujem je
U dubini vjere
Moje stare majke Lucije
Što opet me zastane
Na vrhu
Na onim stubama
Pred onim našim prozorčićem
Gdje će zapaljena svijeća
Šaptom govoriti
Goriti u molitvi
Kojoj plam
Kojoj suho
Blagoslovljeno
Bilje
Blagosilješ
Čekajuć da cvijetje
K Tebi molitva uzdigne
(Iz neobjavljene zbirke)
popis članova