DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Osnovano 1900.
Strahimir Primorac
Rođen u Sarajevu 13. ožujka 1945. godine. Gimnaziju pohađao u Tuzli, diplomirao jugoslavenske jezike i književnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. ZavršioVjesnikovu novinarsku školu. Radni vijek proveo u Večernjem listu kao lektor/redaktor i novinar. Književne kritike i eseje objavljuje od kraja šezdesetih godina 20. stoljeća u novinama, časopsima i na radiju. Bio urednik u Studentskom listu, uređivao emisiju Domaća proza na Trećem programu Hrvatskog radija, urednik u časopisu DHK Most/The Bridge.
Prozor u prozu, DHK (Mala knjižnica), Zagreb, 2005.
Linija razdvajanja: Hrvatska proza o ratu i njegovim posljedicama 1990-2010, Naklada Ljevak, 2012.
- objavio više stotina prikaza, kritika, enciklopedijskih natuknica, eseja, feljtona i raznovrsnih članaka, uglavnom o suvremenoj hrvatskoj prozi (Studentski list, Tlo, Večernji list, Oko, Hrvatski radio – Bibliovizor, Republika, Erasmus, Književna republika, Most/The Bridge, Vijenac, Forum i dr.)
- priredio izbor hrvatske kratke priče 20. stoljeća The Eternal Rashomon(Most/The Bridge, 1-2/2012, na engleskom)
- napisao predgovore/pogovore za knjige nekolicine hrvatskih pisaca (A. Kovačića, J. Horvata, R. Marinkovića, I. Kušana, S. Čuića, P. Pavličića, V. Tenžere, Z. Milčeca, I. Župana i dr.) uredio desetak knjiga suvremenih hrvatskih prozaika
KNJIŽEVNOST I(LI) MARKETING
Baricco, čarobnjak umnožavanja knjiga
Ako vam prije nekoliko godina nije dospio u ruke hrvatski prijevod romana Alessandra Baricca Ocean more, evo nove prilike da se suočite s tim talijanskim „čarobnjakom umnožavanja knjiga“. Zagrebački nakladnik „Mirakul“ tiskao je naime u tečnom prijevodu Ite Kovač njegov najnoviji, peti roman (ili dulju pripovijetku, kako vam drago) Bez krvi. Cijela je priča stala u dva poglavlja – od prve krvave osvete do odustajanja, nakon pola stoljeća, od iduće. Ne treba mnogo vremena za čitanje, a ni vijuge ne treba odviše uposliti; sve teče uredno i glatko, baš nekako po mjeri opće površnosti s kojom smo se tako lako srodili.
Kažu da „namrštena kritika“ podcjenjuje, a ona bolje raspoložena precjenjuje. Ali nevolja je s njim zapravo ta što se estetski sudovi miješaju, a često i zamjenjuju, s ne uskoknjiževnim. Kad se piše o Bariccu – dakako, ne samo o njemu i ne samo o književnosti; on je ovdje samo povod – brzo se skreće u ekonomske kategorije pa se ističu naklade njegovih romana: Dvorci od bijesa 465.000 primjeraka, Ocean more 650.000, Svila 730.000, City520.000. Preveden je u četrdesetak zemalja. Svaka nova Bariccova priča, procurilo je iz „pouzdanih izvora“, vrijedi danas oko 400.000 eura unaprijed...
Sociologija književnosti vjerojatno je preuzak okvir za temu Baricco. Kritičar „L'Espressa“ vjerojatno je bio najbliži nekakvoj definiciji kad je za njega napisao da je „ujedno i autor i proizvod“. Marketing? Naravno: pažljiv odabir naslova, pomno oblikovanje knjiga, ciljano ulaganje u reklamu, programirano ponašanje autora u javnosti. Pa načini na koje lansira knjige:Svila je od početka do kraja bila pročitana u jednom rimskom kazalištu; Cityje premijerno bio djelomice predstavljen na jednoj internetskoj stranici tjedan dana prije nego se pojavio u knjižarama; Bez krvi koristi „čavrljaonicu“(chat-line) – kao i nogometaši. U svijet proizvodnje knjige marketing je dakle unio donedavno nezamislive novosti, i to naprosto valja uzeti na znanje. Težnja za većom nakladom (za većim profitom i čitanošću) ujedinila je proizvođače knjige i čitatelje jer je obostrano korisna i prihvatljiva.
Ono što nije prihvatljivo valja uvijek iznova otkrivati: agresivne ali često suptilno zamaskirane marketinške metode kojima se nastoji utjecati na vrednovanje književnih tekstova. Da bi se vidjela kakvoća proizvoda, valja celofan skinuti, što se kod nas posljednjih godina sve češće zaboravlja. Vidjelo se to najprije u manipuliranju uspjesima pojedinih naših disidentskihpisaca, a sada je prisutno u narasloj izdavačkoj proizvodnji i naročito u žestokom prepucavanju fakovaca.
Ali marketing je često nepredvidiv: tko zna, možda će i ta ružna svađa do istrebljenja ispasti dobar marketinški štos.
[Večernji list, 2003.]
popis članova