IZBORNA GODIŠNJA SKUPŠTINA

Društvo hrvatskih književnika Događaji DHK IZBORNA GODIŠNJA SKUPŠTINA

Događaji DHK

05Lip

IZBORNA GODIŠNJA SKUPŠTINA

U subotu, 7. lipnja održana je Izborna skupština Društva hrvatskih književnika koja je započela odabirom radnog predsjedništva (5 članova), izborne komisije (5 članova), verifikacijske komisije (3 člana) te zapisničara i dva ovjerovitelja zapisnika. Nakon toga uslijedilo je Izvješće o radu koje donosimo u cijelosti, izvještaj završnog računa za 2013. g. te novčani plan DHK za 2014. godinu.

Izvješće o radu Društva hrvatskih književnika

2011. – 2014.

Poštovane kolegice i kolege, dragi prijatelji.

Tri godine protekoše u trenu, obilježene krizom, recesijom i depresijom na svim područjima djelovanja naše nacionalne zajednice. Štoviše, u posljednjih dvadesetak godina s takvom se vrstom recesije i rezignacije nismo susretali. Tri smo se godine na sve načine pokušavali odhrvati šikaniranju i diskriminatorskim odnosima Ministarstva kulture, medija, u prvom redu HRT-a, te osigurati naše svakodnevno djelovanje.

Deprimirajuća aktualna kriza nije mogla mimoići ni Društvo hrvatskih književnika kao što nije mimoišla cjelokupnu hrvatsku kulturu. Ovogodišnja izdvajanja proračunskih sredstava iznose 0,49%. To jasno pokazuje kako i koliko danas trenutačne vlasti cijene i vrjednuju hrvatsku kultura. Svjesni tijesnih i recesijskih vremena, hipertrofije krize, globalne, lokalne, financijske, gospodarske, političke, duhovne i moralne, skromnih financijskih mogućnosti, vrlo niskih naklada knjiga, nikakvih ili gotovo nikakvih autorskih honorara, gotovo nikakve prodaje knjiga, rasula distribucije i propadanja knjižara, posvemašnje medijske nekulture, mi unatoč tomu ipak pokušavamo živjeti za knjigu i književnost, brinuti se o razvitku i napretku hrvatske književnosti te njezinoj baštini, ostvarivati nakladničku djelatnost, održavati književne tribine i različite književne susrete. Trebalo nam je zajedništva, usklađenosti pojedinačnih i zajedničkih interesa, međusobnoga razumijevanja i zauzetosti. Svi vi koji ste kontinuirano pratili naš rad i koji ste u tom radu djelatno sudjelovali, dobro znate da smo u naše programske aktivnosti nastojali uključiti što više naših članova u različitim manifestacijama. Nije tu bilo nikakve uskogrudnosti, zasukanosti, nikakvih posebnih interesa. Htjeli smo promicati našu književnost u njezinoj pluralnosti poetika u svim dimenzijama našega djelovanja. Mnogo toga uspjeli smo učiniti mimo financijske potpore, odricanjima i umanjenim honorarima. Nismo zahtijevali ništa što bi odavalo dojam povlaštenosti u odnosu na druge slojeve našega naroda, u prvom redu na one koji su bez posla, ali i one koji žive svoju treću dob s minimalnim mirovinama. Nisu naša krivnja nedosljedno i ideološki uvjetovane financijske potpore koje nam sve više na kapaljku, krajnje suzdržano i nevoljko daje Ministarstvo kulture; nije naša krivnja što u vijećima, kako na gradskoj, tako na državnoj razini, koja odlučuju o raznim vrstama potpora nema naših članova i što se prema našem Društvu diskriminatorski odnose; nije naša krivnja što mediji, posebice HRT, prešućuju naše programe; nije naša krivnja što nam s raznih strana znaju lijepiti besmislene etikete pojedine političke grupacije, pa čak i naši donedavni članovi. Više to pokazuje i prokazuje njihovu idejnu/ideološku narav, više to svjedoči o njihovoj ograničenosti, isključivosti i zabludama. Nikada nismo prihvaćali podjele na „naše“ i „njihove“; koliko pamtimo, od vremena secesije, čak i pri dodjeli nagrada našega Društva, nismo iskazivali isključivost i nisu isključivo naši članovi dobivali naša priznanja i nagrade. Mi znamo što nam je činiti: što priležnije i što snažnije raditi u korist hrvatske književnosti i hrvatske kulture te se zdušno trsiti oko naših mlađih i najmlađih naraštaja.

Radno predsjedništvo i predsjednik DHK

Unatoč dakle svim protivštinama, Izvješće koje ću vam podnijeti, pokazat će da smo naše programske aktivnosti u odnosu na godine koje su prethodile našemu mandatu višestruko obogatili i unaprijedili, vodeći računa o tome kako s manje proračunskih sredstava osigurati naše djelovanje.

Na Izbornoj skupštini, održanoj 7. lipnja 2011. prihvatili ste Programske smjernice Društva hrvatskih književnika 2011. – 2014. Te su programske smjernice u protekle tri godine našega mandata, mandata Upravnog odbora, svih tijela DHK-a i mene kao predsjednika bile temelj na kojem je počivao naš rad, naše promišljanje i pronalaženje novih sadržaja koje smo uspjeli upisati u zemljovid novih zadaća našega Društva. Stoga će se moje Izvješće čvrsto držati devet točaka spomenutih smjernica.

1. Naše su se dvije najpreče zadaće, bez revolucionarnih postupaka i promjena, temeljile na unutrašnjoj sinergiji svih članova DHK-a i na sinergiji DHK-a i drugih nacionalnih kulturnih i znanstvenih institucija. U pogledu unutrašnje sinergije dužan sam posebno istaknuti rad naših ogranaka. U našem se Društvu, kao i u Matici hrvatskoj, uvažavala i visoko vrjednovala policentričnost hrvatskih prostora, od Istre do Slavonije i Baranje, od Koprivnice do Rijeke i Splita i hrvatskoga juga. Pozdravili smo nastanak zajedničkoga ogranka Čakovečko-varaždinskoga, u jesen prošle godine osnažili smo naš Splitski ogranak i utemeljili novi Južnohrvatski ogranak, koji malo-pomalo oživljuje i koji bi ubuduće trebao biti čvrstom okosnicom naše međudržavne suradnje s BiH i Crnom Gorom. Ponosimo se našim ograncima i stalo nam je do isticanja njihovih posebnosti. Dužan sam ovom prigodom zahvaliti svim predsjednicima naših ogranaka koji su se svojim samoprijegorom brinuli da suvremena hrvatska književnost i hrvatska književna baština budu nazočne u svakom kutku naše zemlje.

2. Naše smo članstvo od 2012. osvježili s novim mladim članovima, članovima mlađim od trideset i pet godina. Naime prihvatili ste, na moj prijedlog, da se u naš Statut ugradi novi stavak po kojem punopravnim članom može postati punoljetna osoba do 35. godine starosti ukoliko ima objavljenu samo jednu književno relevantnu knjigu. Tako smo do sada u naše članstvo primili desetak mladih članova.

3. U istinskoj pluralnosti razvijali smo nakladničku djelatnost Društva te smo Maloj knjižnici, časopisu „Republika“ i „Most“ 2012. pridružili novi časopis „Književnost i dijete“, časopis koji prati hrvatsku – i ne samo hrvatsku – književnost za djecu i mladež. Osim toga, potaknuli smo i novu biblioteku, biblioteku pretisaka, objavivši pretisak Nemira Ive Andrića. Osobito nas raduje žanrovska i poetološka raznolikost knjiga naše Male knjižnice u kojoj se uz suvremene autore pojavljuju i na nov način čitaju djela naših časnih pokojnih članova.

4. Uz naše redovite tribine na kojima su predstavljene knjige najvećim dijelom naših članova, posebnu smo pozornost posvećivali obilježavanju obljetnica naših preminulih članova, velikih imena hrvatske književnosti (Tina Ujevića, Drage Ivaniševića, Dubravka Ivančana, Željka Sabola, Augusta Cesraca, Miroslava Krleže, Nikole Šopa, Dubravka Detonija, Mate Ujevića, Vesne Parun, Nikole Milićevića, Bore Pavlovića, Tomislava Ladana, Antuna Nemčića, Ante Jakšića, Ranka Marinkovića, Viktora Vide, Viktora Cara Emina, Envera Čolakovića, A. G. Matoša, Pavla Rittera Vitezovića, Antuna Nizeteo, Franje Cirakija, I. G. Kovačića, Đure Arnolda, F. K. Frankopana, Janka Bubala, Ivana Mažuranića), ali i obljetnice naših živućih članova, primjerice Zvonimira Baloga, Luka Paljetka, Mladena Bjažića i niza drugih. Neki od tih kolokvija i simpozija imali su međunarodni karakter, primjerice kolokvij o Enveru Čolakoviću, Krleži i Njegošu. Neki su održani u suradnji s Maticom hrvatskom, HAZU, Hrvatskim leksikografskim zavodom „Miroslav Krleža“, Institutom „Ivo Pilar“, Hrvatskim povijesnim institutom, katedrama Filozofskih fakulteta, NSK, Hrvatskom maticom iseljenika (simpozij u povodu 100. obljetnice rođenja Vinka Nikolića o „Hrvatskoj reviji“, simpozij o Mati Ujeviću i simpozij o I. B. Mažuraniću i njezinu romanu „Šegrt Hlapić“), dok će se u drugoj polovici lipnja u našim prostorijama održati sesija Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, posvećena hrvatskoj književnosti u iseljeništvu.

U protekle tri godine posebno smo afirmirali Dan hrvatske knjige pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora kao dan našega utemeljenja, dan koji nam snažnije posvješćuje našu književnu tradiciju i obriče nas da radimo na jačanju svijesti o značenju književnosti kao vrijednosti, dan koji je otpor nemilosrdnom duhu vremena jer suvremena svijest više ne prepoznaje književnost kao vrijednost. Ove godine smo uz Dan hrvatske knjige obilježili i Noć knjige. Moram naglasiti da smo svojim čitanjima naših djela posebnu pozornost posvetili gradu Vukovaru.

Sinergijskim djelovanjem Muzičke akademije, Akademije dramskih umjetnosti pokrenuli smo Umjetničke večeri, dajući priliku mladima da obogate život našega Društva i kulturni život grada Zagreba. Umjetničkim večerima pridružili smo i glazbene Komorne večeri koje su postale kulturnom ponudom građanima grada Zagreba te stranim gostima i turistima.

Utemeljili smo Malu tribinu koja daje prostor našim najmlađim i mladim čitateljima koji se, u dogovoru sa svojim učiteljima i profesorima zagrebačkih osnovnih škola, susreću s našim književnicima. Osim toga, početkom 2013. u susretu s predsjednicom Društva hrvatskih književnika za djecu i mladež ponudio sam naš prostor za potrebe tribina i drugih književnih susreta toga Društva. U našim su prostorijama svoje susrete (čajanke) i svoje tribine održavali članovi Društva hrvatskih književnih prevodilaca.

Širom smo otvorili vrata nacionalnim manjinama grada Zagreba; prošle godine su se u povodu ulaska naše zemlje u Europsku uniju predstavili svi jezici nacionalnih manjina; ove godine predstavljaju se književnici iz njihovih matičnih zemalja. Ne treba posebno isticati koliko su ova dva programa značajna i koliko svojom različitošću obogaćuju našu književnost i kulturu, a ujedno, nadam se, njihove će matične zemlje ubuduće ugošćivati naše članove, naše književnike.

Osim toga, uspjeli smo utemeljiti u drugim dijelovima naše zemlje, u suradnji s lokalnim zajednicama, nove manifestacije, primjerice Dane Vesne Parun u Grohotama na otoku Šolti i Dane Nike Andrijaševića u Gradcu.

5. U programskim smjernicama vidno je naglašen Odbor za međunarodne književne veze koji je postao jednim od ključnih tijela DHK-a, posebice otkako smo postali nedjeljiv dio zajednice obitelji europskih naroda, Europske unije. Zahvaljujući njegovu radu i inicijativama uspostavili smo vrlo tijesne i plodne veze s bugarskom književnom sredinom, obnovili smo i ojačali naše odnose s Društvom slovenskih pisaca, Društvom makedonskih pisaca, jačaju odnosi s Mađarima, Poljacima, Rusima i Ukrajincima. Posebno valja istaknuti naše veze sa zemljama španjolskoga govornoga područja, uključujući i zemlje Južne Amerike. Uz rad toga Odbora pridružujem i djelovanje Povjerenstva za ZKR koje smo u posljednje tri godine uspjeli bitno osvježiti i koji okupljaju eminentne književnike i književne znanstvenike iz raznih europskih zemalja. Ovogodišnji Zagrebački književni razgovori, posvećeni refleksiji Prvoga svjetskog rata u europskim književnostima, bit će, ako je suditi po dosadašnjim prijavljenim sudionicima, vrlo bogati i sadržajni. Isto tako treba naglasiti naše sudioništvo u predstavljanju identiteta hrvatske kulture u Knjižnici Europskoga parlamenta u Bruxellesu 10. srpnja 2013. U organizaciji naših europarlamentaraca i spomenute knjižnice, u nazočnosti zastupnice Doris Pack, održali smo akademik Ante Stamać i ja predavanja posvećena hrvatskoj kulturi kao susretištu različitih kulturnih utjecaja i presjeku hrvatske književnosti od Bašćanske ploče do naših dana, naglašavajući kao su se hrvatska književnost i kultura u svim razdobljima svoga trajanja oslanjale na kretanja u europskim književnostima i kulturama. Jesenas će isto tako naši članovi u Bruxellesu, vjerojatno i u Parizu, održati predavanja o A. G. Matošu.

6. Socijalni status književnika bio je u žarištu naše pozornosti. Učinili smo sve što smo sa svoje strane mogli učiniti u pogledu primjene odredbe Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, po kojoj književnici imaju pravo na naknadu na temelju posuđenih knjiga posredstvom javnih knjižnica, naknade za javnu posudbu. Kako ne bi ostao dojam da se oko toga pitanja možda nismo dovoljno trudili, osjećam svojom dužnošću cijenjenu Skupštinu o tom podrobnije izvijestiti. Dana 14. prosinca 2011. objavljena je „Izjava Društva hrvatskih književnika o položaju pisaca, zaštiti autorskih prava i položaju knjige“. U toj se Izjavi traži primjena spomenute odredbe koja se odnosi na naknade za javnu posudbu. U tom smislu tražio sam o toj temi razgovor s ministricom Andreom Zlatar Violić. Ona je razgovor odbila uz obrazloženje: „Svjesni teškog položaja književnika, ali i produkcijskih i financijskih problema koji danas opterećuju većinu sudionika u knjižnom lancu, Ministarstvo kulture poduzima različite mjere s ciljem poboljšanja te nezavidne situacije, uključujući uvođenje naknade autorima na posudbu u narodnim knjižnicama.“ Dana 23. ožujka 2012. poslao sam ministrici dopis s prijedlogom da se Ministarstvo kulture što prije izjasni želi li sklopiti ugovor o naknadi za javnu posudbu s DHK-om. Ako Ministarstvo odbije sklopiti ugovor, DHK će pokrenuti inicijativu radi prikupljanja naknade od samostalnih knjižnica, odnosno njihovih osnivača, kako bi autori dobili naknadu za javnu posudbu svojih autorskih djela na koju čekaju godinama. Dana 18. rujna 2012. Vladimir Stojisavljević, pomoćnik ministrice, poziva nas na sastanak. Sa strane Društva bili smo nazočni Ružica Cindori, Hrvoje Kovačević, predsjednik Povjerenstva za autorska prava, i Božidar Petrač, predsjednik DHK. Na tom sastanku obavijestio nas je da je NSK prikupila podatke o posudbi knjiga u narodnim knjižnicama za prvih šest mjeseci 2012. Očekuje se da će podatci biti do kraja obrađeni u roku od tjedan ili dva, pa će nakon toga biti dostavljeni i DHK-u. Stvoreni su preduvjeti da se u proračunu za 2013. osiguraju sredstva namijenjena za tu svrhu. Dana 24. listopada 2012. DHK zaprima dopis koji potpisuje V. Stojisavljević u kojem stoji: „Temeljem analize Izvješća NSK u Zagrebu o posudbi djela pojedinih autora u prvom tromjesečju 2012. i tako dobivenog uzorka posudbe te aproksimacije na godišnjoj razini, Ministarstvo kulture je kao model financiranja provedbe sustava prava javne posudbe predložilo uvođenje modela fiksnog iznosa te u tu svrhu u prijedlogu državnog proračuna za 2013. godinu predvidjelo iznos od 2.000.000,00 kuna. Predloženu visinu sredstava Ministarstvo smatra pilot-projektom, čija će se valjanost i primjerenost verificirati tijekom 2013. godine na temelju analize funkcioniranja sustava. Nakon potpisivanja ugovora s koncesionarom naknada za javnu posudbu isplaćivala bi se koncesionaru po predočenju konkretnog obračuna temeljem usvojenog Cjenika i Pravilnika o raspodjeli.“ Dana 26. veljače 2013. UO DHK donio je Pravilnik o raspodjeli naknada za javnu posudbu, (nakon usuglašivanja s drugim udrugama autora/nositelja prava: Hrvatskim društvom pisaca, Hrvatskim društvom književnika za djecu i mlade, Društvom hrvatskih književnih prevodilaca, HDZTP i ULUPUH-om i konzultacija s Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo). Tekst Pravilnika dostupan je na web stranicama DHK. U jesen 2013. Ministarstvo kulture odustaje od primjene naknada za javnu posudbu za 2012. godinu zbog nedostatka financijskih sredstava i predviđa spomenuta financijska sredstva u svome proračunu za 2014. Dana 15. studenoga 2013. potpisan je Ugovor o uvjetima za utvrđivanje naknade radi ostvarivanja prava autora na naknadu za javnu posudbu. Ugovor su potpisali ministrica Andrea Zlatar Violić i Božidar Petrač. Ugovor predviđa da se naknada za 2013. isplati autorima u 2014. godini, na temelju podataka koje će prikupiti NSK i javno objaviti na Portalu autorske naknade. DHK i NSK zaključili su 3. veljače 2014. Ugovor o uvjetima i načinu isplate troškova za održavanje sustava javne posudbe. Ugovorom se NSK obvezuje do 15. travnja tekuće godine javno objaviti na Portalu autorske naknade na web stranicama NSK podatke o broju posuđenih autorskih djela po pojedinom autoru, pretražive po autoru i naslovu, a nakon dorade sustava, NSK se obvezuje da će do 15. lipnja 2014. dostaviti DHK-u izmijenjeni izvještaj o javnoj posudbi u pogledu razvrstavanja podataka o autoru (domaći i strani) te razvrstavanja po nositelju prava (pisac, prevodilac, ilustrator). S naše strane u tijeku je izradba računalnoga programa za obračun naknada. Ova kronologija jasno govori o našim naporima da se konačno dođe do primjene naknada za javnu posudbu. Kako stvari danas stoje, valja očekivati da će od ove jeseni započeti njezina primjena i da će konačno autori ove godine dobiti naknade za svoja posuđena djela u 2013.

U tijeku protekle tri godine, dakle u 2011., 2012. i 2013. Upravni odbor dodijelio je ukupno 58.000,00 kuna potpore našim najugroženijim članovima. No u ovoj godini zakonski smo spriječeni dodjeljivati potpore jer se od 1. siječnja 2014. mora plaćati porez i prirez na dodijeljenu pomoć. Zajedno s Hrvatskim društvom pisaca i Društvom hrvatskih dramskih umjetnika uputili smo zahtjev da se odgovori svim umirovljenim članovima koji su tražili dodatak na svoje mirovine. Naime više od dvije godine dotična Komisija ne odgovara na molbe i traženja naših, dakako, ne samo naših umirovljenih članova.

Još 2011. tražili smo od Ministarstva prosvjete, obrazovanja i sporta da se u Zakon o udžbenicima umetne članak koji bi nakladnike obvezivao da obeštete autore koji su u njihovim udžbenicima zastupljeni. Kako do najavljene promjene toga zakona nije došlo, naš prijedlog nije mogao biti prihvaćen.

Isto tako, tražili smo u suradnji s drugim relevantnim udrugama da se ugovori HRT-a s pojedinim autorima sklapaju na način koji bi više ili znatnije bio u korist autora. Naime HRT je pojedinim autorima prije nekoliko mjeseci sklapao financijski znatno nepovoljnije ugovore. Prema tim ugovorima HRT postaje zauvijek potpuni vlasnik teksta, bez ikakve naknade, a može ga koristiti i za medije koji će tek biti dijelom nove tehnologije. Osim toga, upozorili smo na jednu od bitnih zadaća HRT-a, zadaću promicanja domaće dramske produkcije i poštovanja autorskoga doprinosa u njezinu nastajanju.

Sa žalošću moram ustvrditi kako se u vremenu opće trivijalizacije kulture i obezvrjeđivanja rada i učinaka kulturnih djelatnika sva solidarnost koju smo do ove godine mogli iskazivati kao Društvo, nesmotrenim i krajnje odioznim načinima oporezivanja svela na osobnu razinu i ovisi isključivo od dobre volje i raspoloživosti članova pojedinaca da priteknu u pomoć ugroženoj kolegici ili kolegi. U svakom slučaju, socijalni status naših članova i svih vrsta umjetnika ostaje velik problem; to najbolje osjećaju i znaju oni koji su nedavno svoj status člana Hrvatske samostalne zajednice umjetnika zamijenili mirovinom, ali naravno i oni koji mirovinu već dulje koriste. Želimo li bilo što promijeniti, imademo li ikakve sugestije i prijedloge kako do takvih promjena doći, morat ćemo to činiti u suradnji s drugim sličnim društvima i udrugama.

DHK je suorganizator nacionalne kampanje za zaštitu autorskih i srodnih prava „Autori čine svijet ljepšim“, uz Hrvatsko društvo skladatelja i njegovu stručnu službu ZAMP i Društvo filmskih redatelja, a pod pokroviteljstvom Državnoga zavoda za intelektualno vlasništvo. Kampanja je započela 26. travnja u povodu Dana intelektualnog vlasništva. U kampanji je u ime DHK sudjelovao kolega Miro Gavran koji je tom prigodom izjavio: „dugo se borimo da se pisci obeštete za korištenje svojih tekstova u čitankama ili kod posudbe knjiga u knjižnicama. Još nismo gotovi s tim zadatkom, ali smo mnogo bliže cilju nego ranije. Svima je normalno da se ne krade povrće s placa ili artikli iz dućana, ali većina ipak uzima autorska djela bez razmišljanja“. Informacije o kampanji dostupne su na web stranici:www.autori.hr

7. Upravni odbor DHK, kao uostalom i sva tijela Društva, klonili su se svake politizacije. No nisu sebi uskraćivali pravo da svojim promišljanjima reagiraju na različite probleme s kojima su se u protekle tri godine susretali. Nismo bili nijemi na način davanja potpora, odnosno otkupljivanja knjiga ili na način dodjele stipendija; nismo šutjeli o uskrati potpora našim časopisima i našoj međunarodnoj suradnji; nismo šutke pratili nelogičnosti u području kulturne politike; nismo bezglasno gledali što se događa s informacijama o našim programskim aktivnosti na HRT-u. Svjesni smo da naše izjave i reakcije nisu medijski dolično popraćene, ali smo njima ipak ukazivali na neodrživo stanje u kulturnom životu naše zemlje, na manipulativno ponašanje medija, posebice HRT-a, tzv. javne televizije kojoj je, primjerice, ove godine bilo ispod časti izvijestiti našu javnost o tome da uz Noć knjige – uvoznu dosjetku komercijaliziranoga zapadnoga svijeta – postoji i Dan hrvatske knjige. Kako je samo lako, nepodnošljivo lako, anacionalnim i antinacionalnim medijskim i drugim središtima moći prelaziti preko pridjeva „hrvatski“, a vezati se uz tobože nova otkrića manifestacija – od Noći knjige do Noći vještica! Kako bi rekao član našega Društva, akademik Milivoj Solar: teror izbora, teror tržišta, teror mode i teror igre potpuno su istisnuli vrjednote i vrijednosne sudove. Ostalo nam je da se tomu opiremo i izabiremo vrjednote umjesto pristajanja na opću trivijalizaciju u kojoj se svijet kulture našao. Sve izjave i prosvjede što smo ih objavili i poslali svim medijima mogli ste i možete ih pratiti i čitati na našim web stranicama.

8. Osnažili smo koliko nam to dopuštaju financijske sredstva našu nazočnost na mrežnim stranicama, puneći ih informacijama i sadržajima koji su bitni za rad i djelovanje DHK-a u cjelini i svakoga našeg člana. Nema događaja koji nije zabilježen na našim web stranicama. Uspjeli smo vlastitim sredstvima informatičko-tehnički osposobiti našu djelatnicu koja već drugu godinu u sklopu svojih radnih zadaća radi grafičku pripremu naših izdanja, u prvom redu časopisa, ali i drugih publikacija. To je pretpostavljalo nabavu novoga računala s programom za prijelom i pripremu za tisak. No ta su se ulaganja vrlo brzo vratila jer više ne moramo usluge toga tipa tražiti od drugih tvrtki. Osim toga, nabavom novoga računala za računovodstvene poslove lakše će se i brže internetom isplaćivati plaće naših djelatnica, autorski honorari te svi ostali materijalni troškovi. U tijeku je i izradba nove web stranice DHK-a, dizajnerski i programski znatno bogatije i suvremenije. Prijavili smo program digitalizacije časopisa „Republika“, međutim Ministarstvo kulture taj program nije prihvatilo i on, iako vrijedan i potreban, čekati neko drugo i bolje vrijeme.

Podrobnija izvješća o radu i djelovanju DHK dat će pojedini nositelji naših programskih aktivnosti i predsjednici naših ogranaka.

Preostaje mi na kraju zahvaliti svojim dopredsjednicima gospodi Stanislavu Marijanoviću i Borisu Domagoju Biletiću koji su me ljubazno zamijenili u određenim prigodama. Zahvaljujem svim članovima Upravnog odbora i drugih tijela DHK-a. Hvala svima koji su se skrbili za naše nakladništvo. Hvala našem Tajništvu i tajnici Ružici Cindori. Oni su podnijeli velik teret poslova i zadaća našega Društva. Hvala svima koji su sudjelovali u realizaciji naših programa.

Božidar Petrač, predsjednik DHK

Milan Mirić izvještava o časopisu Republika

Davor Šalat govori o časopisu Most

Silvija Benković izvještava o radu Riječkog ogranka

Nakon izvještaja o svim časopisima (Republika, Most, Književnost i dijete), radu ogranaka DHK, izvješća o tribinama, međunarodnoj suradnji, redovnoj djelatnosti, izvješća o radu Male knjižnice te izvješća Nadzornog odbora o financijskom stanju DHK kandidati za predsjednika Božidar Petrač i Borben Vladović održali su govore i iznijeli svoje programe. Nakon toga uslijedilo je glasovanje za predsjednika, Upravni odbor i članove ostalih skupštinskih tijela DHK.

Ivica Matičević izvješćuje o radu Male knjižnice

Ružica Cindori izvješćuje o redovnoj djelatnosti DHK

Strateški ciljevi Društva hrvatskih književnika

2014. – 2017.

Programske smjernice

Zbog osjećaja odgovornosti i brige za budućnost našega Društva dužan sam, kao kandidat za svoj drugi predsjednički mandat, najprije otvoreno reći da pred nama stoje iznimno velike teškoće. Želimo li zadržati razinu našega dosadašnjega djelovanja i naše dosadašnje programske aktivnosti, moramo biti svjesni činjenice da su financijske potpore što nam ih dodjeljuju državne, županijske i lokalne vlasti u protekle dvije i pol godine prepolovljene. Da se razumijemo, nije to samo posljedica krize, recesije i depresije kojima se takva praksa nastoji opravdati. To je izravna posljedica politike koju u odnosu na nas vodi Ministarstvo kulture. Vjerujem da smo svjesni svih slabosti državne vlasti koja je ovogodišnji proračun za cijelu hrvatsku kulturu svela na 0,49%, najmanji otkako je neovisne i demokratske Hrvatske. Novaca dakle (za nas) nema i teško je očekivati, uza sve naše prigovore, da će se išta promijeniti u diskriminatorskom odnosu koji prema nama, prema Društvu hrvatskih književnika, iz godine u godinu, iskazuje Ministarstvo kulture kao, čini se, kućna radinost točno određenih partikularnih interesa i podobnih skupina. Novca ipak ima i on se šakom i kapom dijeli raznim udrugama i pojedincima koji promiču subverzivne i alternativne kulturne modele koji su lišeni svakoga nacionalnog osjećaja. Zapravo, konstanta destrukcije kulturno-obrazovno-znanstvenih potencijala naše zemlje, od uvođenja tzv. bolonjskoga procesa do raznim kurikulima rastočena i obezvrijeđena školstva, do forsiranja spomenutih kulturnih modela i opće medijske estradizacije društva, guši svaku perspektivu i nadu, rastvara zdravo staničje duhovnosti i posve uništava svaku tradicionalnu vrjednotu. Riječju, nikada se s hrvatskom kulturom – rijetko i za tuđih vlasti – nije tako postupalo kao što se postupa u novije vrijeme. Nikada ju nitko nije tako temeljito i priležno razrađivao. Svaka bi vlast trebala znati da ulaganja u kulturu nisu puka potrošnja, nego nužni alati koji omogućuju duhovno zdravlje, prosperitet i afirmaciju i zaštitu nacionalnog identiteta svake nacije i svakoga njezinog pojedinca. Stoga bi trebala biti lišena idejnoga i ideološkoga nepotizma jer vreća iz koje uzima i dijeli novac i kriteriji po kojima ga dijeli nisu njezina prćija nego novac svih nas. Zajednička bogatstva na žalost mnogi doživljuju kao svoju prćiju i svoju ćaćevinu.
Unatoč svim tim protivštinama, obričem da ću sve svoje umijeće uložiti u napore da zajednički održimo naše Društvo u nadi da će ovakav knut odlučivanja o bitnim pitanjima hrvatske kulture doskora biti demokratski pometen. Pokušajmo se zdušno kloniti depresivnosti, ravnodušja i rezignacije i odmijeniti ih zauzetim djelovanjem i stvaralačkom energijom. Za to se hoće stalnosti našega angažmana i priležna rada te zrele svijesti o općem i zajedničkom dobru. Kultura i ne može biti drugo nego osobno i zajedničko oplemenjivanje vrjednotama dobrote, ljepote i istine.
U Strateškom planu 2014. – 2016. koji je izrađen u rujnu 2013. naznačeni su strateški ciljevi Društva hrvatskih književnika koji se podudaraju s Programskim smjernicama DHK 2011. – 2014. i na kojima se temeljio naš dosadašnji rad. Među tim ciljevima prepoznali smo pet temeljnih ostvarivanju kojih ćemo ubuduće posvećivati osobitu pozornost:

1. stvaranju uvjeta za poticanje suvremenoga književnog stvaralaštva i vrjednovanja hrvatske književnosti;
2. provođenju aktivnosti za poticanje čitanja i recepciju hrvatske književnosti;
3. zaštiti autorskih prava i materijalnoga položaja članova Društva hrvatskih književnika;
4. brizi za očuvanje i suvremeno čitanje i interpretaciju hrvatske književne baštine;
5. potvrđivanju i promicanju hrvatske književnosti u svijetu.

U ostvarivanju spomenutih ciljeva nastojat ću, budem li izabran za predsjednika:

1. Ubuduće inzistirati na unutarnjoj sinergiji svih članova DHK, njihovoj međusobnoj solidarnosti i odgovornosti za suvremeni hrvatski kulturni i književni trenutak i uklanjati se pasivizaciji i rješenjima koja uglavnom slijede pojedinačne, a ne zajedničke interese Društva te na sinergiji DHK i drugih nacionalnih kulturnih i znanstvenih institucija, sinergiji koja je nužna pretpostavka književnoga i kulturnog razvitka i napretka cijele naše zemlje.

2. Inzistirat ću na djelovanju Društva koje će biti posebno otvoreno mladim i novim naraštajima; to se u prvom redu odnosi na daljnje pomlađivanje članstva, ali i na stalnu skrb o mladima za koje naše Društvo mora naći načina da ih okuplja i da im približuje suvremenu hrvatsku književnost i hrvatsku književnu baštinu. Priželjkujem da za tri godine predsjednikom našega Društva bude osoba mlađa od današnjih predsjedničkih kandidata.

3. Inzistirat ću na daljnjem razvijanju nakladničke djelatnosti našega Društva, vodeći računa o raspoloživim materijalnim sredstvima i njihovu odgovornom ulaganju, smanjujući troškove gdje je god to moguće.

4. Dosadašnje javne tribine, predstavljanja knjiga, književno-znanstvene kolokvije i simpozije, obilježavanja obljetnica časnih prethodnika i starijih članova obogatit ćemo posebnim susretima na kojima će naši članovi čitati svoja neobjavljena djela ili susretima na kojima ćemo predstavljati naše pojedine članove; nastavit ćemo suradnju s Muzičkom akademijom i Akademijom dramskih umjetnosti, dajući priliku osobito mlađima i mladim književnicima i drugim mladim umjetnicima; Mala tribina će intenzivnije djelovati i okupljati najmlađe čitatelje i našu srednjoškolsku mladež; uspostavit ćemo veze ne samo s osnovnima zagrebačkim školama i školama Zagrebačke županije, nego i sa srednjim školama i gimnazijama diljem zemlje; započet ćemo od jeseni književne susrete s hendikepiranom djecom u suradnji s URIHO-m; otvorit ćemo se i osobama treće životne dobi; pokušat ćemo oživjeti zanimanje naše javnosti za hrvatsku iseljeničku književnost te će kao prvi takav čin, poslije uspješnoga simpozija posvećena „Hrvatskoj reviji“ i naše suorganizacije i našega sudjelovanja na Hrvatskom iseljeničkom kongresu, uslijediti Okrugli stol kojim ćemo obilježiti 25. obljetnicu prvoga javnog susreta s našom emigrantskom književnošću koji se održao u našim prostorijama prije samih demokratskih promjena u jesen 1989. Sva ta događanja ne bi morala zahtijevati znatnija materijalna sredstva dok bi korist od njih bila i naša, dakle članova našega Društva i naše najšire zajednice.

5. U suradnji s Koordinacijom nacionalnih manjina grada Zagreba razvit ćemo međunarodnu suradnju s udrugama i društvima njihovih matičnih zemalja. Tomu služe predstavljanja književnika koji iz tih zemalja dolaze i taj ćemo program i sljedećih godina nastaviti. Naše Povjerenstvo za međunarodne književne veze u tom pogledu svakako je jedno od ključnih tijela DHK. Posebno me raduje buduća suradnja s ruskim književnicima koji će početkom srpnja biti naši gosti, ali i suradnja s književnim društvima i književnicima iz drugih europskih zemalja. Raduju nas antologije i pregledi bugarske poezije na hrvatskom i hrvatske poezije na bugarskom jeziku (čak tri, dvije u Sofiji, treća u Varni) te antologije hrvatske književnosti na španjolskom jeziku o čemu se posebno skrbi kolegica Željka Lovrenčić. Zagrebačke književne razgovore valja premisliti i zadržati ih kao tradicionalnu a suvremenu međunarodnu manifestaciju. Glede EU-kontakata, imat ćemo potporu u našim europskim zastupnicima s kojima smo u protekloj godini vrlo dobro surađivali. Oni nam bitno mogu pomoći i u oslanjanju naših programa na europske fondove.

6. Danas je pitanje socijalnoga statusa književnika ne samo trajna, nego urgentna zadaća. Istina, mnogo smo postigli s konačnom primjenom naknade za posudbu knjiga našim književnicima i drugim autorima, no ima još prostora i načina koji bi nam mogli pomoći da u suradnji s drugim sličnim udrugama i institucijama tražimo zaštitu naših najugroženijih članova posredstvom mjesnih, gradskih i državnih vlasti.

7. Novim rješenjima naših web stranica, digitalizacijom naših časopisa i izdanja, snažnijom prisutnošću na našim mrežnim stranicama, kvalitetnijom računalnom opremom i programima bit ćemo spremniji odgovarati na izazove našega vremena.

8. U proteklom razdoblju klonili smo se svake politizacije DHK-a. No nismo, ni Skupština, ni Upravni odbor ni ja kao predsjednik, šutjeli pasivno prateći što se oko nas i s nama zbiva, kako se vrjednuju naši napori i naš rad, kako se marginalizira i medijski prešućuje naše djelovanje. Ni ubuduće ne ćemo šutjeti na nepravde i destrukciju kriterija i vrjednota u književnosti i kulturu, ali i životu našega cjelokupnoga društva.

Bilo bi to ono najosnovnije što se tijesno povezuje s našim strateškim ciljevima i što u ovoj prigodi htjedoh posebno naglasiti. U suradnji s izabranim članovima Upravnog odbora i s članovima drugih tijela koja izabire Upravni odbor vrlo skoro moći ćete na našim web stranicama imati datumski određen tijek svih događanja do kraja ove godine, a zatim i u osnovnim crtama tijek i sadržaj događanja predviđenih u 2015. godini.

Na kraju, drage članice i članovi DHK, dragi prijatelji, vjerujem da ste, koliko kroz izvješća o svemu što smo učinili u protekle tri godine – a toga je zaista bilo mnogo – toliko kroz natuknice o smjeru i načinu rada DHK u iduće tri godine, mogli prepoznati moje osnovne zamisli o budućem djelovanju našega Društva. Obričem da ću – uostalom kako sam to činio i do sada – biti otvoren za sve vaše prijedloge i sugestije i da ćemo se združenim snagama oduprijeti valovima duha vremena i da ćemo međusobnom tolerancijom i poštivanjem, zajedništvom i sinergijom nadvladati sadašnje neprilike i smišljenu uskratu materijalnih sredstava te da ćemo zajedničkim i nesebičnim radom živjeti za svoje Društvo. Još jedanput bih volio vjerovati da mi vjerujete da se samo predanošću i dijeljenjem vlastitih talenata možemo nadati boljoj budućnosti našega Društva, boljitku našega naroda i općem dobru cijele naše zemlje.

Hvala na vašoj pozornosti.

U Zagrebu, 7. lipnja 2014.

Božidar Petrač
predsjednički kandidat

Glasovanje u punom tijeku....

...i čekanje rezultata u ugodnom razgovoru

Rezultati glasovanja obznanjeni su nakon sat i pol, Mate Ćurić u ime Izborne komisije pročitao je rezultate Izborne skupštine DHK na kojoj je nazočilo 144 člana. Sa 95 glasova izabran je u trogodišnji mandat za predsjednika Božidar Petrač dok je Borben Vladović dobio 34 glasa. U Upravni odbor izabrani su: Enerika Bijač, Boris Domagoj Biletić, Tomislav Marijan Bilosnić, Stjepan Čuić, Jakša Fiamengo, Dubravko Jelačić Bužimski, Željka Lovrenčić, Ivica Matičević, Ante Stamać i Đuro Vidmarović. Nadzorni odbor čine: Vlado Andrilović, Ivan Babić, Dubravko Jelčić, Mirko Kovačević i Branka Primorac. U Časni sud izabrani su: Božidar Bagola Brezinščak , Kazimir Klarić, Miroslav Međimorec, Marija Peakić Mikuljan i Božidar Prosenjak. U Odbor Fonda Miroslav Krleža izabrani su: Ivan J. Bošković, Branimir Bošnjak, Ivan Božičević, Stjepan Čuić, Branko Hećimović, Cvjetko Milanja, Sanja Nikčević, Joža Skok i Ante Stamać.

Dopredsjednici Društva bit će izabrani na konstituirajućoj sjednici koja će se održati 18. lipnja 2014.