U petak, 5. srpnja u Tinovoj kuli u Vrgorcu održana je dodjela Nagrade Tin Ujević.
Izvješće Prosudbenoga povjerenstva za dodjelu NAGRADE TIN UJEVIĆ Društva hrvatskih književnika za najbolju knjigu pjesama objavljenu u razdoblju od svibnja 2012. do svibnja 2013. Upravni odbor Društva hrvatskih književnika imenovao je Prosudbeno povjerenstvo u sastavu: dr. sc. Boris Domagoj Biletić, predsjednik, Neda Miranda Blažević-Krietzman, članica, i Stjepan Čuić, član, koje tijelo podnosi sljedeće
I z v j e š ć e
Na natječaj za Nagradu “Tin Ujević” za najbolju zbirku pjesama objavljenu u navedenome razdoblju prijavljene su 53 zbirke stihova. Pročitavši ponuđene naslove, članovi Povjerenstva izdvojili su osam knjiga za koje drže da osobnim autorskim iskustvima, erudicijom i poetološkim te estetskim elementima mogu ući u najuži izbor za “Tina”.
To su sljedeće zbirke:
Na zaključnoj sjednici održanoj 24. svibnja 2013. Povjerenstvo je jednoglasno donijelo odluku da se Nagrada “Tin Ujević” za godinu 2013. dodijeli književnici
Vesni Krmpotić
za knjigu pjesama Žar-ptica
Matica hrvatska, Zagreb, 2012.
O b r a z l o ž e nj e
Pjesnikinja Vesna Krmpotić autorsko je ime koje tijekom nekoliko desetljeća u kontekstu suvremene hrvatske književnosti postojano izaziva čitateljsku i kritičku znatiželju, i sve samo ne ravnodušje kada su posrijedi reakcije recipijenata na svim iskustvenim razinama. Životnim odabirom i okolnostima simbolično izvan, ionako formalnih, granica/„granica“ materinskoga jezika i kulturalnoga prostora, ona istome jeziku književno uvjerljivo prinosi uvijek novim i svježim plodovima vlastite duše i duha s polazištem u zavičajnome i nacionalnom, ali je u konačnici posve uronjena u opće, dakle univerzalno: etički, estetski, filozofijski, svjetonazorno i poetički gotovo – ekumensko. Našemu svijetu i uljudbi – ovoj civilizaciji koja grčevito i kao u vrućici traži spasa (i još ga ne nalazi, da li slučajno?!) u ljubavi, dobroti, ljepoti i istini... znači sve u antičkim pojmovima ovdje mišljenima u idealnome smislu stanovita prapočela, nekakve zajedničke, čovjekomjerne i sinkretizmom nečega izvornog i izravnim ljudskim sadržajima obilježene kolijevke – ova hrvatska pjesnikinja daje poseban obol. Otvorenost književnice Vesne Krmpotić prema, s jedne strane, izabranoj i usvojenoj dalekoistočnjačkoj drevnoj vjersko-svjetonazornoj osnovi koja se znatno očituje i u ovomu nagrađenom njezinu poetskom ispisu jedne i jedinstvene duše i duhovnosti, a, s druge strane, u smislu supostojanja i suprožimanja civilizacijskih tradicija, pripadnosti svome nikada zanijekanu kršćanskome europskom ishodištu, dapače, i sve to oblikovano iznimno kultiviranim i jezikotvornim izrazom na supstratu hrvatske jezične i književne tradicije naših dvadesetostoljetnih temeljaca, resi i apartnom čini poetiku autorice koja se „Žar-pticom“ upisuje u živu povijest hrvatske književnosti, poimence pjesništva. Krmpotićeva je zapravo klasik naše literature koja se još uvijek piše i ispisuje – kao uvjerljiva brazda na tragu iznimnih predšasnikâ, ali i kao znak u pjesnički avanturističkom polazištu onih koji tek naznačiše svoj ozbiljan ulazak u svijet umjetnosti riječi.Riječ je ovdje konkretno o konciznu poetskome „projektu“ nastalu kao u jednome dahu s jasnom níti provodnicom u ljubavi i pripadanju, sveprožimanju u Jednome i jedinstvenu Apsolutu, ma kako ga imenovali, no najbliže autoričinu filozofijsko-etičkome polazištu bilo bi imenovati ga upravo Ljubavlju (sada pisano velikim početnim slovom). U Krmpotićeve je na djelu doista svetkovina hrvatskoga jezika, idiolekta tj. osobnoga poetskoga jezičnog znaka koji oblikuje i podupire označeno koje je ujedno svojevrstan panteistički naboj kao poveznica pojedinca i kolektiva, ovdašnjega i tvarnog s onostranim i svemirskim u jedinstvu prapočelâ. U jednome ne tako davnu razgovoru, pjesnikinja je o religijama izjavila: „Sve su latice istoga cvijeta. A cvijet je cvijet zahvaljujući svim svojim laticama.“ Još su egzistencijalisti među novijim misliocima, parafrazirajmo, ustvrdili kako je poezija zapravo sažeta filozofija, pa je i u tome smislu indikativa misao Vesne Krmpotić s početka i konca pjesme iz ove sada nagrađene zbirke, naime iz pjesme „Sveta vatra poezije“, odakle navodimo: „Sveta vatra poezije spaljuje te za svijet... // sve do mjesta / gdje riječ više sebe ne zna.“ Izvor svjetonazora Vesne Krmpotić proistekao je i iz njezinih dugogodišnjih putovanja svijetom, ali i putovanja književnošću i po književnosti. Te dvije polutke spojile su se u „Žar-ptici”, u Jedno, koje je pak Jedinstvo u kojemu se Krmpotićeva očituje i kao žena, i kao suptilna poetesa, i kao biće koje istovremeno teži i graničnome i bezgraničnome.Imajući poglavito u vidu to kako se u tekstu i kontekstu „Žar-ptice“ lirski subjekt pretače iz sebe sama u nešto drugo / Drugoga, odnosno apsolut primarne egzistencije jedinke postaje/„postaje“ Apsolutom, tako da se već u susljednoj dionici rukopisa uloga polazišta i odredišta (ne)očekivano a nenametljivo, što će reći sasma prirodno i uvjerljivo, kano dva lica istoga, u konačnici jednoga i jedinstvenog lika, susreću i nerazdruživo prožimlju – odlučismo tako da se ovogodišnjom slavodobitnicom nagrade, koja nosi neusporedivo snažno ime jednoga Augustina Tina Ujevića, proglasi upravo hrvatska književnica Vesna Krmpotić, koju s Tinom pak vezuju i neke niti poetičko-svjetopogledne, kao i one estetske ili čak etički-(s)misaone...Ukratko i zaključno: u knjizi „Žar-ptica” Vesna Krmpotić osjetljivo i istančano promatra, propituje i zapisuje vlastita životna iskustva filtrirana kroz stečena znanja o drevnim civilizacijama, osobito onoj indijskoj, i transcendentalnom metafizičkom postojanju svih bića i stvari u svijetu, koji se svjetopogled u njezinoj poeziji podudara s općim humanističkim, skladnim jednako kao i „pomirbenim”, u panoramskome planetarnom smislu, i poticajnim nazorima na svijet.Na svemu doprinosu hrvatskome pjesništvu, osobito u svjetlu ove lijepe zbirke i nagrade za nju, autorici Vesni Krmpotić od srca čestitamo!
Za povjerenstvo Nagrade „Tin Ujević“
dr. sc. Boris Domagoj Biletić
Galerija fotografija - klikni na sliku za povećanje