DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Osnovano 1900.01Lis
Službeno su otvoreni 35. Zagrebački književni razgovori
U četvrtak 2.listopada s početkom u 20 sati službeno su otvoreni 35. Zagrebački književni razgovori. Govor predsjednika DHK Božidara Petrača pročitajte pod opširnije.
Poštovane gospođe, cijenjena gospodo, vaše ekscelencije, kolegice i kolege, dragi gosti, dragi prijatelji,
srdačno vas pozdravljam na otvorenju 35. zagrebačkih književnih razgovora i želim vam ugodan boravak u Zagrebu i u našoj zemlji. Isto tako, želim vam sadržajem i duhom razumijevanja ispunjene dane, u ozračju prijateljstva i plodnog zajedništva. Ubi caritas et amor, kazuje psalamski napjev.
Središnja tema ovogodišnjih Zagrebačkih književnih razgovora, „Godina 1914. i posljedice za europsku književnost“ ne želi biti samo znakom obilježavanja stote obljetnice prve svjetske klaonice, Prvoga svjetskog rata, ne želi biti ni puka rekapitulacija povijesnih zbivanja i načina kako su se ona očitovala u europskim književnostima. Zanima nas, rekli smo, 'intertekstualnost' književnosti i povijesti, zanima nas život koji punih stotinu godina određuje našu zajedničku sudbinu na rahlu europskome tlu. Iza nas je prva svjetska katastrofa za koju su mnogi mislili da će biti posljednja u ljudskoj povjesnici, iza nas su dva totalitarizma, dvije grube ideologije koje su uzrokovale drugu katastrofu, Drugi svjetski rat, po posljedicama razorniji i pogubniji, rat koji se još uvijek osjeća kako drhturi i potmulo prijeti kadšto na rubovima, kadšto u samu epicentru europskoga kontinenta, iako smo već u drugom desetljeću 21. stoljeća. Iza nas je teško i negativno iskustvo egoističnih partikularizama nacionalne, klasne i socijalne naravi koji su krvavili europsko tlo u posljednjih stotinu godina. Možemo li štogod naučiti na temelju toga iskustva i možemo li iskreno pomišljati na europsko jedinstvo i živjeti zajedništvo različitosti europskih jezika i kultura čije će jedinstvo i zajedništvo spomenute partikularizme otupjeti. Oni su naime sa svojim krvavim stvarnostima uvijek dovodili i dovode u pitanje opstojnost naše civilizacije, namećući se svojim barbarstvom i pustošenjem.
U knjizi Neravnoteža svijeta iz 1923., četiri godine nakon Prvoga svjetskog rata, Gustave Le Bon je napisao istinu koja ni danas nije izgubila na svojoj vjerodostojnosti i aktualnosti: „Dok svijet znanosti i njezinih primjena blista blještavom jasnoćom sklada i čiste istine, mračno područje političkoga i društvenog života i dalje je omotano iluzijama, pogrješkama i mržnjom, a njime upravljaju potrebe, osjećaji i nagoni koje smo dobili u naslijeđe“. Breme protivština, mržnje i prekomjernih ambicija čemerno vučemo i prenosimo s naraštaja na naraštaj, rane koje ne zacjeljuju i dalje ne znamo vidati, svojih se negativnih iskustava nismo kadri osloboditi nego ih ostavljamo u baštinu novih generacija.
Pri zazivanju mira očito bismo više morali imati u vidu mir koji umiruje srce, koji traži čistoću srca i htijenja, a ne mir koji bi bio plod trulog kompromisa i političke trgovine; svaki se takav kompromis, svaka se takva trgovina obila o glavu ljudskomu rodu i izazvala još bolnije sukobe. Mir koji podrazumijeva da se, po riječima Emmanuela Berla, svakomu dopusti pravo da bude ono što jest i da bude različit. Takav se mir može temeljiti isključivo na toleranciji, ali i ne samo na toleranciji, nego na želji srca da dobrotom pretekne drugo srce. Zašto se ne bismo pouzdavali u civilizaciju srca? Zašto se svijet ne bi prosvijetlio u umjetnostima i znanostima, zašto se ne bismo obnovili na čistim vrelima univerzalnoga mirotvornog jezika: la sua voluntade è la nostra pace.
Dragi prijatelji,
zaključit ću svoje pozdravne riječi željom da nas zajednički stol Zagrebačkih književnih razgovora ohrabri i ojača u nastojanjima da književnošću i svojim svjedočenjem životnih vrjednota probudimo, Müllerovim riječima, čežnju za novim stanjem svijeta.
Želeći vam još jedanput, dragi gosti, ugodan boravak u Zagrebu i Hrvatskoj, zahvaljujem na vašoj pozornosti.
Božidar Petrač, predsjednik Društva hrvatskih književnika
popis članova