Izvješća o radu

Društvo hrvatskih književnika Financiranje / Izvješća DHK Izvješća o radu

Financiranje / Izvješća DHK

14Lip

Izvješća o radu

Izvješće o radu od izbora za predsjednicu DHK - H. Mihanović-Salopek

U subotu 27. svibnja 2023. sudjelovala je kraćim izlaganjem o kajkavskoj književnosti na književnoj manifestaciji Hrašćinski meteorit u kurji Belošević u organizaciji Krapinsko-zagorskog ogranka DHK u Hrašćini.

U ponedjeljak 29. svibnja 2023. Hrvojka Mihanović-Salopek je održala izlaganje o pjesništvu akademika i člana DHK- Drage Štambuka na Pjesničkom recitalu Drage Štambuka povodom Dana državnosti RH u Foajeu HNK u Zagrebu u organizaciji Školske knjige i HNK u Zagrebu. Na promociji je bila nazočna i Lada Žigo Španić. Tim programom smo se, na poziv indendantice HNK, dr. sc. Ive Hraste Sočo, priključili proslavi Dana državnosti RH.

U petak 2. lipnja 2023. Hrvojka Mihanović-Salopek je održala uvodno slovo o značenju žena u hrvatskoj književnosti prigodom simpozija Božena Loborec – Koprivnica kao inspiracija, koji se održao pod pokroviteljstvom DHK, u organizaciji knjižnice i čitaonice Fran Galović, Podravsko-prigorskog ogranka DHK i Ogranka MH u Koprivnici.

U subotu 3. lipnja 2023. H. Mihanović-Salopek je imala kraći intervju gdje je govorila o književnim planovima rada u DHK s voditeljicom Zrinkom Turalija za emisiju Vijesti iz kulture na HRTV-u.

U nedjelju 4. lipnja 2023. održala je predavanje o Antunu Mihanoviću na književnom susretu i recitalu domoljubne i ljubavne lirike u organizaciji Krapinsko-zagorskog ogranka DHK u Dvorcu Mihanović u Tuheljskim Toplicama.

5. lipnja 2023. održani su razgovori i dogovori u kojima se usmeno dogovorila suradnja DHK s dvije značajne udruge. Upravni odbor je pozdravio mogućnost suradnje i međusobne razmjene sa srodnim ustanovama koje u svom programu obuhvaćaju područje književnosti.

5. lipnja došao je službeni dopis Društva prijatelja glagoljice o međusobnoj suradnji, tj ravnopravnoj razmjeni predavača. Jednom na godinu bi članovi ili član-predavač iz DPG-a sudjelovao s predavanjem o najnovijim istraživanjima vezanim uz najstariju književnu hrvatsku glagoljašku baštinu u domovini i inozemstvu u DHK. Uzvratno bi kod DPG jednom na godinu gostovali članovi DHK, književni kritičar (predstavljač djela) i književnik čije djelo je nadahnuto područjem glagoljaške baštine. Prihvaćen je tematski naslov “Glagoljaška baština kao inspiracija hrvatskih književnika”.

6. lipnja 2023. dogovoreno je s predsjednikom MH Mirom Gavranom i pročelnicom Odjela za književnost MH prof. dr. sc. Cvijetom Pavlović da će se u skladu s financijskim i organizacijskim mogućnostima uspostaviti međusobna suradnja. U slučaju da DHK nije u mogućnosti svim svojim važnijim starijim članovima organizirati simpozij prigodom jubileja života i rada ( a koji su usporedno članovi i DHK I MH), dogovoreno je da to organizira u skladu s mogućnostima MH, a na simpoziju bi trebali sudjelovati i pojedini članovi DHK, te se DHK ujedno obavezuje da će se radovi s pojedinih simpozija tiskati u “Republici”, ali će pojedini simpoziji prema dogovoru ići i u “Kolo”. U slučaju prezauzetosti MH, DHK će prema potrebi dati prostor za proslave jubileja i simpozija pojedinih istaknutih članova koji su članovi MH i DHK. Godine 2023. smo u sklopu tog dogovora imali simpozije o Hrvoju Hitrecu, Ivanu Kušanu i Krešimiru Nemecu u MH, a 2024. o Igoru Zidiću u DHK.

U utorak, 13. lipnja 2023. sudjelovala je (uz promotore: akademika Mislava Ježića, prof. emeritusa Slobodana P. Novaka, prof. dr. sc. Roberta Bacalju i prof. dr. sc. Tihomila Maštrovića) kao promotor na predstavljanju Zbornika u čast Tihomilu Maštroviću (koji je član DHK) – Slatkost bašćine, povodom 70. rođendana slavljenika u DHK u Zagrebu.

U srijedu 21. lipnja 2023. sudjelovala je prigodnim govorom o Gustavu Krklecu na Danu obilježavanja Gustava Krkleca u Maruševcu u organizaciji Općine i OŠ “Gustav Krklec” u Maruševcu te Varaždinsko-čakovečkog ogranka DHK.

Od 29. do 30. lipnja 2023. predsjednica je sudjelovala na simpoziju 19. Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara u organizaciji Slavonsko-baranjsko-srijemskog ogranka DHK s referatom Tabu tematika alkoholizma i droge u romanima za djecu i mlade Jadranka Bitenca u Gradskoj knjižnici u Đakovu.

U subotu 8. srpnja 2023. H. Mihanović-Salopek je sudjelovala na Festivalu knjige u organizaciji Matice hrvatske u Zagrebu, te je s predsjednikom MH Mirom Gavranom sudjelovala u prigodnoj TV emisiji za HRTV koju je uživo vodila Tamara Džebić. Razgovor je bio posvećen suradnji između MH i DHK na području književnosti.

Hrvojka Mihanović-Salopek je 7. srpnja 2023. sudjelovala na Svečanoj dodjeli Nagrade i Povelje Fonda Miroslav Krleža u organizaciji DHK, te je ujedno sastavila i tekst obrazloženja za Povelju, koja je ove godine dodijeljena pjesniku i književnom kritičaru Borisu Biletiću.

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Križevcima održala je 11. srpnja 2023. predavanje i projekciju svojeg autorskog filma Regina Martyrum u Kinu Križevci u Križevcima.

U organizaciji Ogranka MH u Podstrani i pod pokroviteljstvom DHK sudjelovala je i održala uvodni govor 4. kolovoza 2023. na književnim susretima Dobrojutro more u Podstrani, gdje je ove godine plaketu “Dobrojutromore” dobio član UO DHK dr. sc. Ivan Rogić Nehajev.

Napisala je uvodni govor za Okrugli stol posvećen Benjaminu Toliću koji se održao 10 kolovoza 2023. u Posušju u organizaciji Općine Posušje, Ogranka MH i Zaklade Benjamin Tolić DHK Herceg Bosne.

U ponedjeljak 21. kolovoza 2023. sudjelovala je na 1. organizacijskom okupljanju nekadašnjih članica i članova Splitskog ogranka DHK radi planova nove uspostave rada. Tom prigodom je utemeljena ideja o radu na novoj Antologiji hrvatskih književnica u Dalmaciji od 18. st. do danas, koju će prijaviti za financiranje prof. dr. sc. Gordana Laco s Filozofskog fakulteta u Splitu.

U srijedu 30. kolovoza 2023. u sklopu TV emisije Osvrti imala je intervju o aktualnim književnim temama i radnim ciljevima DHK s voditeljicom Barbarom Žajom na TV Jadran u Studiju Split.

U ponedjeljak, 4. rujna 2023. gostovala je u radio-emisiji Hrvatskog radija - Razgovori uživo, glazbenog kritičara i muzikologa Branka Magdića i govorila o glazbenim i književnim temama.

U srijedu, 6. rujna 2023. održala je predavanje o duhovnoj književnoj baštini Pelješca i Korčule uz projekciju svojeg znanstveno-obrazovnog filma Stella maris južnih otoka u Gradskoj knjižnici u Stonu.

U četvrtak, 7. rujna 2023. sudjelovala je uz uvodno izlaganje na dodjeli nagrade i književnim susretima Maslini u lice, te na pjesničkom recitalu u čast 80. rođendana akademika Luke Paljetka u dvorani Gradskog poglavarstva u Stonu u organizaciji Južnohrvatskog ogranka DHK. Odlomci iz književnih susreta su emitirani na TV Dubrovnik i u Vijestima iz kulture.

U subotu, 9. rujna 2023. promovirala je Monografiju o župi Gospe od Zdravlja u Podstrani Marija Tomasovića, u organizaciji Ogranka MH iz Podstrane, u velikoj dvorani Katehetskog centra u Podstrani.

U utorak, 26. rujna 2023. sudjelovala je s izlaganjem ( uz Ivana Boškovića i Nadu Babić) na književnoj večeri posvećenoj obilježavanju 20. godišnjice smrti Anđelka Novakovića, dugogodišnjeg tajnika DHK i 10. godišnjice smrti Joze Vrkića, člana DHK u Gradskoj knjižnici u Omišu pod pokroviteljstvom DHK, Grada Omiša i Gradske knjižnice Omiš.

U četvrtak 28. rujna 2023. sudjelovala je u književnim razgovorima na tribini DHK posvećenoj hrvatsko-slovenskim književnim vezama, uz gostovanje sudionika iz Društva slovenskih pisateljev, te je po završetku tribine i potpisana povelja o međunarodnoj suradnji između slovenskih i hrvatskih književnika iz DSP i DHK.

U petak 29. rujna 2023. održala je promociju nagrađene knjige poezije Vrša uspomena Marine Kljajo Radić, dobitnice ovogodišnje nagrade Južnohrvatskog ogranka DHK - Maslini u lice, u prostoru DHK u Zagrebu.

U srijedu 4. listopada 2023. napisala je uvodni govor na hrvatskom i engleskom o temi povijesnog romana u današnjici, u sklopu višednevnog međunarodnog Okruglog stola - Zagrebački književni razgovori u organizaciji DHK u Zagrebu.

Napisala je uvodni govor za simpozij posvećen književniku Hrvoju Hitrecu koji se održao 19. listopada 2023. u Velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu.

Od 20. do 21. listopada 2023. sudjelovala je i održala pozdravno izlaganje na simpoziju Filozofija i književnost na Danima eseja u Puli u organizaciji Istarskog ogranka DHK u Puli.

Od 25. do 27. listopada 2023. sudjelovala je s uvodnim govorom u ime DHK, a pored toga i znanstvenim izlaganjem Elementi začudnosti u stvaralaštvu Luke Paljetka za djecu i mlade na Znanstvenom skupu povodom 80. rođendana Luka Paljetka na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

U subotu, 28. listopada 2023. sudjelovala je u svečanom programu i održala uvodni govor o K.Š. Đalskom na dodjeli Nagrade DHK Ksaver Šandor Đalski u Zaboku u organizaciji Ministarstva kulture, DHK i Grada Zaboka.

U četvrtak, 2. studenog 2023. sudjelovala je uvodnim govorom u predstavljanju nove antologije Suvremeni hrvatski haiku Nikole Đuretića i Tomislava Maretića, objavljene pod pokroviteljstvom DHK i promovirane u prostoru DHK u Zagrebu.

U ponedjeljak, 6. studenog 2023. Hrvojka Mihanović-Salopek je promovirala, uz Đuru Vidmarovića i Tomislava Glavnika, četiri knjige poezije akademika Željka Reinera, člana DHK u povodu njegova 70. rođendana u prostoru DHK u Zagrebu.

Od 15. do 17. studenog 2023. sudjelovala je na književnoj manifestaciji 29. Dani Josipa i Ivana Kozarca u Gradskoj knjižnici u Vinkovcima, pod pokroviteljstvom DHK. Sudjelovala je u radu stručnog povjerenstva za dodjelu nagrada te je napisala i čitala obrazloženje Nagrade za najbolju knjigu iz književnosti objavljenu u 2022. koja je dodijeljena Ivi Rešiću za knjigu Engleska igra šokačke lady.

U srijedu 22. studenog 2023. sudjelovala je s delegacijom književnika iz DHK na Tribini Slovenskog sajma knjiga u Ljubljani te na razgovorima sa slovenskim književnicima iz Društva slovenskih pisateljev.

Napisala je uvodni govor za simpozij posvećen akademiku Ivanu Kušanu koji se održao 22. studenog 2023. u Velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu.

U nedjelju 26. studenog 2023. u organizaciji Društva Poljičana Sv. Jure Priko, Gradskog poglavarstva Omiš i Centra za kulturu predstavila je knjigu Povijest Društva Poljičana (koju je napisala u suautorstvu s Nedjeljkom Mihanovićem) u Centru za kulturu u Omišu gdje je bilo riječi i o istaknutim preminulim poljičkim članovima DHK: Juri Kaštelanu, Dragi Ivaniševiću, Nikoli Miličeviću, Josipu Pupačiću, Jozi Vrkiću, Anđelku Novakoviću, Ivanu Katušiću i dr.

U nedjelju 3. prosinca 2023. održala je uvodni pozdravni govor na večernjem Adventskom koncertu Zagrebačkog komornog orkestra u sklopu programa Advent u DHK.

U ponedjeljak 4. prosinca 2023. predstavila je knjigu prof. emeritusa i člana DHK- Alojza Jembriha: Kajkavski filološki ogledi, izdavač: Muži zagorskog srca, Zagreb, 2023,. uz sudjelovanje dr. Rajka Fureša iz Krapinsko-zagorskog ogranka DHK u dvorani DHK u Zagrebu.

U srijedu, 6. prosinca 2023. sudjelovala je na svečanoj sjednici Gradskog vijeća prigodom Dana Grada Varaždina i na dodjeli nagrada zaslužnim građanima, među kojima je Nagradu za životno djelo Grada Varaždina dobio književnik Denis Peričić, a Hrvojka Mihanović-Salopek je napisala prijedlog u ime DHK i stručno obrazloženje za dodjelu te Nagrade.

U srijedu 13. prosinca 2023. predstavila je dvije pjesničko-grafičke mape Miljenka Galića i Josipa Botterija Dinija uz sudjelovanje Stanka Špoljarića u dvorani DHK u Zagrebu kao Adventski književni, glazbeni i povijesnoumjetnički program u DHK.

U četvrtak 14. prosinca 2023. održala je pozdravni govor na simpoziju o akademiku Krešimiru Nemecu u organizaciji Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Odjela za književnost MH, u dvorani Matice hrvatske u Zagrebu. Isti dan u večernjim satima snimila je intervju o dosadašnjem radu i ciljevima DHK s Tomislavom Šovagovićem u emisiji Na kraju tjedna, za HRT 3 u Zagrebu.

Budući da je dosadašnji tajnik Marko Gregur na godišnjem odmoru, nakon kojega se prekida njegov radni odnos s DHK, a novi tajnik DHK Matija Štahan je stupio na dužnost u siječnju 2024., sastavila je iz zapisničke građe (koju je pisala Maja Kolman) i napisala pregled najvažnijih zaključaka o radu Upravnog odbora tijekom svojeg polugodišnjeg mandata rada s UO DHK. Nakon zadnje sjednice UO za 2023. svi su važniji zaključci objavljeni na web stranici DHK.

12. siječnja 2024. održala je u DHK kraće uvodno izlaganje o važnosti tiskanja najranijih srednjovjekovnih književnih tekstova na promociji prijevoda knjige Sulpicija Severa o Martinu iz Toura, kojeg je objavila Udruga Sv. Martina u okviru europskog projekta “Stope sv. Martina”, te kao suizdavači Hrvatsko katoličko sveučilište i Kršćanska sadašnjost.

13. siječnja 2024. održala je u DHK kraće uvodno izlaganje o važnosti žanra prikazanja u hrvatskoj dramskoj književnosti na promociji nove knjige akademika Borisa Senkera pod nazivom Istarska prikazanja.

5. veljače 2024. sudjelovala je u velikoj dvorani “Ivan Kukuljević Sakcinski” Velikog kaptola u Sisku na promociji Zbornika u čast dr. sc. Vlade Košića. Za navedeni zbornik napisala je znanstveni rad posvećen pjesničkim zbirkama mons. dr. sc. Vlade Košića u kontekstu suvremene hrvatske duhovne poezije.

7. veljače 2024. bila je sudionik Male tribine DHK gdje je održala predavanje o knjigama za djecu i mlade Nade Mihoković-Kumrić, prigodom obilježavanja 70. godine života i rada autorice.

21. veljače 2024. sudjelovala je s predavanjem Poezija Velimira Deželića starijeg na znanstvenom simpoziju o Velimiru Deželiću st., kojeg je organizirao član DHK prof. dr. sc. Alojz Jembrih u Zmajskoj kuli u Zagrebu.

7. ožujka sudjelovala je na predstavljanju nove zbirke pjesama Nikole Đuretića Za križem, “Alfa”, Zagreb, 2024. za koju je napisala predgovor. Varijantu predgovora predala je i objavila na portalu: kultura@hkm.hr

20. ožujka 2024. sudjelovala je s predavanjem i filmom u programu Krapinsko-zagorskog ogranka DHK u Gradskoj knjižnici i kino dvorani u Klanjcu.

22.ožujka 2024. sudjelovala je s uvodnim izlaganjem na književnoj večeri Lirika Velikog petka u DHK.

27. ožujka 2024. sudjelovala je s pozdravnim i uvodnim izlaganjem na Tribini DHK pod nazivom Skriveno blago hrvatske glagoljice gdje je pozdravila gostovanje i predavača prof. dr. sc. Darka Žubrinića, predsjednika Društva prijatelja glagoljice, s čijom udrugom je dogovorena međusobna suradnja i godišnja razmjena između DPG i DHK.

6. travnja, 2024. sudjelovala je zajedno s Majom Gjerek, članicom DHK na književnoj večeri o Dušanu Dobriniću u Novom multimedijalnom kulturnom centru u Koprivnici, gdje je održala izlaganje o autorovoj poeziji.

9. travnja 2024. sudjelovala je s predavanjem Stilske i refleksivne značajke Fišerove kajkavske poezije na Okruglom stolu u Matici hrvatskoj koji je organiziran u povodu 80. obljetnice života autora.

21. travnja 2024. sudjelovala je u svečanom programu otvorenja “Marulićevih dana” povodom Marulićeve godine u Splitu, gdje je u Palači Milesi održala izlaganje i sudjelovala uz prof. dr. sc. Gordanu Laco, predsjednicu splitskog Ogranka DHK u organizaciji pjesničkog recitala članova DHK. Svojim sudjelovanjem priključili smo se svečanosti u čast obilježavanja 500.god. Marulićeve smrti, te smo navedeni kao suorganizatori uz Institut Marulianum, Splitski književni krug, Filozofski fakuktet u Splitu, Filozofski fakultet u Zagrebu i HAZU. Posebna televizijska emisija HRTV-a bila je posvećena ovoj svečanosti.

22. travnja 2024. sudjelovala je u osmišljavanju programa, organizaciji i s uvodnim izlaganjem u svečanom obilježavanju Dana hrvatske knjige kao i obilježavanju Marulićeve godine u DHK u Zagrebu. Izvješće o toj proslavi bilo je emitirano isti dan u večernjim satima u Vijestima iz kulture na HRTV-u.

25. travnja 2024. sudjelovala je s pozdravnim i potom uvodnim izlaganjem u DHK na predstavljanju knjige Izabranih pjesama Igora Zidića povodom njegovog 85. rođendana.

3. i 4. svibnja 2024. sudjelovala je u radu simpozija Šoljanovi dani u organizaciji DHK i Grada Rovinja u Rovinju.

15. svibnja 2024. u TV emisiji Osvrt emitiran je poseban razgovor s Hrvojkom Mihanović-Salopek i Gordanom Laco sa urednicom za kulturu Barbarom Žajom o sudjelovanju DHK u proslavi Marulićeve godine. Prilog se može pogledati na poveznici:https://www.youtube.com/watch?v=PbKFK6JIqbU

16. svibnja sudjelovala je uvodnim govorom i u svečanosti dodjele nagrade Korzo slova koju dodjeljuje Sisačko-moslavački ogranak DHK na čelu sa Sinišom Matasovićem. Nagrada je dodijeljena u dvorani “Juran i Sofija” Velikog sisačkog kaptola u Sisku pjesniku Branku Tompiću.

24. svibnja 2024. gostovala je na uzvratnoj tribini Društva prijatelja glagoljica u sklopu suradnje DPG I DHK te je održala predavanje u sklopu šireg programa “Glagoljaška baština kao inspiracija hrvatskih književnika” gdje je predstavila pjesničke zbirke Stjepana Šešelja, člana DHK u Klubu sveučilišnih nastavnika u Zagrebu. Pod ovim programskim nazivom bit će i u sljedećim godinama organizirana gostovanja ostalih članova DHK koji su također nadahnuti glagoljskom baštinom.

27. svibnja 2024. govorila je o književnom radu i pjesničkoj zbirci Za križem Nikole Đuretića, članom DHK te je zajedno s autorom gostovala na 1261. tribini za kulturu i znanost Udruge Collegium Hergešić u Zagrebu. Program je moderirala dr. sc. Tuga Tarle, članica navedene Udruge i članica DHK.

3. lipnja 2024. gostovala je u TV emisiji Razgovori na TV Laudato zajedno sa Đurom Vidmarovićem, gdje je govorila o sudjelovanju DHK u programima obilježavanja Marulićeve godine.

6. lipnja 2024. sudjelovala je na Stručno-znanstvenom skupu povodom 170. obljetnice rođenja i 135. obljetnice smrti Ante Kovačića u Mariji Gorici u organizaciji Krapinsko-zagorskog ogranka DHK i Općine Marija Gorica. Izložila je predavanje: Prikaz društvene stvarnosti u romanu Ante Kovačića “Među žabari”.

7. i 8. lipnja 2024. sudjelovala je na književnoj manifestaciji i dodjeli nagrade “Crikveničko sunce” u organizaciji Grada Crikvenice i pod pokroviteljstvom DHK.

Od 24. do 27. lipnja boravit će u Sofiji u Bugarskoj na Bugarsko-hrvatskoj književnopovijesnoj konferenciji u organizaciji Bugarske akademije nauka (BAN) s izlaganje Putopisno poglavlje Nikole Andrića o Bugarskoj. U sklopu tog boravka planira se potpisivanje ugovora o međusobnoj suradnji s Društvom bugarskih književnika.

Znanstvena i stručna aktivnost Hrvojke Mihanović-Salopek:

Tijekom 2023. H. Mihanović-Salopek je priredila i objavila knjigu: Saga o jednoj poljičkoj obitelji, (Podstranjani u Portlandu), izabrala tekstove, priredila i napisala pogovor Hrvojka Mihanović-Salopek, vlastita naklada Martin Vlašić i Studio Moderna d.o.o. Podstrana, 2023. (285 str.) ISBN 978-953-50792-0-0

Objavila je sljedeće znanstvene radove:

Hrvojka Mihanović-Salopek: Komiža u pjesničkoj vizuri Jakše Fiamenga /Komiža in the Poetic Vision of Jakša Fiamengo, Zbornik radova 10. Dani Ranka Marinkovića – Kolo oko Marinkovića, Grad Komiža – HAZU, Komiža – Zagreb, 2023.; str. 218-246, ISBN 978-953-99631-9-2

Hrvojka Mihanović-Salopek: Književnopovijesni radovi Tihomila Maštrovića kao odraz kroatologijskog pristupa znanstvenog istraživanja, u Slatkost bašćine, Zbornik u čast Tihomilu Maštroviću, (gl.urednik prof. dr. sc. Robert Bacalja) Sveučilište u Zadru, Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zadar, 2023., str. 517-538

Hrvojka Mihanović-Salopek: Saga o obitelji Vlašić iz Podstrane, u knjizi izabranih radova Saga o jednoj poljičkoj obitelji ( Podstranjani u Portlandu), prir. H. Mihanović- Salopek, vlast.naklada Martin Vlašić- Studio Moderna d.o.o. Podstrana, 2023., str. 7-25

Hrvojka Mihanović-Salopek: Najsuvremenija književnostilska strujanja u hrvatskoj duhovnoj poeziji i pjesničko-pastoralna misao mons. Vlade Košića, Zbornik radova u čast. Mons. dr. sc. Vladi Košiću povodom 25. obljetnice biskupstva, Caritas omnia sperat, ur. Prof. dr. sc. Valerija Kovač i dr. sc. Anđelo Maly, Sisačka biskupija, Sisak, 2024., str. 281-315 ISBN 978-953-8435-04-1

Objavila je sljedeće stručne radove:

Hrvojka Mihanović-Salopek: In memoriam – oproštajne riječi s. Mariji od Presv. Srca – Anki Petričević, u Crkva u svijetu, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, god. LVIII, br. 3-4, Split, 2023.; str. 552-554 ISSN 0352-4000

Hrvojka Mihanović-Salopek: Regina Martyrum – Veneration of the Mother of God in the Bjelovar-Križevci Diocese (DVD), prijevod scenarija na engl. Ivan Miletić i Hrvojka Mihanović-Salopek, Production: Centar za kulturu Novi Zagreb / Center for Culture Novi Zagreb, Zagreb, 2023.; p. 1-15

Hrvojka Mihanović-Salopek: Povijest Društva Poljičana, Podstranska revija, god. XXI, br. 43, Ogranak Matice hrvatske u Podstrani, Podstrana 2022. (izašlo 2023.) str. 31

Hrvojka Mihanović-Salopek: Predgovor knjizi Marija Tomasovića, Bogu na čast, nama na ponos - Monografija crkve Gospe od Zdravlja u Podstrani, Ogranak MH u Podstrani, Podstrana, 2023.; str. 5

Hrvojka Mihanović-Salopek: Osluškivanje znakova vremena i iskustvenih naslaga, pogovor zbirci poezije Dušana Dobrinića, Dotaknuti kišom, Koprivnica, 2023., str. 230-237

Hrvojka Mihanović-Salopek: Promicanje spona između zemaljskog i nebeskog, (Predgovor), u zbirci Nikola Đurtić: Za križem, “Alfa”, Zagreb, 2024.: str. 5-18

Hrvojka Mihanović-Salopek, predsjednica DHK

Izvješće o radu 2023. - Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski

Uvod

Slavonsko-baranjsko-srijemski ogranak DHK, prvotnog naziva „Sekcija DKH za Slavoniju i Baranju“, djeluje 43 godine, kao najstariji ogranak Društva hrvatskih književnika. Osnovan je 1981. u Vinkovcima, a prvi predsjednik Sekcije bio je hrvatski književnik Vladimir Rem (Slavonski Brod 4. XII. 1927 – Slavonski Brod 22. VIII. 2011.) Osnutkom sekcije željelo se decentralizirati tadašnje Društvo književnika Hrvatske, otvoriti nove organizacijske i nakladničke prostore, pa je ova inicijativa Vladimira Rema bila uzor kasnijem osnivanju ogranaka diljem Hrvatske, od kojih su neki više, a neki manje aktivni, neki više, a neki manje uspješni. Ogranak je radio pod imenom „Sekcija DKH…“ do 1986, kada je 26. travnja 1986., na sjednici održanoj na izletištu Otočki virovi, promijenila ime u Ogranak DKH – Vinkovci.

Ogranak Društva hrvatskih književnika - Slavonsko-baranjsko-srijemski, održao je u Đakovu 14. siječnja 2023. Redovnu izbornu skupštinu Slavonsko-baranjsko-srijemskog Ogranka DHK. Za predsjednika je izabran dosadašnji predsjednik Mirko Ćurić a za članove Upravnog odbora dr. Goran Rem i dr. Vlasta Markasović. Prihvaćeno je izvješće o radu Ogranka u prethodnom razdoblju te je usvojen i plan rada za razdoblje 2023.-2026.

U 2023. održali smo redovne manifestacije: 7. dani Antuna Gustava Matoša, 26. Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara, 17. hrvatska književna nagrada „Anto Gardaš“, Kost – književne osječke tribine, Hrvatska književna Panonija VI, 18. Slavonsko-baranjsko-srijemski hrvatski književni dani. Bili smo suorganizatori manifestacija Grad to ste vi u Vukovaru, 33. Pjesnički susreti u Drenovcima, Nagrada Srebrne svirale Dragutina Tadijanovića u Slavonskom Brodu, 5. Susreti pjesnika u Posavini u Orašju…, kao i niza predstavljanja knjiga u različitim gradovima i mjestima. Dodijelili smo Nagradu i Povelju Julija Benešića, Nagradu Ante Gardaša i nagradu za najbolju priču nadahnutu AGM-om.

Ogranak je u 2023. izvršio sve planirane obaveze i ugovorene programe.

Ogranak će se i u 2024. baviti nakladničkom djelatnošću te objaviti i novi dvobroj časopisa svog časopisa Književna riječ. Organizirat će ili suorganizirati književne manifestacije i nagrade: 8. Dani Antuna Gustava Matoša, 27. Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara, Književne osječke tribine - KOst, Hrvatska književna Panonija VII, 19. Slavonsko-baranjsko srijemski hrvatskih književni dani, Grad to ste vi, Pjesnički susreti u Drenovcima, Nagrada Anto Gardaš, Nagrada Julija Benešića, Nagrada za priču nadahnutu Matoševim djelom ili Matoševim životom, Duhovno hrašće...

Nastavit će se suradnja s hrvatskim institucijama i umjetnicima iz susjednih zemalja te poticati što više književnika i književnica, napose mladih, na uključivanje u rad DHK i rad Ogranka.

PREGLED AKTIVNOSTI U 2023.

U bačkom mjestu Kaćmaru, u Mađarskoj, u rodnom mjestu djeda Antuna Gustava Matoša Grgura, održan je 23. veljače 2023. uvodni program ovogodišnjih Matoševih dana koji će se održati početkom lipnja u Tovarniku (rodnom mjestu AGM-a, Plavni( Rodnom mjestu oca AGM-a), Beogradu (Zakladi AGM-a) i Zagrebu ( u Društvu hrvatskih književnika) u kojem će se 13. lipnja 2023. završiti manifestacija prigodom 150. obljetnice rođenja hrvatskog književnog velikana. Organizatori iznimno uspjelog kaćmarskog susreta, koji je okupio sudionike iz Hrvatske, Mađarske i Srbije, bili su Hrvatska samouprava Kaćmar, Društvo hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice te Općina Tovarnik. Pokrovitelji ukupne manifestacije su Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Županija vukovarsko-srijemska i Općina Tovarnik, a u Kaćmaru su se kao pokrovitelji uključili Općina Kaćmar i Hrvatska državna samouprava u Mađarskoj.

Program je započeo prijemom koji je za goste i uzvanike priredio načelnik Općine Kaćmar Endre Pál, koji je upoznao okupljene s poviješću sela, u kojem je hrvatska zajednica bila iznimno brojna i ostavila vrlo značajne tragove. Početkom XX. stoljeća u Kaćmaru je živjelo preko 1700 Hrvata, dok je današnji broj puno manji, ali još uvijek djeluje Hrvatska samouprava koju vodi Teza Balázsicsné. Ona je istaknula radost što se na ovaj način prisjećamo velikog hrvatskog književnika bunjevačkog podrijetla, čiji se djed Grgur rodio u Kaćmar, ali i njegov pradjed Antal, o čemu svjedoče zapisi u župnim matičnim knjigama Pozdravne riječi u ime DHK Ogranaka slavonsko-baranjsko-srijemskoga izrekao je predsjednik Mirko Ćurić, u ime Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata v.d. ravnateljica Katarina Čeliković, u ime NIU Hrvatska riječ ravnatelj Ladislav Suknović, u ime Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji Filip Čeliković. Prijemu je nazočio i načelnik Općine Tovarnik Anđelko Dobročinac s predsjednikom Općinskog vijeća Dubravkom Blaškovićem te pozdravio u ime Tovarnika koji se ponosi svojim najpoznatijim mještaninom po rođenju. Dogovorena je suradnja dvije općine, Tovarnik i Kaćmar, koje povezuje obitelj Matoš.

Prijemu je nazočila u glavna urednica Hrvatske riječi iz Subotice Zlata Vasiljević te voditelj Hrvatske redakcije iz Pečuha Tomo Füri, a priključili su se predsjednik saveza Hrvata u Mađarskoj Joso Ostrognoac, voditelj Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj Stjepan Blažetin sa suradnicima, hrvatske lektorice s fakulteta u Baji, predstavnici hrvatskih samouprava iz mađarskog dijela Bačke i drugi.

Sudionici manifestacije i uzvanici razgledali su mjesnu crkvu u Kaćmaru, koja je i danas podijeljena na hrvatski i mađarsko-njemački dio, što se očituje i u natpisima te vitrajima u crkvi u desnom pobočnom brodu, koje su poklonile hrvatske obitelji iz Kaćmara. Iznimno svečano bilo je u prostorijama Hrvatske samouprave gdje je još 2003. postavljena vrlo lijepa i velika spomen-ploča Antunu Gustavu Matošu, u vrijeme kada je Hrvatsku samoupravu vodila kaćmarska prezimenjakinja velikog pjesnika – Marija Matoš. Vijence na spomen-ploču Antuna Gustava Matoša u Kaćmaru postavilo je izaslanstvo Hrvatskog konzulata u Pečuhu načelu s generalnim konzulom Dragom Horvatom, predstavnici suorganizatora manifestacije: Općine Tovarnik, Društva hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata te Hrvatskog narodnog vijeća Srbije, Hrvatske državne samouprave iz Mađarske, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Pečuha, Saveza Hrvata u Mađarskoj i drugih. Hrvatski konzul Drago Horvat vrlo se nadahnuto obratio okupljenima, započevši svoje izlaganje stihovima Antuna Gustava Matoša. U prostorijama Mjesne samouprave je potom održan prigodan program na kojem je Teza Balázsicsné pozdravila sve nazočne i izrazila sreću što se tako važan skup događa u Kaćmaru, koji čuva uspomenu na Antuna Gustava Matoša. Dala je riječ ravnatelju Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj Stjepanu Blažetinu, koji je zahvalio organizatorima na trudu i rezultatima te istakao zadovoljstvo što je Zavod pozvan da se uključi u značajnu kulturnu manifestaciju Dani Antuna Gustava Matoša.

Nakon interpretacije Matoševih stihova učenice mjesne škole, predsjednik Ogranka DHK Mirko Ćurić predstavio dosadašnje rezultate i izdanja Dana Antuna Gustava Matoša. Najavio je kao će se manifestacija nastaviti krajem svibnja i završiti u Zagrebu 13. lipnja 2023. u Društvu hrvatskih književnika i na Mirogoju gdje će se položiti vijenci na grobnicu u kojoj su, uz Antuna Gustava Matoša, sahranjeni i njegov djed i otac i drugi članovi obitelji, koja je i ponovno povezala prostore iz kojih su potekli i u kojima su djelovali.

V.d. ravnateljica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata predstavila je deseto godište časopisa Nova riječ, koji je dijelom posvećen Antunu Gustavu Matošu i najavila programe kojima će Zavod doprinijeti ovogodišnjem izdanju manifestacije. Suradnica zavoda Klara Dulić Ševčić predstavila je fiktivni razgovor književnika Lajče Perušića i Antuna Gustava Matoša, te pročitala dio koji se odnosi na njegovo bunjevačko-srijemsko podrijetlo, na Kaćmar, Plavnu i Tovarnik.

Prikazan je dokumentarni film Mihaela Kelbasa sa 6. dana Antuna Gustava Matoša: Antun Gustav Matoš: Josipu Jurju I. (DHK Ogranak Osijek, ZKVH, Subotica, 2022.).

Na koncu programa, prije ukusnog bunjevačko-mađarskog paprikaša za sudionike i uzvanike, Ženska pjevačka skupina iz Kaćmara otpjevala je nekoliko lijepih hrvatskih pjesama.

Bio je to, po ocjeni svih sudionika i brojen publike, događaj vrijedan Matoševe uspomene, koji je pokazao kako je Matoševo djelo živo i danas i izvan granica Republike Hrvatske te da se lijepi kulturni događaji mogu prirediti i izvesti i u malom, ali matoševski obojenom – Kaćmaru.

Spomen-muzej biskupa J. J. Strossmayera u Đakovu je 15. svibnja 2023. bio domaćin Simpozija „Juraj Tordinac, svećenik, tajnik biskupa Strossmayera, pjesnik i pisac“ što su ga o 130. obljetnici njegove smrti organizirali Zavod HAZU Đakovo i Društvo hrvatskih književnika – Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski. Prije predavanja u prostoru Muzeja, izaslanstva DHK i HAZU, položila su vijenac na Tordinčevom grobu na Gradskom groblju u Đakovu. Simpoziju je nazočila izaslanica gradonačelnika Grada Đakova, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo i financije Sanja Rogoz-Šola. Prisutne je na početku pozdravio ravnatelj Muzeja vlč. Tadija Crnjak, potom Mirko Ćurić u ime Ogranka Društva hrvatskih književnika, te dr. sc. Pero Aračić, upravitelj Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Đakovu koje je održao i prvo predavanje. Tema je bio život, rad i svećeništvo. – On je bio kulturni radnik, pjesnik i tajnik biskupa Strossmayera. To je zaista vrijedan i bogat život. Današnjim skupom nastavljamo tamo gdje smo stali obilježavajući dvjestotu godišnjicu njegova rođenja. No, uvijek možemo nešto novo naći, u bogatom životu ljudi koji su tkali povijest, kazao je uvodno dr. sc. Pero Aračić. Dr. sc. Zlata Živaković Kerže govorila je o osječkom razdoblju djelovanja Jurja Tordinca. Dr. sc. Goran Rem govorio je o Tordinčevom udjelu u pjesništvu hrvatskog romantizma, a Mirko Ćurić o Tordinčevim prigodnicama koje je upućivao uglednim osobama svoga vremena. Dr. sc. Vlasta Markasović je govorila o pjesništvu Jurjevog nećaka Nikole i mecenatskom utjecaju Jurja Tordinca na svog nećaka. Dr. sc. Emina Bebić Kolar govorila je o jeziku Tordinčevih pjesama, a dr. sc. Vlatko Dolančić o arhivskoj građi u Dijecezanskom arhivu u Đakovu, koja se odnosi na Jurja Tordinca. Svoje radove su još priložili dr.sc. Milica Lukić, Ivan Stipić i dr.sc. Ivica Đurok, koji su se bavili ćirilometodskom tematikom u Tordinčevim pjesamama, vezama obitelji Tordinac s hrvatskom zajednicom u Pečuhu te ostavštinom Jurja Tordinca u Arhivu obitelji Brlić u Slavonskom Brodu. Nakon skupa očekuje se zbornik pozvanih radova koji će dati novo svjetlo na lik i djelo danas premalo poznatog pjesnika i svećenika Jurja Tordinca. Hrvatska književna nagrada Anto Gardaš, koju Društvo hrvatskih književnika i DHK Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski Osijek dodjeljuju za najbolju knjigu pripovijedaka ili roman za djecu i mladež ove je godine pripala Morei Banićević, autorici romana „Mjesečari Monteriera” (Naklada Ljevak). Nagrada je dobitnici uručena 22. svibnja 2023.. u Osijeku, dan poslije rođendana Ante Gardaša po kojem nagrada nosi ime i koja se dodjeljuje 17. put. Program pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija i Grada Osijeka održan je u Knjižari Nova, a uz članove Povjerenstva za dodjelu Nagrade Stjepana Tomaša, Branku Primorac i dr. Tomislava Zagodu sudjelovali su predsjednik Ogranka DHK Osijek Mirko Ćurić, Josip Cvenić i dramski umjetnik Ivan Čačić. Nagradu su uručili sin Ante Gardaša Miro Gardaš i članica Povjerenstva za dodjelu Nagrade Branka Primorac.

U sklopu brojnih programskih sadržaja Panonskog sajma knjige u Osijeku, 28. svibnja 2023. najavljena je manifestacija 7. dani Antuna Gustava Matoša, koji se održavaju od 7. do 13. lipnja 2023. u Tovarniku, Beogradu, Plavni i Zagrebu, mjestima iznimne važnosti za Antuna Gustava Matoša i njegovu obitelj.
Organizatori manifestacije su Društvo hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica, Općina Tovarnik, Hrvatsko kulturno-umjetničko-prosvjetno društvo „Matoš“ – Plavna, Seoska i Hrvatska samouprava Kaćmara, Zaklada Antun Gustav Matoš, Beograd, Osnovna škola Antuna Gustava Matoša Tovarnik uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Županije vukovarsko-srijemske i Općine Tovarnik. Iznimno bogat program imao je i uvodno izdanje u veljači ove godine u Kaćmaru, u rodnom mjestu Matoševog djeda Grgura, a središnja događanja započinju u Tovarniku 7. lipnja 2023. u 17.00 sati. Manifestacija će se završiti u Zagrebu u Društvu hrvatskih književnika 13. lipnja 2023. na Matošev rođendan, a između ta dva termina priređen je niz programskih sadržaja o kojima su govorili u ime suorganizatora v.d. ravnateljica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković, načelnik Općine Tovarnik Anđelko Dobročinac i predsjednik Ogranka DHK slavonsko-baranjsko-srijemskoga Mirko Ćurić.

U rodnom mjestu Antuna Gustava Matoša 7. lipnja 2023. započelo je obilježavanje 150. obljetnice njegovog rođenja u sklopu 7. Dana Antuna Gustava Matoša. Organizatori ove manifestacije su Društvo hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica, Općina Tovarnik, Hrvatsko kulturno-umjetničko-prosvjetno društvo „Matoš“ – Plavna, Seoska i Hrvatska samouprava Kaćmara, Fondacija Antun Gustav Matoš, Beograd i Osnovna škola Antuna Gustava Matoša Tovarnik, uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Županije vukovarsko-srijemske i Općine Tovarnik.

Program je započeo polaganjem vijenaca na bistu Antuna Gustava Matoša ispred škole Antuna Gustava Matoša u Tovarniku. U ime Društva hrvatskih književnika vijenac su položili članovi i čanice Goran Rem, Mirko Ćurić, Vlasta Markasović, Paula Rem, Stjepan Tomaš, Joso Živković, Zvonimir Stjepanović, Franjo Džakula i Josip Cvenić. Nakon minute šutnje za Antuna Gustava Matoša program je nastavljen u prostorijama Škole. Učenici i učenice, uz pomoć svojih nastavnica priredili su bogati i uspješan program koji je uključivao kazivanje Matoševih stihova pod nazivom „Matoš i ja“, projekciju dokumentarnog filma Matoš se vraća kući, predstavu Susret starih prijatelja u kojoj su se u Tovarniku susreli Tin Ujević, Slavko Kolar, Janko Polić kamovi i – Antun Gustav Matoš. Program su zaključili četvrtoškolci Josip i Ema koji su govorili pjesmu Gospa Marija.

Program je nastavljen u Vili Tovarnik, a vodila ga je Biljana Pavlović, direktorica programa Plave vinkovačke televizije. Istaknula je kako su Dani Antuna Gustava Matoša imali svoju uvertiru u Kaćmaru, a u Tovarniku započinju središnja događanja Matoševih dana, koja će se održati još u Beogradu, Plavni i u Zagrebu, u mjestima važnima za biografiju Antuna Gustava Matoša i povijest njegove obitelji.

Pozdravne riječi na početku manifestacije uputili su Mirko Ćurić, predsjednik slavonsko-baranjsko-srijemskoga ogranka DHK, Teza Balázsicsné, iz Hrvatske samouprave Kaćmar. Endre pal, načelnik Općine Kaćmar, a hrvatski pjesnik Franjo Džakula, govorio je vlastitu

progodnu pjesmu koju je spjevao u čast Matoševe obljetnice.

U ime župana Vukovarsko-srijemske županije Damira Dekanića, pozdravilaje će Anamaria Mišić, viša stručna suradnica za kulturu. U ime Općine Tovarnik skup je pozdravio načelnik Općine Anđelko Dobročinac, a nakon njega se obratio dugogodišnji sudionik manifestacije, danas ministar u Vladi republike Srbije, Tomislav Žigmanov.

Izaslanik ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, ravnatelj Državnog arhiva u Vukovaru Petar Elez otvorio je 7. Dane Antuna Gustava Matoša.

Nakon uvodnih riječi, prikazan je dokumentarni film: Od Kaćmara do Zagreba, koji je prema autobiografskim tekstovima Antuna Gustava Matoša, koje je odabrao Mirko Ćurić, snimio i režirao Mihael Kelbas, dok je život Matoševim rečenicama udahnuo dramski umjetnik Darko Milas.

Matoševe dane, od prvog izdanja prate knjige i zbornici u sklopu Knjižnice Matošev Milenij, koja je do sada urodila sa sedam izdanja. Ove godine su u sklopu Dana Antuna Gustava Matoša objavljene dvije knjige. Novo izdanje prve knjige Antuna Gustava Matoša: Iverje (Osijek/Subotica, Mostar 2023) te knjiga pjesama Antuna Gustava Matoša: Domovini iz tuđine (Subotica, 2023). Prva matoševa knjiga Iverje objavljen je 1899. u Mostaru, a uz pretisk Iverja priložena je studija dr. Antuna Lučića i dva autobiografska teksta Antuna Gustava Matoša.

O knjigama su govorili pokretač Knjižnice Matošev milenij, redovni profesor Filozofskog fakulteta u Osijeku dr.sc. Goran Rem i urednica subotičkog izdanja Matoševih stihova Katarina Čeliković.

U bogatom programu uslijedilo je proglašenje dobitnika nagrada za najbolju kratku priču nadahnutu životom ili djelima Antuna Gustava Matoša. Općina Tovarnik, Slavonsko-baranjsko-srijemski Ogranak Društva hrvatskih književnika i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica 31. listopada 2022. objavili pozivajući suvremene autore i autorice da napišu kratku priču nadahnutu životom ili djelima Antuna Gustava Matoša, uoči obilježavanja 150. obljetnice rođenja. Natječajem se htjelo ne samo odati počast jednom od najvećih hrvatskih književnika te uveličati ovogodišnje Dane Antuna Gustava Matoša, već i potaknuti autore i autorice na nova čitanja i promišljanja djela velikog umjetnika.

Prosudbeno povjerenstvo u sastavu: Josip Cvenić, predsjednik, Klara Dulić Ševčić i Paula Rem, članice; donijelo je odluku o najboljim pričama. Peto mjesto podijelili su: Bono Cvitkušić: Nema više m(M)ore; Maja Klarić: Na Bučini i Perica Vujić: Na putu. Četvrto mjesto osvojila je Emilija Kovač s pričom Penelopa lijepa. Treće mjesto osvojila je hrvatska književnica Slavica Sarkotić s pričom Utjeha kose. Autorica nije s nama iz zdravstvenih razloga, a priznanje će joj biti uručeno 13. lipnja 2023. u Zagrebu. U ime Klare Dulić Ševčić obrazloženje je pročitala Katarina Čeliković.

Priča pod naslovom „Utjeha kose“ autorice Slavice Sarkotić na vlastitome je predlošku potvrdila tezu o osobitom trudu i inventivnosti izraza koji su potrebni kako bi se napisao tekst jednoga zahtjevnoga žanra, kao što je kratka priča.

Drugo mjesto pripalo je hrvatskom književniku Tomislavu Žigmanovu za priču Martina svjetla svijeta. Obrazloženje je pročitala članica Povjerenstva Paula Rem: Priča Tomislava Žigmanova "Martina svjetla svijeta" tematizira odnose između "starog" i "novog" svijeta – sela i grada, tradicije i modernosti, obiteljskih odnosa i otuđenosti, religije i društvenih mreža. Ovi pojmovi su naizgled u opoziciji, no na koncu se pokazuju usko isprepletenima.

U priči je vidljiva tematska i stilska poveznica s likom i djelom Antuna Gustava Matoša. Elokventno napisana i tematski relevantna priča Tomislava Žigmanova ističe se kvalitetom i ispunjava sve kriterije ovog natječaja za kratku priču.

Priznanje su uručili načelnik Općine Tovarnik Anđelko Dobročinac i Paula Rem.

Prvo mjesto pripalo je poznatom hrvatskom književniku, majstoru kratke priče Stjepanu Tomašu. Predsjednik Povjerenstva za dodjelu Nagrade Josip Cvenić je pročitao obrazloženje:

Poznato je da su u Matoša, kad se radi o prozi, dva tematska kruga: jedan je domaća (zagrebačka) sredina a drugi je krug čudaka, bizarnih sadržaja i fantastike. Njegova kratka priča „Moć štampe“ koja je inspirirala Stjepana Tomaša, pripada prvom tematskom krugu. Vrlo je jednostavna: novinara Petrovića proglasili su u „štampi“ (novinama) špijunom. Moć štampe (javnosti) učinila je svoje, na koncu je i sam sebi postao sumnjiv. „…na kraju krajeva mora biti nešto istina kad sva javnost tako misli.“ U to, najzad i sam povjeruje. (Matoš je volio neuralgična mjesta (teme) hrvatskog društva. Stilski je koncizan, ironičan, sarkastičan.)

Analogija s Matoševom pričom je očigledna (prošlost nam se, na nov način, ponovno ceri u lice). I stilski je u svojoj priči Tomaš sličan Matošu: svoju je kratku, suvremenu priču ispripovijedao naglašenom ironijom, do sarkazma.

Josip Cvenić i načelnik Općine Tovarnik Anđelko Dobročinac uručili su priznanje za najbolju priču nadahnutu Antunom Gustavom Matošem Stjepanu Tomašu koji je zhvalio na priznanju te istaknuo kako je Matoš inspririrao iako nije sklon pisanju priča na zadane teme. I to je pokazalo kolika je moć književnosti, ne samo „štampe2, kao u Matoševoj priči. .

I za sami kraj – najmlađi – učenice i učenici iz škole koje nosi Matoševo ime, iz njegovog Tovarnika izveli su još jedan program: interpretaciju Matoševih stihova te vlastitih stihova nadahnutih svojim najslavnijim sumještaninom.

Voditeljica Biljana Pavlović je zahvalila svojim sudionicima i publici, pozvala na domjenak, te istaknula kako nije kraj manifestacije jer se programi nastavljaju u Beogradu, Plavni i Zagrebu, a organizatori planiraju ove zanimljive programe i zanimljiva izdanja predstavljati do kraja godine u Hrvatskoj i susjednim zemljama gdje postoji interes za Antuna Gustava Matoša i njegovo djelo.

Program je vodila upraviteljica Zaklade Katica Naglić, a pozdravne riječ brojnim uzvanicima i sudionicima uputili su Jozo Duspara u ime Hrvatskog nacionalnog vijeća, Nikola Bajić, savjetnik u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu u ime veleposlanika Biščevića, Ivana Joksimović, pomoćnica ministra za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislava Žigmanova, Ladislav Suknović, predsjednik Upravnog odbora Hrvatske riječi i načelnik Tovarnika Anđelko Dobročinac. Ovom su prigodom predstavljene dvije knjige u nakladi organizatora: novo izdanje Matoševe prve knjige "Iverje" (Osijek – Subotica – Mostar, 2023.) i knjiga izabranih Matoševih pjesama "Domovini iz tuđine" (Subotica, 2023.) koju je priredila Nevena Baštovanović. Knjige su predstavili Mirko Ćurić i Katarina Čeliković, kao primjer suradnje hrvatskih udruga i institucija iz tri zemlje. Predavanje »Antun Gustav Matoš i Beograd« održala je profesorica srpskog jezika i književnosti Dragana Babić, a prikazan je i multimedijalni performans "Voyage s Matošem" Književno-teatarskog kružoka HKC-a "Bunjevačko kolo" iz Subotice. Izveden je i program "Susret starih prijatelja" u izvedbi učenika Osnovne škole Antuna Gustava Matoša iz Tovarnika te glazbeni nastupi mladih tamburaša Hrvatske čitaonice "Fischer" iz Surčina i članova obitelji Sokač.

Dio bogatog programa ovogodišnjih 7. Matoševih dana, koji je u znaku velikog jubileja – 150. obljetnice rođenja ovog velikog hrvatskog književnika, održan je 11. lipnja 2023. u malom mjestu s hrvatskom manjinom Plavni, koja čuva uspomenu na Antuna Gustava Matoša i Andrića. Domaćin u Plavni bio je HKUPD "Matoš" iz Plavne.
Misa za Antuna Gustava Matoša održana je u crkvi sv. Jakova, koju je predvodio župnik vlč. dr. Marinko Stantić. Nakon mise okupljenima su se obratili Igor Probojčević, predsjednik HKUPD „ Matoš“ Plavna, dopredsjednik Društva hrvatskih književnika Mirko Ćurić, načelnik Općine Tovarnik Anđelko Dobročinac, ministar za ljudska i Misa za Antuna Gustava Matoša održana je u crkvi sv. Jakova, koju je predvodio župnik vlč. dr. Marinko Stantić. Nakon mise okupljenima su se obratili Igor Probojčević, predsjednik HKUPD „ Matoš“ Plavna, dopredsjednik Društva hrvatskih književnika Mirko Ćurić, načelnik Općine Tovarnik Anđelko Dobročinac, ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov i v.d. ravnateljica ZKVH-a Katarina Čeliković. Domaćin u Plavni bio je HKUPD "Matoš" iz Plavne.
Posljednja postaja na kojoj je obilježena 150. obljetnica rođenja velikog hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša, bila je njegov Zagreb, gdje je u utorak, 13. lipnja 2023., na njegov rođendan, također priređen prigodan program, na tri mjesta: na Mirogoju, kod spomenika Matošu na Strossmayerovom šetalištu te u Društvu hrvatskih književnika.

Najprije su na zagrebačkom groblju Mirogoj na grobnicu Antuna Gustava Matoša vijence položili predstavnici Društva hrvatskih književnika i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, predvođeni predsjednicom DHK dr.sc. Hrvojkom Salopek Mihanović i v.d. ravnateljicom Zavoda Katicom Čeliković. Prigodno slovo izrekla je dr. Salopek Mihanović, istaknuvši neumrlost Matoševog književnog djela.

Nastavak programa uslijedio je kod Matoševog spomenika na Strossmayerovom šetalištu koji je izradio akademik Kožarić, ispred zgrade u kojoj je pohađao gimnaziju. Svojim pjesmama posvećenima Antunu Gustavu Matošu, u programu pod nazivom Moderato dolcissimo, prema istoimenoj zbirci Moderato dolcissimo: pjesničke posvete Antunu Gustavu Matošu (Osijek/Subotica, 2020). Nazvana je po pjesmi Borbena Vladovića, koji je otvorio prigodni pjesnički program a pored njega su nastupili Zrinko Šimunić, Božica Brkan, Tomislav Šovagović i Katarina Čeliković, a pjesmu Antuna Gustava Matoša Čarobna frula govorila je Nevena Baštovanović. Glazbeni umjetnik Neven Mrzlečki otpjevao je dvije uglazbljene Matoševe pjesme, a kao malo iznenađenje bila je pojava skupine mladića – pjesnika, koji su u ponoć postavili vijenac i svoj pjesme na Matošev spomenik u čest njegovog 150. rođendana.

Središnji i završni događaj priređen je u Društvu hrvatskih književnika. Pozdravne riječi uputili su načelnik Općine Tovarnik Anđelko Dobročinac te izaslanica ministrice kulture i medija Morana Amulić. U sklopu programa prikazan je dokumentarni film: Od Kaćmara do Zagreba te su predstavljena novog izdanja prve knjige Antuna Gustava Matoša: Iverje (Osijek/Subotica, Mostar 2023) i knjige Antun Gustav Matoš: Domovini iz tuđine (Subotica, 2023). Sudjelovali su Mirko Ćurić, Katarina Čeliković i Mihael Kelbas, a za glazbeni ugođaj pobrinuo se sjajnim izvedbama Neven Mrzlečki (HNK Zagreb).

Kao svojevrsna nadopuna programa održanog u Tovarniku 7. lipnja 2023. uslijedila je dodjela treće nagrade za najbolju priču nadahnutu Antunom Gustavom Matošem i njegovim djelom književnici Slavici Sarkotić. Nagradu je uručio načelnik općine Tovarnik Anđelko Dobročinac.

Matoševi Dani su završili Voyagem s Matošem, multimedijalnim performansom Književno-teatarskog kružoka HKC Bunjevačko kolo Subotica (Dramatizacija i režija Nevena Baštovanović). Sudjelovali su Zoltan Sič, Vedran Peić, Nevena Baštovanović. Glazbu je odabrala Emina Tikvicki, a prezentaciju je priredila Katarina Ivković Ivandekić.

U Đakovu su održani 26. Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara 27. i 28. lipnja 2023. Organizatori Susreta - Ogranak Matice hrvatske u Đakovu i Društvo hrvatskih književnika - Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture i medija RH te Grada Đakova, okupili su u dva dana održavanja niz najpozvanijih književno-kritičarskih imena, postavivši pred njih pitanje odnosa književne kritike i književnosti za djecu i mladež što je bila i tema dvodnevnog okruglog stola s obzirom da književna kritika nije značajnije zainteresirana za sustavno praćenje te književne produkcije, a kao što prati suvremenu prozu, pa i poeziju. Prvoga dana program je održan u Hrvatskom domu u Đakovu. Na početku su u ime organizatora i pokrovitelja pozdravili Robert Francem, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Đakovu, dr.sc. Hrvojka Mihanović Salopek, predsjednica Društva hrvatskih književnika, Katarina Čeliković, v.d. ravnateljica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, a Susrete je otvorila Sanja Rogoz Šola, izaslanica đakovačkog gradonačelnika Marin Mandarića. Podršku Susretima, uz isprike zbog nemogućnosti nazočnosti, uputila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran.

Susreti su započeli predstavljanjem novog broja časopisa osječkog Ogranka Matice hrvatske Književna revija, posvećenog kritičarskom radu nedavno preminulog Darija Grgića, koji je priredio Igor Gajin, a uredila dr. sc. Tanja Ileš. Časopis, ali i Grgićev kritičarski opus, svojedobno nagrađen Poveljom uspješnosti Julija Benešića, predstavili su dr. Igora Gajina i dr. Goran Rem.

Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara pozvali su na svoje 26. izdanje niz relevantnih sugovornika, znanstvenika i znanstvenica, kritičara i „praktičara“, autora i autorica, da pokušaju na Okruglom stolu sagledati odnos hrvatske književne kritike prema važnim djelima za djecu i mladež, koja su ključna, jer su najčešće prvi susret djece s knjigom. Okrugli stol je vrlo uspješno vodila dr.sc. Diana Zalar, a u prvom dijelu sudjelovali su Branka Primorac, Hrvoje Kovačević i Blaženka Brlošić. U vrlo zanimljivim izlaganjima doznali smo kako je produkcija hrvatske književnosti za djecu i mlade vrlo bogata, a da je ne prati primjerena kritička recepcija. Stoga je jedan od najvažnijih zaključaka bio da se obnovi časopis Književnost i dijete ili da se pokrene sličan časopis u okviru Društva hrvatskih književnika.

Jedna od najvažnijih programskih aktivnost Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara je poticanje i nagrađivanje književnih kritičara i kritičarki, Nagradom i Poveljom Julija Benešića. Natječaj je raspisan 8. ožujka 2023., a za najbolju knjigu kritika u konkurenciji su ove godine bili: Igor Gajin: Svlačenja značenja, Ogranak MH Osijek, rujan 2022., Anita Martinac. (s)Misao knjige, (za)bilješke i (p)ogledi, OMH Čitluk, 2022., Mirko Ćurić: Riba izvan vode, književne kritike i eseji, Vošicki, Koprivnica, ožujak 2023. Knjiga

O knjizi Igora Gajina govorio je dr. Goran Rem, redovni sveučilišni profesor i istaknuti književnik i kritičar iz Osijeka, koji je već sudjelovao u prvom dijelu programa, a o knjizi Mirka Ćurića govorit će urednik i i predsjednik Podravsko-prigorskog ogranka DHK, suvremeni hrvatski književnik i književni kritičar Darko Pernjak. Progovoreno je i o knjizi predsjednice južnohrvatskog ogranka DHK Aniti Martinac, koja donosi niz kritika o hrvatskim autorima, koji uglavnom djeluju i objavljuju na prostoru Bosne i Hercegovine, pa ova knjiga otvara recepciju upravo tog autorskog korpusa.

Nakon toga uslijedila je proglašenje dobitnika Nagrade i Povelje Julija Benešića. Osječki književnik i književni kritičar Igor Gajin dobitnik je Nagrade Julija Benešića za knjigu Svlačenja značenja (OMH Osijek, 2022.) kao najbolje književno-kritičarsko ostvarenje u 2022. godini, a dobitnici istoimene Povelje uspješnosti su Ana-Marija Posavec i Sanjin Sorel za dosadašnji književno-kritičarski rad, s naglaskom na praćenje istočnohrvatske književne produkcije. Odluka je to koju je u ime Prosudbenog odbora Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara, obrazložio predsjednik Odbora Goran Rem.

„Igor Gajin poštuje podatke, poštuje čitatelja, pozoran je prema pozitivnom podatku, Svlačenja značenja jedan su jak, iscrpan, precizan rukopis u kojem nema slabe točke - rekao je o Gajinu i nagrađenoj knjizi kritika Rem. Uz Rema, nagradu su Gajinu uručili i predsjednica DHK Hrvojka Mihanović-Salopek, predsjednik OMH Đakovo Robert Francem te u ime Grada Đakova pročelnica Sanja Rogoz-Šola koja je i otvorila 26. Susrete.
Za Posavec je rečeno da pripada modernom kritičkom mišljenju i da je kao autorica afirmirana u hrvatskom gotičkom fantasyju, dok je za Sorela, uz ostalo, rečeno "da je rasni književni kritičar". Nagrade i Povelje su uručili Robert Francem, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Đakovu, dr.sc. Hrvojka Mihanović Salopek, predsjednica Društva hrvatskih književnika, Katarina Čeliković te Sanja Rogoz Šola, izaslanica đakovačkog gradonačelnika Marin Mandarića.

Na početku drugoga dana Susreta, prije nastavka Okruglog stola, predstavljen je 25. broj Zbornika Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara, koji je uredio Mirko Ćurić. Zbornik su predstavili mr.sc. Darija Mataić Agičić iz Slavonskog Broda, književnica i kritičarka – ne slučajno jer je prvi dio zbornika posvećen Ivani Brlić Mažuranić i odnosu kritike prema ovoj velikoj književnici. Uz nju će zbornik predstaviti i Paula Rem, književnica i kritičarka iz Osijeka, koja se u zborniku predstavila s nizom svojih kritika.

U drugom dijelu Okruglog stola, uz moderatoricu dr.sc. Dianu Zalar, nastupili su Katarinu Čeliković, dr. Jasna Horvat i dr. Hrvojka Mihanović Salopek. Svaka je na svoj način pristupila zadanoj temi te je bilo jasno kako će 26. Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara zasigurno biti poticaj da hrvatska književna kritika pozornije prati hrvatsku književnost za djecu i mladež.

Pjesnički susreti u Drenovcima su hrvatska pjesnička manifestacija na kojoj nastupaju renomirani pjesnici, članovi Društva hrvatskih književnika iz Hrvatske i susjednih zemalja, ali za sudionike ima i mlade neafirmirane autore iz Slavonije. Pokrenuti su 1986. u organizaciji Slavonsko-baranjsko-srijemskog ogranka Društva hrvatskih književnika. Nakon pet susreta u Vinkovcima, održavanja prekinuo Domovinski rat. Od 1994. Susreti se održavaju u Drenovcima, a 23. rujna 2023. održani su po 34. puta. Osim pjesničkog programa na Susretima se uručuju sljedeće nagrade: povelja Visoka žuta žita ( naziv je dobila po istoimenoj pjesmi Dragutina Tadijanovića ) Društva hrvatskih književnika za sveukupni književni opus i trajni doprinos hrvatskoj književnosti, statua Duhovno hrašće (od 1995.) za najbolju pjesničku zbirku autor iz Slavonije, koja je objavljena između dvaju Susreta te nagrada za najbolji neobjavljeni pjesnički rukopis autor/autorice koji nisu stariji od 35 godina.

Program 34. Pjesničkih susreta održan je u Općinskoj narodnoj knjižnici u Drenovcima, u organizaciji Općinske narodne knjižnice Drenovci i suorganizaciji Društva hrvatskih književnika i pokroviteljstvom MInistarstva kulture i medija, Vukovarsko-srijemske županije, Općine Drenovci i Udruge Duhovno hrašće.

Uzvanike i goste su na početku pozdravili Tena Franić, ravnateljica Knjižnice, Josip Nasurović, načelnik Općine Drenovci, Andrija Matić, predsjednik udruge Duhovno hrašće te Mirko Ćurić, dopredsjednik DHK. U programu je najprije predstavljena zbirka mladog pjesnika iz Gospića Nikole Serdara, nagrašena na 33. susretima, pod nazivom: „Kosa nam ne smije biti mokra“. Zbirku je predstavio te razgovarao s autorom urednik Franjo Nagulov.

Na tradicionalnom pjesničkom sijelu nastupilo je četvero članova i članica DHK, koji su pročitali svoje pjesme: predsjednik riječkog Ogranka DHK Davor Grgurić, sisačka pjesnikinja Sanja Domenuš, Osječanka Josipa Gogić i Mirko Ćurić. Pokazali su bogatstvo i raznolikost pjesničkih rukopisa iz svih hrvatskih krajeva, koji su tako skladno zvučali na samom, cvalferskom rubu Hrvatske. U glazbenom djelu programa nastupio je Mateo Pljasković iz Županje.

U sklopu proslave Dana Grada Orašja u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Orašje i Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, a uz potporu Grada Orašja, Vlade Županije posavske i Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan RH, u Hotelu Navis u Orašju održani su, 20. listopada 2023., 5. Susreti pjesnika u Posavini. Pozdravne riječi publici i sudionicima uputili su Blaž Župarić, predsjednik Skupštine Posavke županije, predsjednik oršakog ogranka Matice Hrvatske Željko Vukić, predsjednik DHK Herceg Bosne Ivan Baković i dopredsjednik Društva hrvatskih književnika Mirko Ćurić.

Ogranak Društva hrvatskih književnika slavonsko-baranjsko-srijemski od prvog izdanja, koje je obilježio svojim govorenjem stihova dramski umjetnik Ivo Gregurović, sudjeluje u ovoj iznimno uspjeloj manifestaciji u kojoj uvijek sudjeluje najveći broj članova Društva hrvatskih književnika. Pred mnogobrojnom publikom svoje su stihove govorili Ljerka Mikić, Mato Nedić, Joso Živković, Hrvoje Barbir, Anto Marinčić, Ivan Baković, Mirko Ćurić, Stjepan Blažetin i Siniša Matasović. Susrete prati i Zbornik koji je uredio Marko Matulić, a u kojem su osim navedenih pjesnika zastupljeni svojim stihovima Zoran Jurišić i Josipa Gogić.

Na 5. Smotri hrvatskog filma, u Kinoteci u Beogradu, u četvrtak 9. studenoga 2023. u 18 sati, prikazana su dva dokumentarna filma o Antunu Gustavu Matošu nastala u produkciji Društva hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski: ANTUN GUSTAV MATOŠ: JOSIPU JURJU I. KRALJU NAŠIH SVIH IDEALA i JA SAM DAKLE BUNJEVAC PORIJEKLOM, SRIJEMAC RODOM, A ZAGREPČANIN ODGOJEM. Filmovi su nastali prigodno, u sklopu manifestacije Dani Antuna Gustava Matoša 2022. i 2023., koju DHK Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski organizira u suradnji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, Općinom Tovarnik i Fondacijom Antun Gustav Matoš iz Beograda, a uz filmove objavljene su i knjige iz kojih su odabrani tekstovi korišteni prigodom snimanja (Josipu Jurju I., kralju naših svih ideala (Osijek/Subotica 2022.) i Iverje (Osijek/Subotica/Mostar 2023.). Scenarij za filmove napisao je Mirko Ćurić, a snimio ih je i režirao Mihael Kelbas. Matoševe tekstove je interpretirao Darko Milas, a zvuk je snimio Tomo Radičević. U igranim sekvencama lik Matoša je uprizorio Zlatko Filaković. Filmovi su snimljeni u Tovarniku, Zagrebu, Đakovu, Beogradu, Kaćmaru i Plavni.

U sklopu književne manifestacije Tadijine jeseni, koja se održava svake godine u vrijeme rođendana Dragutina Tadijanovića u Slavonskom Brodu, i ove godine je, u srijedu 8. studenoga 2023., u 18 sati u Spomen-domu Dragutina Tadijanovića, dodijeljena književna nagrada Povelja "Srebrne svirale Dragutina Tadijanovića". Ovogodišnji laureat je mr. sc. Božidar Petrač hrvatski književnik, književni povjesničar, pjesnik i prevoditelj (Zagreb, 21. srpnja 1952.), u dva mandata predsjednik Društva hrvatskih književnika.

U Hrvatskom domu Vukovar u ponedjeljak, 20. studenoga 2023,, održan je 19. novinarsko - književnički susret "Grad - to ste vi" koji je utemeljen kao manifestacija koja čuva uspomenu na novinara, ratnog izvjestitelja i književnika Sinišu Glavaševića te na sve žrtve Domovinskog rata. Organizatori ovogodišnjeg događaja su Gradska knjižnica Vukovar, Hrvatski radio Vukovar i Društvo hrvatskih književnika, dok je suorganizator Javna ustanova u kulturi Hrvatski dom Vukovar. Na susretu su, uz brojne goste, nazočili i viša upravna savjetnica za upravni postupak u provođenju zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata i zakona o žrtvama seksualnog nasilja ispred Ministarstva hrvatskih branitelja Sanja Kovačić Hodžić, županijska pročelnica upravnog odjela za turizam i kulturu Tamara Kalistović, pročelnica upravnog odjela za gospodarstvo Grada Vukovar Kristina Bilić te dopredsjednik Društva hrvatskih književnika Mirko Ćurić koji se obratio nazočnima te rekao kako DHK već devetnaestu godinu sudjeluje u manifestaciji posvećenoj književniku i novinaru Siniši Glavaševiću te kako se pokazalo da tema Vukovara i Domovinskog rata i danas ne gubi na aktualnosti. Tema ovogodišnjeg susreta bila su djeca čija su djetinjstva zauvijek prekinuta 1991. i 1992. . O toj temi su govorile Ani Galović autorica knjige "Mama, ne vidim nebo". Ani i autorica pogovora knjige, vukovarska književnica, članica Društva hrvatskih književnika, Tanja Belobrajdić.

U okviru tradicionalne manifestacije 'Slavonsko-baranjsko-srijemski hrvatski književni dani', koja se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija, u Županji se održao 27. studenoga 2023. središnji program pod nazivom 'Književna riječ slavonsko-baranjsko-srijemska' na kojoj je nastupilo dvanaest književnika i književnica iz Osijeka, Vukovara, Vinkovaca, Bizovca, Slavonskog Broda, Županje i Đakova. Program su vodili ravnateljica knjižnice Ivana Nikolić i predsjednik Ogranka DHK Mirko Ćurić. U uvodnom dijelu programa prikazan je dokumentarni film u produkciji Ogranka „Ja sam dakle Bunjevac podrijetlom, Srijemac rodom, a Zagrepčanin odgojem, posvećen Antunu Gustavu Matošu, nedavno prikazan na 5. smotri hrvatskog filma u Beogradu. U glazbenom programu nastupili su učenici i učenice Glazbene škole u Županji.

Središnji dio programa pripao je književnicama i književnicima, članovima Društva hrvatskih književnika, koji su čitali svoje pjesničke, prozne ili kritičke tekstove. Autore i autorice je pojedinačno predstavio predsjednik Ogranka Mirko Ćurić, a brojnoj županjskoj publici su se predstavili svojim tekstovima: Zvonimir Stjepanović (Županja), Mirko Ćurić Đakovo), Brankica Bošnjak (Bizovac), Ružica Martinović Vlahović (Slavonski Brod), Jasna Horvat (Osijek), Vlasta Markasović (Vinkovci), Mato Nedić (Orašje), Joso Živković (Orašje), Goran Rem (Osijek), Tanja Belobrajdić (Vukovar), Paula Rem (Osijek) te Adam Rajzl koji nije mogao osobno doći zbog bolesti već je priložio svoj književni tekst.

Pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u Budimpešti je 30. studenog i 1. prosinca 2023. održana VI. Hrvatska književna Panonija koju priređuju Croatica nonproft kft., Budimpešta, Društvo hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski u suradnji sa Znanstvenim zavodom Hrvata u Mađarskoj Pečuh, Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica, HOŠIG-om (Hrvatskim vrtićem, osnovnom školom i đačkim domom) Budimpešta, Panonskim institutom, Pinkovac i Srednjom strukovnom školom Antuna Horvata, Đakovo.

Ovogodišnji program bio je najbogatiji brojem sudionika i i programskih sadržaja te je prema ocjeni medija i publike, proglašen najuspjelijim izdanjem ove manifestacije koja okuplja hrvatske književnike, umjetnike, nastavnike i učenice iz pet panonskih zemalja.

Program je otvoren izložbom fotoportreta hrvatskih književnika zagrebačkog fotografa Miljenka Brezaka. Uvodno se sudionicima, uzvanicima i publici obratila ravnateljica Croatice Timea Škrlin Šakan, koja je pozdravila uzvanike među kojima su bili veleposlanik RH u Mađarskoj dr. Milan Andrlić, diplomatski savjetnik u veleposlanstvu RH Bruno Lopandić, ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj dr. Stjepan Blažetin, dopredsjednik DHK dr. Mirko Ćurić, predsjednik Panonskog instituta dr. Rober Hajszan i drugi. Na izložbi je predstavljeno 26 fotoportreta hrvatskih književnika i književnica, a o autoru Miljenku Brezaku govorili su Mirko Ćurić i Božica Brkan čiji je književni rad bio motivacija autoru da započne skupljati svoju kolekciju fotoportreta. Izložbu prati i katalog u kojem su tekstove napisali Ćurić i Brkan. Autor se zahvalio suorganizatorima i matičnom zagrebačkom Foto klubu, koji je žirirao izložbu te je pomogao u tehničkom opremanju i priređivanju izložbe.

zložbu je otvorio veleposlanik Andrlić, koji je pozdravio u ime ministrice kulture i medija dr. Nine Obuljen Koržinek, kao njen izaslanik. Istaknuo je kako su Ministarstvo kulture i medija kao i veleposlanstvo prepoznali važnost ovog događanja, koje pokazuje snagu hrvatske književnosti i umjetnosti i uspješno šest godina okuplja u Budimpešti hrvatske umjetnike iz pet zemalja. Na okruglom stolu o stanju nakladništva, knjiga i časopisa u panonskom prostoru sudjelovali su Timea Šakan Škrlin (Croatica, Budimpešta), Mirko Ćurić (DHK, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek), Stjepan Blažetin (Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Pečuh), Robert Hajszan (Panonski institut, Pinkovac), i Milica Taradžija (Zornica nova, Pečuh). Pokazalo se kako je produkcija, unatoč svim poteškoćama, kvalitetna, brojna izdanjima, raznolika i pronalazi putove do čitatelja. Središnji dio programa prvoga dana pripao je predstavljanju znamenite mađarske pjesnikinje i performerice Katalin Ladik (Budimpešta, 1942.) koja se predstavila svojom fonetskom poezijom na hrvatskom i mađarskom jeziku, a o njenom, radu je nadahnuto govorio Goran Rem. U glazbenom dijelu programa Sanja Hajduković i Kruno Štrk (Đakovo) izveli su pjesmu Adama Rajzla Neznanka iz vlaka koju je uglazbio Ane Janković. Potom su svoje književne tekstove budimpeštanskoj publici interpretirali Stjepan Blažetin (Pečuh), Božica Brkan (Zagreb), Brankica Bošnjak (Bizovac), Mirko Ćurić (Đakovo), Robert Hajszan (Pinkovac), Milan Kovač (Budimpešta), Jasna Horvat (Osijek), Nevena Baštovanović Mlinko (Subotica), Goran Rem (Osijek), Paula Rem (Osijek) i Joso Živković (Orašje). Prvi dan programa završio je multimedijalnim performansom Voyage s Matošem, Književno-teatarskog kružoka HKC Bunjevačko kolo Subotica, koji su izveli Zoltan Sič, Vedran Peić, i Nevena Mlinko Baštovanović, dok je glazbenu podlogu osigurala Emina Tikvicki. Drugoga dana program se odvijao u Hrvatskoj gimnaziji u Budimpešti. U Školskoj knjižnici je održan književno-glazbeni i književno-edukativni program koji je vodio Mirko Ćurić. Okupljene je pozdravila ravnateljica HOŠIG-a Anna Gojtan, a u glazbenom dijelu programa nastupili su Sanja Hajduković i Kruno Štrk (Đakovo). Predstavljena je nova slikovnica Jasne Horvat na temu starohrvatske mitologije Perunika (Naklada Ljevak, 2022). Stjepan Blažetin je čitao svoje pjesme na mađarskom i hrvatskom jeziku i govorio o prevođenju vlastitih stihova, a Paula Rem je čitala priče iz svoje zbirke Zlatna hrvatska mladež. Nakon predstavljanja razgovaralo se s učenicima i nastavnicama Škole, vidjelo se što i kako čitaju, na kojim jezicima te zaključilo kako ovakvi dragocjeni susreti pomažu približavanju hrvatske književnosti i hrvatskog jezika tamo gdje su njeni dionici udaljeni od matice i imaju manje informacija i susreta ovakve vrste. Kraj programa pripao je učenicima đakovačke Srednje strukovne škole Antuna Horvata koji su s učenicima HOŠIGa-a odradili kulinarske radionice i kuharsko natjecanje te prigodan kulturni program uz nastup tamburaša koji su izveli tradicionalne slavonske pjesme. Održan je niz tribina Kost koje je osmislila i vodila Livija Reškovac. Priređuju se tijekom godine najčešće u Osijeku. Livija Reškovac je održala tribinu u gostima s Brankicom Bošnjak u Zagrebu, u prostorima DHK te tri tribine u Osijeku na kojima je predstavila Tomislava Šovagovića, Ladu Žigo i Brankicu Bošnjak.

U Gradskoj knjižnici Slavonski Brod 4. 12. 2024, s početkom u 12.00 sati održan program posvećen pjesniku i znanstveniku Vladimiru Remu. Sve nazočne pozdravila je ravnateljica Gradske knjižnice Slavonski Brod Ružica Bobovečki. Moderator programa Mirko Ćurić tematski je podijelio susret na tri dijela. U prvom dijelu svoja intimna sjećanja o Remu pričali su dr. sc. Goran Rem i Paula Rem. U drugom smo imali priliku čuti doajena panonske književne scene Ivana Slišurića. U završnici susreta čuli smo stihove poezije koje su govorili Antun Bartek i Ružica Martinović-Vlahović. Uglazbljene stihove poezije Vladimira Rema donijeli su nam Dua Ah u sastavu Sanje Hajduković i Josipa Molnara. Ovaj već tradicionalni susret ponovo nas je podsjetio na veličinu doprinosa Vladimira Rema u očuvanju kulturne baštine i njegovoj predanosti književnosti.

Nakladnička djelatnost Ogranka

Časopisa Slavonsko-baranjsko-srijemskoga Ogranka DHK Književna riječ 1-2/2023 uredili su Vlasta Markasović i Franjo Nagulov.
Časopis na 270 stranica donosi niz zanimljivih književnih i slikovnih priloga.
Dvobroj Knjževne riječi otvara blok poezije koji ovaj put započinje prilogom šibenskog pjesnika Luke Ivkovića,. Alen Brlek, odabrao je nekoliko pjesama iz novoobjavljene zbirke Halal zumra, a svoje su pjesme objavili u časopisu Damir Radić, Lana Derkač Šalat, Slavko Jendričko, Andrijana Kos Lajtman, Nikola Serdar, Zrinka Posavec i Aneta Vladimirov, Goran Rem i Tomislav Domović. Multimedijalni umjetnik Stanislav Habjan pripremio je kraći ciklus intermedijalnih pjesničkih uradaka. Prozno-esejistički otvara književnik i performer Matko Abramić, Ivan Kunštić priložio je tri mikroeseja. Darko Pernjak tekstualno spaja ljubav prema literaturi i onu prema vinu. Miroslav Mićanović, predstavlja fragmente antidnevnika u nastajanju. Tu je i tekst Ivane Rogar o poetici T. S. Eliota. Blok zatvara, kao uvod u intervju, ulomak iz novog romana Davora Ivankovca naslovljenog Život treći. Gostujući je kritičar za ovu prigodu znanstvenik i pjesnik Tin Lemac koji piše o zbirkama Zrinke Posavec, Alena Brleka, Siniše Matasovića i Martine Vidaić. U dramskoj rubrici svoj tekst objavljuje Denis Ćosić, dok je u rubrici Ogranon namijenjenoj predstavljanju članova ogranka DHK ovaj put predstavljen rad Brankice Bošnjak i Jose Živkovića – Soje. Za fotografski se prilog pobrinuo vinkovački fotograf Ivan Došen.

Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara, nacionalna manifestacija hrvatske književne kritike, obilježili su prošle 25. obljetnicu, ne samo utemeljenja, već i kontinuiranog održavanja. Od 1999. Susrete prati i Zbornik koji je ove godine objavljen 25. puta, a objavljuju ga Ogranak Matice hrvatske u Đakovu i Slavonsko-baranjsko-srijemski ogranak Društva hrvatskih književnika. Urednik Zbornika je Mirko Ćurić, a na 177 stranica Zbornik donosi tekstove suvremenih kritičara i kritičarki, ali se nakon uvodnika, prigodnim tematom vraća na početak XX. stoljeća, jer po izboru Ivana Stipića saznajemo kako su književnu kritiku o djelima Ivane Brlić Mažuranić pisali Antun Gustav Matoš, Antun Branko Šimić, Julije Kempf, Dragutin Domjanić i Ulderiko Donadini. 26. Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara bili su posvećeni odnosu hrvatske književne kritike prema važnim djelima za djecu i mladež pa je toj temi posvećen dio zbornika. Jedan od oblika vrednovanja ovog tipa književnosti, pa i davanja svojevrsnih pobuda na čitanje djeci i roditeljima, u rukama je prosudbenih povjerenstava nagrada za knjige namijenjenima za djecu i mladež. Jedna od najuglednijih takvih nagrada je ona koja nosi ime po Anti Gardašu, a dodjeljuje se za najbolju proznu knjigu za djecu i mladež objavljeno u jednoj kalendarskoj godini. Nagrada se dodjeljuje od 2008., a do sada je nagrađeno 17 autora i autorica. Prosudbeni odbor nije se previše mijenjao, a činili su ga u različitim kombinacijama: Stjepan Tomaš, Branka Primorac, Tito Bilopavlović, dr. Dubravka Težak, dr. Diana Zalar te dr. Tomislav Zagoda. Na natječaj je stizalo u prosjeku oko tridesetak naslova godišnje, a Povjerenstvo je radilo uži izbor te je osim obrazloženja nagrađene knjige pokušava ukazati i na glavne smjerove, teme i motive unutar prozne književnosti za djecu i mladež.
I ove godine Jasna Horvat i Ivan Lendić prilažu tekst koji se na znanstveni način bavi određenim aspektima književne kritike. Tekst „Višestruki alter ego književnog teksta“ na poseban način pristupa odnosu kritičara i teksta. Kao poticaj za bavljenje književnom kritikom zbornik donosi po pet kritika dvije mlade kritičarke: Paule Rem (1995.) iz Osijeka i Marije Pavković Baković (1996.) iz Tomislavgrada. Ova dva zanimljiva kritičarska rukopisa još jednom opovrgavaju teze o krizi ili nepostojanju hrvatske književne kritike, koje često označavaju nepostojanje prostora za objavljivanje ili nedostatak poticaja za bavljenjem književnom kritikom. Dobitnica Nagrade Julije Benešić jubilarnih, 25. Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara je književna kritičarka, prevoditeljica i znanstvenica Željka Lovrenčić za knjigu kritika „Samo kritično, molim” dok je kazališna kritičarka Anđela Vidović dobila Povelju uspješnosti za niz kritika objavljenih u elektronskim i tiskanim medijima. Zbornik tradicionalno donosi obrazloženje Nagrade Julija Benešića koje je napisao Goran Rem, dok je obrazloženje Povelje uspješnosti napisao Ivan Trojan. Završne stranice Zbornika, pripale su kronici 25. Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara.

Prigodom 150. obljetnice rođenja Antuna Gustava Matoša Društvo hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek u suradnji sa Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica, Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne, Mostar te uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, objavio je prvu knjigu Antuna Gustava Matoša IVERJE, slike i sličice: s uvodnom studijom Antuna Lučića i dva autobiografska teksta Antuna Gustava Matoša. Prva Matoševa knjiga objavljena je 1899. u Mostaru, a u uvodnoj studiji dr.sc. Antun Lučić, sveučilišni profesor i hrvatski književnik iz Mostara, pojašnjava razloge kako je i zašto baš Mostar, dobio počast da jedan od najvećih hrvatskih književnika tamo objavi svoj prvijenac.

Mirko Ćurić, predsjednik Ogranka

Izvješće o radu 2023. – Istarski ogranak

1. ČLANSTVO

Istarski ogranak DHK ima 65 članova. Punopravnih članova DHK je 24, a članova-suradnika ogranka 41.

2. ČASOPIS „Nova Istra“

2023.: 1/2023, 2/2023, 3/2023, 4/2023.

2024.: 1/2024, 2/2024.

3. KNJIGE – od travnja 2023. do svibnja 2024. = 10 knjiga (4 u sunakladništvu).

„Bologna“ (N. Grubišić), „Rendez-vous...“ (N. Grubišić), „Modro nije plavo“ (D. Orlić), „Između dvaju svjetova“ (G. Scotti), „Papirnati konj“ (O. Ramous), „Niti-niti“ (Dragutin Lučić-Luce), „Revizija zla“ (D. Kraljević), „Pula – izgubljeni zavičaj“ (J. Zeman), „Istrajavanje“ (M. Ćurić) i „Kraljevna u paučinastoj haljini“ (T. Pokrajac – Papucci).

U pripremi: 5 knjiga.

4. SASTANCI UPRAVNOGA ODBORA (4 sastanka: uživo i e-sastanci).

5. PRIREDBE, PREDSTAVLJANJA, MREŽNE NOVOSTI

28. 5. 2023.

Na izvoru žive vode Badavca, u središnjoj Istri, održan je 28. književni susret Badavca 2023. pod geslom "Mir iskričave prostranosti". Sudjelovali su: Vanesa Begić, Dragan Gortan, Stanislav Habjan, Vjekoslava Jurdana, Željka Lovrenčić, Siniša Matasović, Tomislav Milohanić – Slavić i Marija Ribarić.

31. 5. 2023.

Postavljene su nove mrežne stranice e-časopisa za književnu kritiku "Stav" https://www.stav.com.hr/. Nekoliko stotina tisuća ulaza na stranicu čine ga jednim od vodećih/najposjećenijih e-časopisa u Hrvatskoj.

11. 7. 2023.

U Klubu hrvatskih književnika "Dr. Ljubica Ivezić" u Puli je održana Izborna skupština Istarskoga ogranka DHK. Prihvaćeno je izvješće o radu (2020. – 2023.) i financijsko izvješće te izabrano novo vodstvo.

6. 10. 2023.

Održan je 12. po redu Književni susret "Kod Marula" za mladu publiku i učenike Gimnazije Pula. Sudjelovali su članovi DHK – Ogranka Sisačko-moslavačke županije: Sanja Domenuš, Tihana Petrac Matijević, Filip Katavić i Siniša Matasović.

20. – 21. 10. 2023.

Održani su 21. Pulski dani eseja. Sudjelovali su: Dragica Vranjić Golub, Filip Zoričić, Igor Šipić, Daniel Načinović, Irvin Lukežić, Ljubica Josić, Dražen Katunarić, Alen Tafra, Matija Štahan, Sibila Petlevski, Damir Barbarić, Dolores Butić, Dragutin Lučić – Luce i Sanjin Sorel.

20. 10. 2023. i 21. 10. 2023.

U sklopu Pulskih dana eseja održane su TRIBINE IO DHK:

Predstavljanje knjige I. Lukežića: „Kvarnersko- istarski ogledi i studije“ – sudjelovali su autor i Boris Domagoj Biletić
Predstavljanje knjige D. Lučića Luceta: „ Niti-niti“ – sudjelovali su autor i Damir Barbarić.

7. – 12. 11. 2023.

Istarski ogranak DHK izlagao je Interliberu.

23. 11. – 3. 12. 2023.

Istarski ogranak DHK izlagao je na pulskom Sajmu knjiga.

6. 12. 2023.

U Gradskoj vijećnici Grada Rijeke predstavljena je knjiga Irvina Lukežića: „Kvarnersko- istarski ogledi i studije“. Sudjelovali su: autor, Ervin Dubrović, Božidar Cvenček i Boris Domagoj Biletić.

15. 12. 2023.

Održana je Prva čakavska liga 2023. U Čakavskoj kući, Žminj. Sudjelovali su: Vjekoslava Jurdana, Helena Pavletić, David Ivić, Josip Šiklić, Anica Franjul i Nataša Dragun.

28. 2. 2024.

Održana je Tribina Istarskog ogranka DHK. Sudjelovali su: Loredana Bogliun, Boris Domagoj Biletić, Ljiljana Avirović i Vanesa Begić.

20. 3. 2024.

„Otvorena“ je (postavljene su stranice) mrežna knjižara IO DHK: www.knjizara.dhk-pula.hr

25. 3. 2024.

U sjedištu Istarskog ogranka DHK održana je Obnoviteljska skupština Katedre Čakavskog sabora Pula.

26. 3. 2024.

U Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula predstavljena je knjiga Drage Kraljevića: „Revizija zla“. Sudjelovali su: autor, Darko Dukovski, Davor Mandić i Boris Domagoj Biletić.

15. 5. 2024.

U Klubu hrvatskih književnika „Dr. Ljubica Ivezić“, sjedištu Istarskoga ogranka DHK, održan je okrugli stol o 70. obljetnici osnutka Književnog kluba (travanj 1954.) „Istarski borac“ i istoimenog časopisa „Istarski borac/Ibor“ (studeni 1953.). U obilježavanju obljetnice sudjelovali su: Albino Crnobori, Valnea Delbianco, Ana Galant, Miodrag Kalčić, Jadranka Ostić, Marija Petener Lorenzin, Ivan Pletikos, Branko Sušac, Zdenka Višković Vukić i Boris Domagoj Biletić.

Skup je posvećen osnivačici i mentorici kluba, profesorici Ljubici Ivezić (Sisak, 1915. – Pula, 1995.).

22. 5. 2024.

Na pulskome Monte Libriću pred mnogobrojnom dječjom publikom predstavljena je nova slikovnica Istarskoga ogranka DHK autorice Tatjane Pokrajac-Papucci "KRALJEVNA U PAUČINASTOJ HALJINI". Održana je i mala radionica izrade odjeće (haljine, opravice) za Kraljevnu.

26. 5. 2024.

Oko izvora žive vode Badavca, u središnjoj Istri, održan je 29. književni susret Badavca 2024. pod geslom "Treptaj raspojasane obasjanosti". Sudjelovali su: Božidar Brezinščak Bagola, Vladimiro Gagliardi, Biserka Goleš Glasnović, Stanislav Habjan, Vjekoslava Jurdana, Josipa Milevoj, Tomislav Milohanić – Slavić, Daniel Radočaj i dr.

6. NAGRADA „ZVANE ČRNJA“

20. listopada 2023. (21. PDE)

Nagrada Zvane Črnja za najbolju knjigu eseja u 2023. godini pripala je Dragutinu Lučiću Luci za knjigu „Niti-niti“.

Tajnica IO DHK:

Vanja Grubišić

Izvješće o radu 2023. – Riječki ogranak

Aktivnosti riječkoga Ogranka Društva Hrvatskih književnika između dviju skupština

Riječki je ogranak DHK nastavio s uspješnom organizacijom sada već vrlo prepoznatljive književne manifestacije ''Poezija s balkona'', na kojoj tijekom cijele godine ugošćuje i promovira suvremena hrvatska i inozemna književna (ponajprije pjesnička) imena, pa su tako na riječkome Korzu s prvog kata Filodrammatice nastupili Darija Žilić, Božica Jelušić, Sanja Domenuš, Denis Vidović, Siniša Matasović, Zvonimir grozdić, Danko Tomanić, Nadija Rubeša, Žarko Jovanovski, Andrea Žic Paskuči, Josipa Marenić, Sandra Holetić i Davor Grgurić.

Održano je i više književnih susreta u book caffeu ''Dnevni boravak'' u Rijeci, na kojima su nastupili isti spomenuti autori, u organizaciji riječkog ogranka DHK.

U suradnji s gradskom knjižnicom ''I.G.Kovačić'' u Vrbovskom održan je književni nastup Denisa Vidovića, Sanje Domenuš i Siniše Matasovića, uz organizatora Davora Grgurića, a nekoliko mjeseci poslije ponovno je s istom knjižnicom organizirana književna večer na kojoj je predstavljena zbirka ''Nemoj svoju tugu vezati uz mene'', četvero autora (S.Matasović, J.Marenić, Ž. Jovanovski i Z.Grozdić).

U suradnji s delničkom gradskom knjižnicom ''Janet Majnarich'' organizirana su predstavljanja zbirke pjesama Branke Arh te potom i Siniše Matasovića, uz glazbenog gosta iz Siska, Danka Tomanića i organizatora i voditelja programa, Davora Grgurića.

Surađujući s etno-zbirkom ''Palčava šiša'' u goranskom selu Plešce, održana je dijalektalna večer goranskih književnika Branke Arh, Davora Grgurića i Zlatka Pochobradskog.

Pored toga, riječki je ogranak uz organizatora, Davora Grgurića i njegove ovdje prethodno spomenute književne goste, u više navrata predstavljan na regionalnoj tv-kući ''Kanal Ri' u Rijeci, a sve pobrojane nastupe i književne događaje redovito su pratili brojni mediji s šireg područja Primorsko-goranske županije (HRT, Radio Rijeka, Kanal Ri, Novi List, Radio Gorski kotar te više popularnih internetskih portala (ArtKvart, Pod Učkun, Torpedo medija itd.)

Riječki je ogranak donedavna imao neizvjesnost oko višekratnog ''nuđenja'' Grada Rijeke da nam se ''oduzme'' uredski prostor u zgradi Filodrammatice na riječkome Korzu, kojeg naš ogranak koristi od početaka svog osnivanja i izlaženja časopisa ''Književna rijeka'', tj. od 1996. godine. Grad Rijeka u više nam je navrata ''nudio'' da ćemo biti preseljeni unutar iste zgrade dva kata više, u potkrovlje, gdje bismo uredski prostor trebali ubuduće dijeliti s riječkom ogrankom Matice hrvatske!

Međutim, učestalim pregovorima našeg vrlo zaslužnog člana riječkog ogranka DHK, ujedno i člana Upravnog odbora kao i jednoga od bivših predsjednika samog riječkog ogranka, Bože Mimice, kao i sadašnjeg predsjednika, Davora Grgurića, s predstavnicima Grad Rijeke i riječkim gradonačelnikom, Markom Filipovićem osobno, konačno je postignuto potpisivanje ugovora na vremenski rok od deset godina, i besplatan nastavak korištenja našeg dosadašnjeg uredskog prostora na drugome katu zgrade Filodrammatice.

Krajem protekle 2023. godine objavili smo u izdanju našeg riječkog ogranka DHK novu zbirku pjesama Davora Grgurića ''Kamov bi nam zamjerio štošta'', popraćenu recenzijama Božice Jelušić i Darije Žilić te smo je nedavno promovirali u knjižnici ''Halubajska zora'' na Marinićima, a planiramo uskoro održati i niz daljnjih predstavljanja ove knjige, počevši s novouređenom prostoru riječke gradske knjižnice.

Ipak, najznačajniji projekt koji smo ostvarili unutar razdoblja između dvije Skupštine DHK bilo je izdavanje dvaju novih dvobrojeva našeg časopisa za književnost i prosudbe o književnosti ''Književna Rijeka'' (1-2/2023. i 3-4/2023.), koja smo oba predstavili u book caffeu ''Dnevni boravak'', ali i na Filozofskom fakultetu u Rijeci, tv kući Kanal Ri, Radio Rijeci, Novom listu i drugdje.

Davor Grgurić, predsjednik riječkog Ogranka

Izvješće o radu 2023. – Krapinsko-zagorski ogranak

Sjednice Upravnog odbora i godišnja skupština

Krapinsko-zagorski ogranak DHK održao je 14. rujna 2023. sjednicu Upravnog odbora na kojoj je imenovana tajnica Ogranka, gđa Snježana Horvatin, donijet je i usvojen program rada za 2023. i prijedlog programa rada za 2024. Druga sjednica Upravnog odbora održana je 18. siječnja 2024. na kojoj je podnesen izvještaj o radu za 2023. te donijet program rada za 2024.

Godišnja skupština održana je 20. ožujka 2024. u Klanjcu. Pozdravnu riječ podnijela je predsjednica DHK Hrvojka Mihanović Salopek, usvojen je program rada za 2024. te financijski plan za 2024. Primljena su 3 nova člana suradnika, a poslije održane skupštine prikazan je film „Zagrebačka Gospa od Kamenitih vrata“ te održano kraće predavanje dr. sc. Hrvojke Salopek-Mihanović o projektu „Digitalno snimanje hrvatske mariološke baštine“.

Aktivnosti Ogranka između dviju skupština

Sredinom rujna 2023. imenovana je Vlasta Novosel za urednicu internetskih stranica našeg ogranka.

U petak 6. listopada 2023. predsjednik Ogranka potpisao je Sporazum s Općinom Tuhelj o dodjeljivanju Književne nagrade „Vladimir Poljanec„ za rodoljubnu kajkavsku poeziju koja će se dodjeljivati svake godine prvog vikenda u listopadu (nagradu1.000,00 Eur i Povelja 300,00 Eur).

U četvrtak 9. studenog 2023. predsjednik Ogranka potpisao je Sporazum s Općinom Hum na Sutli o dodjeljivanju Književne nagrade „Rikard Jorgovanić“ za najbolju knjigu u protekloj godini na području Hrvatskog zagorja (nagradu1.000,00 Eur i Povelja 300,00 Eur).

Članovi ogranka uspješno su tijekom Mjeseca hrvatske knjige promovirali svoja djela na književnim večerima u zagorskim knjižnicama i kulturnim emisijama lokalnih radiopostaja.

Predsjednik Ogranka na poziv organizatora sudjelovao je s delegacijom hrvatskih književnika na 15. Međunarodnim susretima s gradišćanskim književnicima u Koljnofu (Mađarska).

U srijedu 22. studenog 2023. predsjednik Ogranka predvodio je delegaciju književnika DHK ( dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek, predsjednica DHK, dr. sc. Mirko Ćurić, dopredsjednik DHK, Lada Žigo Španić, Ivica Glogoški) u uzvratnom posjetu Društvu slovenskih pisateljev u Ljubljani.

Tijekom prosinca 2023. prijavili smo se na natječaj Krapinsko-zagorske županije za dobivanje financijske potpore.

U petak 26. travnja 2024. predsjednik Ogranka dodijelio je u Knjižnici Općine Hum na Sutli književnu nagradu „Rikard Jorgovanić“ prof. emeritusu Alojzu Jembrihu za knjigu Kajkavski filološki ogledi.

U četvrtak 6. lipnja 2024. naš je Ogranak bio u općini Marija Gorica suorganizator znanstvenog skupa u povodu obilježavanja obilježavanja 170-te obljetnice rođenja hrvatskog romanopisca Ante Kovačića.

Božidar Brezinšćak Bagola, predsjednik KZO DHK

Izvješće o radu 2023. – Sisačko-moslavački ogranak

Planirani su i realizirani sljedeći projekti:

Književni kompas Sisačko-moslavačke županije (SMŽ)
Korzo slova, provedba natječaja za najbolju neobjavljenu knjigu SMŽ u 2023. godini
Uređivanje i tisak nagrađene knjige na natječaju ''Korzo slova''
Uređivanje i tisak zbornika autora ''Književni kompas Sisačko-moslavačke županije''

1. 'Književni kompas SMŽ' kandidirali smo Ministarstvu kulture i medija RH godinu ranije na Javni poziv za programe književnih manifestacija, putem kojeg je u okviru s drugim programima književnih manifestacija DHK projekt dobio potporu na trogodišnjoj bazi. Za 2023. godinu je uobičajeno kandidiran i pri Sisačko-moslavačkoj županiji. Također smo dobili pozitivnu ocjenu i skromni financijski okvir za provedbu. Koncept je ostao standardan kao i prethodnih godina. Svaki put u drugom gradu/mjestu županije održali smo književni susret kroz koji smo uključili i integrirali veći broj zainteresiranih poklonika književnosti u zajedničku cjelinu koja će kasnije nastaviti međusobno komunicirati i surađivati. Voditelj projekta je Siniša Matasović. Održava se ukupno 10 tribina godišnje.

Sve ciljeve za 2023. godinu Književnog kompasa SMŽ postavljene pred sebe smo uspješno izvršili. To se prvenstveno odnosi na konstantno velik broj autora koji se odazivaju na tribine i nastupaju sa svojim autorskim tekstovima. Posebno veseli činjenica da je i u 2023. nastupilo više novih autora, koji do sada nisu sudjelovali u prvim godinama održavanja projekta. Osim toga, i ove godine smo nastupili u nekim mjestima premijerno, čak u tri nova mjesta, a to su bili: Desni Dubrovčak, Velika Ludina i Komarevo.

Nastupilo je ukupno oko 50 autora s vlastitim djelima i dvoje glazbenika.

Popis gradova i mjesta:

Novska (8. svibnja), Petrinja (26. svibnja), Glina (2. lipnja), Lipovljani (14. lipnja), Lekenik (21. srpnja), Desni Dubrovčak (2. rujna), Kutina (12. rujna), Velika Ludina (28. rujna), Sisak (25. listopada), Komarevo (28. listopada).

Književnici (glavni gosti tribina):

Višnja Lovrić-Mencej, Tihana Petrac Matijević, Žarko Jovanovski, Željka Uhitil, Ratko Bjelčić, Vedran Ivorek, Danko Tomanić, Željka Lovrenčić, Denis Vidović, Branko Tompić, Sanja Domenuš, Željko Maljevac

Glazbenici:

Danko Tomanić, Vedran Ivorek,

Obzirom na koncept ovog projekta i osnovni cilj, a to je otkriti nove književne talente i potaknuti ih na daljnji razvoj, mi omogućujemo nastupe na svojim tribinama velikom broju autora. Stoga je razumljivo da s ograničenim sredstvima nismo mogli honorirati sve. U konačnici su honorirani oni koji su nastupili veći broj puta te pojedini autori koji su se posebno istaknuli književnom kvalitetom.

Naglasak trošenja sredstava bio je primarno na honorarima autorima, tek povremeno na simbolične troškove reprezentacije i na putne troškove, samo do onih udaljenijih gradova i mjesta. Velik dio potreba projekta, koje se realno niti ne mogu iskazati u financijskom obliku podnijeli smo kao organizatori mi sami. Spomenimo kao ogledni primjer činjenicu kako Siniša Matasović, autor ovoga projekta, glavni organizator i moderator svih tribina sebi nije nikada tijekom dosadašnje četiri godine trajanja projekta isplatio autorski honorar, iako na svakoj tribini i sam sudjeluje kao autor čitajući svoje pjesme i prozne tekstove. Zbog neophodne racionalizacije, troškove smještaja smo u 2023. godini uspjeli izbjeći.

Što se tiče ukupnog broja korisnika programa, podrazumijeva se da je on minimalno tri puta veći od broja aktivnih sudionika, dakle oko 150 do 200 ljudi je tijekom 2023. godine popratilo ''Književni kompas SMŽ.''

Projekt je nastavljen i u 2024. godini. Do sada su uz uobičajeno dobar odaziv autora održane četiri tribine, u Sisku, dvije u Krapju u suradnji s Parkom prirode Lonjsko polje te jedna u Lekeniku. Sljedeća tribina bit će premijerno 8. lipnja u Čigoču, zatim nastavljamo s uobičajenim ritmom i u drugom dijelu godine.

2. 'Korzo slova' je natječaj raspisan za autore s prebivalištem u SMŽ. Projekt je kao i prijašnjih godina financijski u 2023.godini podržala Sisačko-moslavačka županija. Na natječaj je stigao 21 rekordni rukopis cjelovitih neobjavljenih knjiga, a o finalistima i nagrađenom rukopisu odlučilo je tročlano stručno povjerenstvo sastavljeno od uglednih članova DHK: Željke Lovrenčić, Siniše Matasovića i Tihane Petrac Matijević. U finalni dio uvršteno je 4 rukopisa knjiga koje su zadovoljile stručne kriterije, a najboljom je proglašena zbirka pjesama na kajkavskom dijalektu ''Peme jemput'' sisačkog autora Branka Tompića, inače rodom iz okolice Zaboka.

Natječaj je ponovno raspisan i u 2024. godini. Autori imaju rok za prijave do 15. srpnja.

3. Uređivanje i tisak nagrađene knjige na natječaju ''Korzo slova''

Knjigu je uz asistenciju autora i jezične savjete kolegice Božice Brkan vezane uz kajkavski dijalekt uredio Siniša Matasović, predsjednik ogranka. Tiskana je po planu u 2023. godini, a promocija je zbog zdravstvenog stanja autora prolongirana na 2024. godinu. Održana je u dvorani ''Juran i Sofija'' Sisačke biskupije. Nagradu autoru uručili su ispred DHK predsjednica Hrvojka Mihanović-Salopek te ispred Sisačko-moslavačke županije izaslanik župana Ivana Celjaka, Ivica Valent.

4. Uređivanje i tisak zbornika autora ''Književni kompas Sisačko-moslavačke županije''

Kada smo krajem 2019. godine pokrenuli Ogranak Društva hrvatskih književnika Sisačko-moslavačke županije, imali smo velik entuzijazam, vjeru u uspješan budući rad i okvirnu predodžbu o broju aktivnih autora pisane riječi koji djeluju na području naše županije. Ta okvirna predodžba kretala se oko pedesetak autora i pokazala se tek djelomično točnom. Na našu sreću, ispostavilo se kako je stvaran broj ponešto veći. Unutar korica ovog zbornika obuhvatili smo ih šezdeset pet. Zadivljujuć je to broj autora koji su u stanju napisati ne samo suvisle, nego vrlo dobre, štoviše u mnogim slučajevima i odlične stihove pjesama ili retke proze. Riječ je isključivo o autorima koji su rođenjem ili trenutnom adresom stanovanja vezani uz Sisačko-moslavačku županiju i koji su tijekom prve četiri godine našeg projekta “Književni kompas Sisačko-moslavačke županije” aktivno sudjelovali govorenjem svojih vlastitih autorskih tekstova barem na jednoj od tribina spomenutoga projekta. Na projektu je nastupilo još dvadesetak autora iz drugih dijelova Hrvatske, ali njih smo iz zbornika svjesno izostavili iz dva razloga. Prvi je taj što bi knjiga s njima otišla na preveliki broj stranica, a drugi jer nam je prvenstveno bilo zanimljivo dobiti jasnu sliku o književnom stvaralaštvu u SMŽ. Ovo nije klasična antologija, mnogo je još autora unutar naše županije koji redovito pišu, objavljuju svoje tekstove, mnogi i osvajaju razne književne nagrade, ali se rijetko ili praktički nikada ne pojavljuju na književnim okupljanjima poput našeg, oni, što bi se narodski reklo, pišu i stvaraju unutar svoja četiri zida. Ni oni nisu dio ovog zbornika.

Ono na što smo posebno ponosni i što ćemo uvijek rado istaknuti, slobodni smo ustvrditi kako smo mi književnici prvi u punom smislu povezali cijelu županiju u jednu čvrstu, interaktivnu sredinu, kako smo prvi uspostavili kvalitetnu suradnju, međusobno se umrežili i stvorili čvrste temelje za daljnja uspješna druženja i nove zajedničke projekte. Nikome ranije to nije tako uspješno pošlo za rukom, ni političarima, ni gospodarstvenicima; tek nešto uspješnije sportašima ili primjerice glazbenicima. Nemojmo smetnuti s uma da je naša županija površinom treća po veličini u Republici Hrvatskoj i da obuhvaća rubno Slavoniju (Novska i okolica) zatim se prostire preko Moslavine, Siska, Sisačke Posavine sve do Banovine i Pounja. Mnogo je to različitih sredina, kulturnoga nasljeđa i običaja, pa i suvremenih trendova u pisanju i umjetničkom izražavanju. Nije ih bilo lako i jednostavno pomiriti i uključiti u zajedničke projekte, međutim, držimo kako smo to ipak uspjeli. U prve četiri godine projekta, Književni kompas Sisačko-moslavačke županije održali smo u ukupno osamnaest gradova i mjesta, uključujući svih sedam gradova u županiji. To su abecednim redom: Budaševo, Desni Dubrovčak, Glina, Hrvatska Kostajnica, Komarevo, Krapje, Kutina, Lekenik, Lipovljani, Martinska Ves, Novska, Petrinja, Popovača, Repušnica, Sisak, Sunja, Topusko i Velika Ludina. Redoslijed autora zastupljenih u zborniku također je napravljen abecednim redom početnih slova prezimena. Tako nam se činilo najpoštenije, kako nitko ne bi bio favoriziran ili zakinut.

Posebne zahvale idu kolegama glazbenicima koji su nas svojim kantautorskim nastupima pratili tijekom te četiri godine: Danku Tomaniću, Vedranu Ivoreku, Željku Đeverliji, Valeriji Vranješ, Anni Komarytsi, Ivanu Novaku, Ivi Sankoviću, Siniši Beloševiću, Dori Lovreković i Igoru Pavlekoviću.

Ovaj zbornik definitivno je kruna dosadašnjeg djelovanja Ogranka Društva hrvatskih književnika Sisačko-moslavačke županije. Radujmo mu se zajedno, imamo i više nego dovoljno razloga. Urednik izdanje je Siniša Matasović, predsjednik ogranka, dok grafički dizajn potpisuje poznati sisački kazališni redatelj i scenarist Tihomir Kosić. Zbornik je po planu tiskan u 2023. godini.

Zbornik je promoviran početkom 2024. u Zagrebu u prostoru DHK, zatim u Sisku, a predstavljanje zbornika slijedi i u nastavku godine u drugim gradovima i mjestima.

Osim navedenih i realiziranih projekata, u planu je u 2023. i 2024. godini bio i projekt ''Susret pisaca za djecu i mlade u Sisku'', međutim, isti već drugu godinu za redom nije održan zbog potpunog ignoriranja i odbijanja bilo kakve potpore Grada Siska.

Predsjednik Ogranka, Siniša Matasović

Izvješće o radu 2023. – Zadarski ogranak

Pored poteškoća s financijama (koje nismo uopće dobili) ipak smo ostvarili dio planiranog programa, zahvaljujući našim članovima i njihovim prijateljima.

Robert Bacalja i Vlatko Majić sudjelovali na manifestaciji „Brižićevi dvori“ u Preku u kolovozu 2023. godine.

Naši članovi Tomislav Marijan Bilosnić, Robert Bacalja i Ante Tičić nastupili na književnim susretima u Mostaru i Čitluku u listopadu prošle godine.

Na Danima Matice hrvatske u Zadru, u programu „Domaća rič“, sudjelovali Vlatko Majić i Ante Tičić.

Članovi našeg ogranka Tomislav Marijan Bilosnić, Alojz Pavlović, Ante Tičić, Sanja Knežević i Vlatko Majić u sklopu proslave Dani Zadarske Županije (u travnju) nastupali u nekoliko gradova i mjesta s književnicima hrvatskog gradišćanskog jezika - gostima iz Austrije i Mađarske.

Svi članovi su participirali u raznim programima: objavljivanje radova, sudjelovanje na natječajima, pisanje recenzija i uređivanje knjiga, kao i predstavljanje novih knjiga naših članova i članova suradnika.

Izvješće o radu 2023. – Splitski ogranak

Društvo hrvatskih književnika – Ogranak Split obnovio je svoj rad na obnoviteljskoj skupštini 26. rujna 2023. Prethodno je (u Splitu 25. kolovoza 2023.), na poticaj i uz nazočnost predsjednice DHK-a dr. sc. Hrvojke Mihanović-Salopek, održan sastanak na kojem je za predsjednicu Ogranka predložena dr. sc. Gordana Laco.

Tada je utvrđen i plan rada za 2024. godinu u kojem su najvažniji sljedeći projekti.

1. Realizacija antologije pjesništva dalmatinskih književnica od 18. st. do danas, koju će prirediti dr. sc. Gordana Laco i dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek.

2. Obilježavanje 500. godišnjice smrti Marka Marulića u suradnji s institutom Marulianum, natječaj pjesništva i pjesama u prozi na temu Marulića i hrvatske renesansne pjesničke tradicije.

3. Promocija antologije pjesništva dalmatinskih književnica uz sudjelovanje i pjesnički recital pojedinih sadašnjih članica Ogranka Split DHK-a u različitim gradovima diljem Dalmacije.

4. Organizacija pjesničkih večeri u skladu s dobivenim sredstvima i potporom.

Za planirane aktivnosti Ogranak se je prijavio na natječaje Grada Splita (listopad 2023.) i Splitsko-dalmatinske županije (ožujak 2024.) za potrebe u kulturi u 2024. te

Od navedenoga je do sada potpuno ili djelomice ostvareno kako slijedi.

1. Antologiju pjesništva dalmatinskih književnica od 18. stoljeća do danas priređuju dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek i dr. sc. Gordana Laco. U proteklim su mjesecima intenzivno prikupljale odgovarajuću građu (rukopise, prvotiske i sl.) hrvatskih književnica u više dalmatinskih gradova (arhive, knjižnice i dr.). Prikupljen je veći dio građe i priređuje se za antologiju (odabir tekstova, skeniranje, fotografiranje itd.). Uz to obje priređivačice istražuju i odgovarajuću znanstvenu literaturu i pripremaju radove kojima će popratiti odabranu književnu građu s književnopovijesnih i jezičnih gledišta. Antologija se planira završiti i objaviti do kraja 2024. godine.

2. U Splitu je obilježena 500. godišnjica smrti Marka Maulića u sklopu znanstvenoga skupa i kulturne manifestacije 24. Marulićevih dana (Split, 21. – 23. travnja 2024.).

Svečanost otvaranja Marulićevih dana upriličena je u Splitu, u palači Milesi (u Zavodu HAZU-a) 21. travnja 2023., u nazočnosti brojnih gostiju te gradonačelnika Splita i župana Splitsko-dalmatinske županije, a popraćena je u lokalnim i državnim medijima.

Ogranak Split sudjelovao je u toj svečanosti prigodnim recitalima članova Ogranka, a prema provedenomu natječaju pjesništva na temu Marulića i hrvatske renesansne tradicije. Voditeljica toga dijela programa bila je predsjednica Ogranka Gordana Laco, a predsjednica DHK-a dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek održala je pozvano izlaganje o Marku Maruliću.

Dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek i dr. sc. Gordana Laco o toj su svečanosti, kao i o radu DHK-a, govorile u emisiji Osvrt, TV Jadran, emitiranoj 15. 5. 2024.

3. Kako antologija dalmatinskih književnica od 18. stoljeća do danas nije dovršena ni objavljena, a zbog opširnosti, složenosti i otežane dostupnosti građe, planirana se promocija odgađa za sljedeću godinu.

4. Umjesto planiranih pjesničkih večeri u skladu s dobivenim sredstvima i potporom, Ogranak Split priprema još jedno obilježavanje Marulićeve godine na otoku Šolti početkom srpnja, a u suradnji s tamošnjom knjižnicom i gradskim upravama.

Također, u tijeku su pripreme za obilježavanje 90. godišnjice rođenja splitskoga književnika Tončija Petrasova Marovića (29. listopada 2024.), kao književne manifestacije, a u suradnji s Filozofskim fakultetom u Splitu.

Dr. sc. Gordana Laco, predsjednica ogranka

Izvješće o radu 2023. – Južnohrvatski ogranak

UTEMELJENA KNJIŽEVNA NAGRADA BENJAMIN TOLIĆ

Južnohrvatski ogranak Društva hrvatskih književnika u suradnji sa Zakladom Društva hrvatskih književnika u BiH utemeljio je književnu nagradu Benjamin Tolić i učeničku stipendiju Benjamin Tolić.

Zaklada DHK u BiH pri kojoj je Fond Benjamin Tolić skrbit će za osiguranje sredstava za nagradu i stipendiju. Nagrada se sastoji od novčanog iznosa 2000 eura, povelje i velike medalje, a učenička stipendija se sastoji od iznosa 1000 eura, povelje i male medalje.

Za ovu prvu 2023. godinu osigurana su sredstva za nagradu i stipendiju iz donacije (ugovor o donaciji obitelji Tolić - o tome je sačinjen ugovor o donaciji, ovjeren kod notara broj: OV-2611/2023 od 3.5.2023. ), a za naredne godine sredstva za stipendiju osigurana su od strane Općine Posušje, dok će se za nagradu aplicirati na javne institucije u BiH. Južnohrvatski ogranak skrbi o izboru članova povjerenstva, radu povjerenstva te sudjeluje u programu Dan Benjamina Tolića 7. kolovoza.

Suradnja Južnohrvatskog ogranka i Zaklade DHK u BiH od značaja kao olakšica djelovanja hrvatskih književnika članova JHO DHK na prostoru BiH.

DODIJELJENA KNJIŽEVNA NAGRADA I STIPENDIJA BENJAMIN TOLIĆ U 2023. GODINI.

Natječaj za književnu nagradu objavljen je na stranici Društva hrvatskih književnika http://dhk.hr/natjecaji/detaljnije/natjecaj-benjamin-tolic, sukladno Pravilniku o književnoj nagradi Benjamin Tolić.

Imenovano je povjerenstvo za odabir najboljeg rada u 2023., u koji su izabrani: Šimun Musa, Damiš Pešorda i Anita Martinac. Na natječaj je pristiglo 16 knjiga:

Emanuel Miličević: Sjećanje na vitezove s lentom
Miljenka Koštro: Tri tajne
Marijan Mandić: Vojnik u pet odora
Neda Rosandić Šarić: Moj otac Mime Rosandić
Stjepan Crnić: Kamo smjestiti baku
Zdenka Malnar: Majurske pjesme
Šimun Šito Ćorić: Putokazi s jednog planeta
Ivan Vidak: Radio Siga
Mate Kovačević: Stoljeće borbe za hrvatsku državu
Zdenka Čorkalo: Druga orahova ljuska
Manuela Vladić Maštruko: Bijele ribice lavandijerice
Marko Gregur: Vošicki
Frančeska Liebmann: Kulturemi u romanima Ive Andrića
Tomislav Šovagović: Rudnik čvaraka 2
Srećko Marijanović: Bezimeni
Nataša Bašić: Vukovci i hrvatski jezični standard

OBRAZLOŽENJE - DODIJELJENE KNJIŽEVNA NAGRADA BENJAMIN TOLIĆ i STIPENDIJA BENJAMIN TOLIĆ

Stipendija za akademsku 2022./23. pripala je učenici Gimnazije fra Grgo Martić u Posušju Adami Galić. Obrazloženje o iznimnom uspjehu i rezultatima učenice pročitao je ravnatelj Gimnazije Ante Jukić, a uručio je načelnik Općine Posušje Ante Begić. Stipendija se sastoji od novčane nagrade u iznosu 1000 eura, medaljona i plakete.

Književnu nagradu za najbolju objavljenju knjigu u protekle dvije godine na temu zavičajnog identiteta i autohtone narodne kulture dobio je Mate Kovačević. Obrazloženje je donijelo povjerenstvo u sastavu Damir Pešorda, Šimun Musa i Anita Martinac, a pročitao ga je Damir Pešorda, dok je nagradu uručila predsjednica Južnohrvatskog ogranka DHK i predsjednica Zaklade DHK u BiH Anita Martinac. Nagrada se sastoji od novčane nagrade u iznosu od 2000 eura, medaljona i plakete.

Obrazloženje u cijelosti:

Na natječaj za Književnu nagradu Benjamin Tolić stiglo je šesnaest žanrovski raznolikih knjiga proze: romana, autobiografske, biografske i putopisne proze, znanstvene publicistike, pa čak i jedna knjiga lirske proze i jedna slikovnica. Sve one barem u određenoj mjeri udovoljavaju propozicijama natječaja da se radi o ''prvom izdanju proznih književnih djela na temu zavičajnog identiteta i autohtone narodne kulture na hrvatskom jeziku u razdoblju od 1. siječnja 2020. do prosinca 2023. godine''. Dosta široko postavljeni kriteriji za sudjelovanje u natječaju sigurno su doprinijeli tomu da se na natječaj za jednu potpuno novu književnu nagradu javi relativno velik broj autora s djelima znatne književne vrijednosti, ali je time donekle i otežan sam izbor budući da je djela žanrovski tako različita zahtjevan zadatak vrijednosno uspoređivati i objektivno vrjednovati.

Prema Pravilniku o dodjeli nagrade povjerenstvo za izbor nagrade Benjamin Tolić sastoji se od jednog član iz DHK - Zagreb i dva člana iz JHO DHK, te su odabrani: Damir Pešorda, Šimun Musa i Anita Martinac. Članovi žirija prvo su predložili po pet djela po vlastitome izboru te su nakon toga usuglasili oko jednog naslova, riječ je o knjizi Mate Kovačevića Stoljeće borbe za hrvatsku državu. Inače, po tri je glasa u tom prvom širem izboru dobila knjiga Šimuna Šite Ćorića: Putokazi s jednoga planeta; po dva glasa knjige: Nataša Bašić: Vukovci i hrvatski jezični standard, Neda Rosandić Šarić: Moj otac Mime Rosandić i Tomislav Šovagović: Rudnik čvaraka 2; po jedan glas knjige: Marko Gregur: Vošicki, Stjepan Crnić: Kamo smjestiti baku i Emenuel Miličević: Sjećanje na vitezove s lentom.

Mate se Kovačević kroz dugogodišnji novinarski, publicistički i književni rad profilirao kao autor zamjetne erudicije i upućenosti u široki spektar tema, prepoznatljiva stila i idejnog habitusa. Ideja hrvatske državnosti i sve ono što se s njom događalo kroz povijest u središtu su većine Kovačevićih knjiga. U knjizi Stoljeće borbe za hrvatsku državu prikazani su događaji, osobe i procesi presudni za sudbinu hrvatskoga naroda, hrvatske države i same ideje hrvatske državnosti tijekom dvadesetoga stoljeća. Skromna opsegom, prodornih povijesnih i filozofsko-političkih uvida, koncizna, jasna i tečna u stilskom pogledu, knjiga Mate Kovačevića djeluje kao podsjetnik i priručnik istodobno za koji bi se trebalo naći mjesta na polici s knjigama u svakom hrvatskom domu. Kovačevićeva je knjiga također u skladu s propozicijama natječaja jer je nedvojbeno vrijedan doprinos nacionalnom identitetu i autohtonoj hrvatskoj kulturi.

Knjiga Stoljeće borbe za hrvatsku državu autora Mate Kovačevića iako po opsegu najmanja knjiga, plijeni dubinom i širinom uvida u hrvatsku povijest dvadesetog stoljeća. Sažeti i pomno birani naslovi prikazuju nastojanja i borbu hrvatskog naroda tijekom 20. stoljeća za stvaranja vlastite, samostalne i suverene države. Poseban naglasak autor stavlja na neke prijelomne točke hrvatske povijesti dvadesetoga stoljeća: hrvatsko-srpsku koaliciju s početka stoljeća i infiltraciju srpske obavještajne mreže u Hrvatsku još tada, događanje tijekom prvih dana uspostave NDH, borbu za granice u toj državi i Rimske ugovore, poratni genocid nad hrvatskim narodom kojega su počinili Titovi partizani, Hrvatsko proljeće, djelovanje hrvatske emigracije, osnivanje HDZ-a i drugih političkih stranaka te Domovinski rat.

Knjiga Mate Kovačevića po mnogočemu jest biser hrvatske tekuće publicističke produkcije, sa svim odlikama probranog pregleda i znanstvene sinteze u naslovu naznačene teme te je tročlani žiri jednoglasno proglašava pobjedničkom knjigom na prvom natječaju za Književnu nagradu Benjamin Tolić. Bilo bi dobro kada bi se knjige poput ove prevodile na strane jezike i uvrštavale u studentsku literaturu.

Također, u sklopu programa Posuško lito 9. kolovoza 2023. otkriveno su poprsja: prof. Benjaminu Toliću, prof. dr. Milanu Ramljaku i prof. dr. Vladi Jukiću u povodu Dana općine Posušje, a narednog dana, 10. kolovoza održan je simpozij o liku i djelu književnika Benjamina Tolića kada je upriličeno dodjeljivanje književne nagrade i stipendije.

Pozdravni govor u ime predsjednice DHK gospođe Hrvojke Mihanović-Salopek pročitala je Marina Kljajo-Radić, a predsjednica JHO DHK Anita Martinac uručila je književnu nagradu Mati Kovačeviću.

TISKAN ZBORNIK POSVEĆEN PETRU ŠEGEDINU

Neretvanski susreti u 2022. godini bili su posvećeni Petru Šegedinu. Svi dostavljeni radovi tiskani su u zborniku koji je JHO DHK-a objavio u suradnji sa Zakladom DHK-a u BiH.

Sredstva za tiskanje zbornika osigurana su putem Zaklade.

Zbornik je predstavljen u Stonu, na Godišnjoj skupštini JHO DHK u rujnu 2023.

5. MEĐUDRŽAVNI SUSRET HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI U BOKI KOTORSKOJ

Financiranje susreta: donacijskim sredstvima. Hrvatska matica iseljenika uplatila je iznos od 1.061,78 eura (Ugovor o poslovnoj suradnji Klasa: 112-07/23-01/01, Ur broj: 251-774-02-23-46 od 24. svibnja 2023.)

Prema raspoloživim sredstvima odabrana su najjeftinija rješenja za smještaj i organiziranje ručka. Književnici su smješteni (dvije noći s doručkom) u gostinjske prostorije Samostana sv. Antuna u Perastu, gdje je smještaj s doručkom koštao 800 eura. Jedan zajednički ručak bio je organiziran u Gostinjcu Samostana Bogorodičin hram na Prčnju i koštao je 300 eura.

Domjenak nakon programa je osiguran od strane domaćina u Generalnom konzulatu u Kotoru koji je podmirila udruga Hrvatska krovna zajednica „Dux Croatorum“.

Ulaznice za posjete muzejima i vožnja brodom na otok Gospe od Škrpjela također su podmirili suorganizatori iz Kotora. Večere i prijevoz su organizirani u osobnim aranžmanima.

Svi računi su izmireni, a o istom je dostavljeno izvješće u tajništvo DHK, te kopije i izvješće poslani u Hrvatsku maticu iseljenika.

Informacije o održanom susretu: U jednom od najljepših zaljeva svijeta, Boki Kotorskoj, održan je od 2. do 4. lipnja 2023. godine V. međudržavni susret hrvatske književnosti koji već tradicionalno organizira Južnohrvatski ogranak Društva hrvatskih književnika. U jedinstvenom Zaljevu svetaca okupili su se renomirani članovi Društva hrvatskih književnika: Luko Paljetak, Marina Kljajo-Radić, Antun Lučić, Boris Njavro i Anita Martinac te pjesnici Hrvatske izvandomovinske lirike: Ivanka Sabolić, Mario Viscovich, Suzana Tkalčić, Ivan Gerić, Zoran Sova, Josip Lučić i Anđa Luburić. Također na susretu su nazočili i gosti iz Hrvatske matice iseljenika Maja Mozara i Matice hrvatske Ana Lemić.

Domaćini susreta bili su Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, Hrvatska krovna zajednica „Dux Croatorum“ (Zvonimir Deković i Adrijan Vuksanović), Ogranak Matice hrvatske Boka Kotorska (Marija Mihaliček) i Generalni konzulat Republike Hrvatske u Kotoru (generalna konzulica Jasminka Lončarević sa suradnicima).

Prilikom boravka u Boki Kotorskoj, koja je riznica hrvatske kulture i dragulj Crne Gore, posjećen je Otok Gospe od Škrpjela, zavjetno svetište pomoraca još od 1452. godine, gdje ih je dočekao don Srećko Majić. Nakon vožnje brodom posjetili su Crkvu svetog Nikole i muzej iz XVII. stoljeća te barokni Samostan svetog Antuna u Perastu gdje je održana književna večer na kojoj je Marija Mihalićek, govorila o povijesti Perasta, a posebno o ostavštini obitelji Visković.

Sljedećeg dana Dolores Fabijan Bonić provela je književnike i goste Kotorom. Posjetili su Katedralu svetog Tripuna s riznicom koja datira iz 1166. godine, Crkvu sv. Marije Koleđate iz 1221. godine u kojoj se nalazi blažena Ozana, Crkvu sv. Ane iz XII. stoljeća, Crkvu sv. Luke iz 1195. godine i brojne druge manje sakralne objekte u bedemima grada Kotora. Također unutar zidina posjećeni su Trg Bokeljske mornarice, Biskupska palača, Pomorski muzej, gradska vrata i zidine, a najhrabriji su se peli do zavjetne crkve Gospe od Zdravlja i Kotorske tvrđave koja čuva Grad.

U Generalnom konzulatu Republike Hrvatske održan je književni program gdje su se ispred domaćina obratili: generalna konzulica, Jasminka Lončarević, koja je istakla kako ovaj susret pokazuje da njegujemo hrvatsko zajedništvo izvandomovinske i domovinske Hrvatske, predsjednik HNV -a Zvonimir Deković izrazio je zahvalnost dolaskom gostiju iz svih krajeva svijeta te rekao kako je Boka izvorište duhovnosti hrvatskog naroda gdje god oni živjeli i predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj, gospođa Marija Mihaliček koja također nije krila radost dolaskom gostiju te se osvrnula na članstvo Matice u prošlosti i danas i iskazala želju da se broj članova Matice poveća i da će Matica hrvatska u Boki i dalje širiti misiju najstarije hrvatske udruge, a to je Matica hrvatska.

U ime književnika nazočne je pozdravila predsjednica Južnohrvatskog ogranka Društva hrvatskih književnika, Anita Martinac, predstavila sve članove DHK i goste pjesnike na Petom međudržavnom susretu hrvatske književnosti, koji su svojim stihovima ostavili snažne impresije na posjetitelje jer doista žive svoju poeziju. Pljeskom su nagrađeni sudionici Hrvatske izvandomovinske lirike Ivanka Sabolić, Mario Viscovich, Suzana Tkalčić, Ivan Gerić, Zoran Sova, Josip Lučić i Anđa Luburić koji su pristigli iz SAD, Australije i Europe da bi sudjelovali na ovom susretu. Publika je posebno pozdravila Luku Paljetka koji je u svom stilu očarao okupljene sugestivnom snagom i ljepotom pjesničke riječi. Zajedno s njim iz Dubrovnika stigao je i književnik Boris Njavro, predsjednik Društva dubrovačkih pisaca, a ostali članovi JHO DHK, književnici, Marina Kljajo, Anton Lučić i Anita Martinac stigli su iz Mostara. O književnicima Boke Kotorske govorila je Dijana Milošević, a svoje stihove govorila je pjesnikinja Dubravka Jovanović iz Kotora. Čitajući stihove preminule književnice Desanke Matijević, književnici su se prisjetili njezinog sudjelovanja na prvom međudržavnom susretu. Nakon programa nastavljeno je prijateljsko druženje u prostorijama Konzulata.

Posljednjeg dana susreta književnici su posjetili Crkvu svetog Antuna u Tivtu, gdje ih je ugostio župnik don Milidrag Janjić, a potom su primljeni u Hrvatskom nacionalnom vijeću Crne Gore i Hrvatske, krovna zajednica „Dux Croatorum“, gdje ih je Zvonimir Deković upoznao s aktivnostima zajednice i brojnim vrijednim izdanjima koja imaju povijesni značaj u očuvanju bokokotorske baštine. Objavljenim knjigama darovani su svi sudionici posjeta.

Na koncu susreta, Anita Martinac zahvalila se svima na sudjelovanju, uručila plakete i zahvalnice s porukom duhovnog i umjetničkog zajedništva. Naglasila je važnost pisane riječi koju smo svi pozvani čuvati i njegovati, a Boka je neiscrpan izvor tradicijskog kulturnog i povijesnog blaga kao izvor stalnog nadahnuća i istraživačkoga rada.

19. NERETVANSKI KNJIŽEVNI, ZNANSTVENI I KULTURNI SUSRET, POSVEĆEN KNJIŽEVNIKU ANĐELKU VULETIĆU I DODJELA KNJIŽEVNE NAGRADE NERETVANSKA MASLINA

Financiranje susreta: JHO DHK aplicirao je na Dubrovačko-neretvansku županiju te dobilo sredstva u iznosu od 1990 EUR.

Informacije o susretu: Nositelji dodjele nagrade su Južnohrvatski ogranak i Zaklada DHK u BiH. Inače projekat dodjele nagrade Neretvanska maslina nekad je vodila naša ugledna književnica Enerika Bijač, koja je zamolila predsjednicu JHO DHK Anitu Martinac da preuzme skrb o toj nagradi te da nastavi tradiciju, što smo na Upravnom odboru ogranka prihvatili i uvrstili je u Neretvanske susrete.

U Stonu, u sklopu 19. Neretvanskih književnih, znanstvenih i kulturnih susreta, ove godine posvećenih književniku Anđelku Vuletiću, održana je pjesnička večer Maslini u lice. U programu su sudjelovali predsjednica DHK Hrvojka Mihanović Salopek, te članovi Južnohrvatskog ogranka DHK Luko Paljetak, Boris Njavro, Josip Škerlj, Pero Pavlović, Marina Kljajo-Radić, Stana Ščapec, Domagoj Vidović i Anita Martinac.

Predsjednica DHK Hrvojka Mihanović Salopek zadovoljna radom Južnohrvatskog ogranka DHK pozdravila je sve članove književnike i nazočne goste. Također zahvalila se na gostoprimstvu načelniku općine Ston Vedranu Antunici, Turističkoj zajednici i Knjižnici u Stonu. Dugi aplauz publike popratio je nastup barda hrvatske književnosti Luke Paljetka, koji je upravo proslavio svoj 80. rođendan, te su ga darovali načelnik općine gospodin Vedran Antunica i prijatelji pjesnici.

Također tijekom programa dodijeljena je književna nagrada „Neretvanska maslina“ 2023., a u izbor za književnu nagradu nakon provedenog natječaja, ušlo je pet pjesničkih zbirki: Marina Kljajo-Radić: Vrša uspomena, Goran Gatalica: Noćni jasmin, Boris Kvaternik: Na kraju svijeta, Miljenko Stojić: S Njim hodi i (H) Rod – Bertht Ćelić: Paklare.

Povjerenstvo u sastavu Marija Vasilj, Domagoj Vidović i Anita Martinac, vrjednovalo je knjige te je po kriterijima odabira knjige koja ima visoke književne, estetske i umjetničke domete u tematiziranju potrebe očuvanja prirode, kao i tradicijskih, baštinskih vrijednosti bilo kojeg hrvatskog kraja – čime se daje prinos očuvanju materijalne i nematerijalne baštine hrvatskog naroda, te humanizmu kao temeljnom odnosu života na Zemlji, zajednički odlučilo da nagradu dobije knjiga Vrša uspomena, Marine Kljajo-Radić. Nagrada se sastoji od plakete, novčanog iznosa i ekoloških proizvoda, a uručila je predsjednica DHK Hrvojka Mihanović Salopek.

Obrazloženje povjerenstva:

Marina Kljajo Radić, autorica zbirke Vrša uspomena, pjesnikinja je dojmljiva pjesničkog izraza i inovativna postupka. Ako riječ „odaje ono čime je pjesnik opsjednut“, kako kaže čuveni francuski pjesnik Baudelaire, onda autoricu ove zbirke, s obzirom na njezine tematsko-motivske preokupacije, možemo nazvati u najširem smislu pjesnikinjom ljubavi. Svoje koncizno lirsko pletivo stvara na paralelizmu zemnoga i uzvišenoga, stvarnoga i metafizičkoga. Ovu autoricu emocionalno dubokih, stilski dotjeranih i estetički cjelovitih stihova ne zanima površnost stvari, već njihova bit. Pogleda li se formalna strana ovih pjesama, lako je uočiti da autorica njeguje navlastito nevezan, slobodan stih dok su joj u organizacijskome smislu pjesme specifično građene. Pjesme su joj lišene svake kićenosti i dekorativnosti, a povezuje ih zajednička nakana – afirmacija ljubavi i vjere. Težnja prema kontemplaciji i meditativnosti, kršćanski svjetonazor, autobiografska usmjerenost, zagledanost u prirodu te paralelizam stvarnoga i bajkovitoga, zbilje i iluzije, prepoznatljiva su obilježja ove zbirke. Knjiga je također visoko ocjenjena od renomiranih recenzenata dr. sc. Hrvojke Mihanović Salopek i dr.sc. Zdravka Kordića, što dodatno daje vjerodostojnost ozbiljnog pristupa izdavaštvu.

ZBORNIK POSVEĆEN ANĐELKU VULETIĆU

Zbornik nije tiskan jer ni nakon drugog ponovljenog poziva članovima ogranka nje pristiglo dovoljno radova.

APLICIRANJE S PROJEKTIMA NA DUBROVAČKO - NERETVANSKU ŽUPANIJU U 2024. GODINI.

Aplicirano je i odobreno financiranje za dva projekta u 2024 godini, a to su:

NERETVANSKI SUSRETI POSVEĆENI ANICI BOŠKOVIĆ I DODJELA KNJIŽEVNE NAGRADE NERETVANKA MASLINA U RUJNU 2024. GODINE U IZNOSU OD 1000 EURA.
MEĐUDRŽAVNI SUSRET HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI U MOLISE – ITALIJA, U KOLOVOZU 2024. GODINE , U IZNOSU OD 1500 EURA.
Organizacija oba susreta je u tijeku.

Također su u tijeku raspisani natječaji:

Natječaj za književnu nagradu Benjamin Tolić,
Natječaj za književnu nagradu Neretvanska maslina.

Natječaji su raspisani na stranici DHK i realiziraju se u suradnji sa Zakladom DHK u BiH.

PREMINUO LUKO PALJETAK

12. svibnja 2024. godine u 80. godini života napustio nas je naš ugledni član Luko Paljetak. Sahranjen je 17. svibnja u 15 sati na groblju Boninovo (desno polje od ulaza, sedmi red, druga grobnica od zida). Ožalošćenoj obitelji sinu Nikoli, nevjesti Hani i unuku Ivanu sućut su uputili članovi ogranka: Anita Martinac, Marina Kljajo-Radić, Boris Njavro, Domagoj Vidović, Stanko Krnjić i Josip Škerlj. Istoga dana u 12 sati na komemoraciji u Kazalištu Marina Držića, Slavica Stojan pročitala je pismo predsjednice DHK Hrvojke Mihanović Salopek.

Ovo je veliki gubitak ne samo za ogranak i DHK, nego za cijelu kulturnu i društvenu zajednicu.

Luko Paljetak bio je i član upravnog odbora Južnohrvatskog ogranka pa će se na sljedećoj skupštini JHO DHK birati novi član.

Godišnja skupština JHO DHK planirana je u rujnu 2024.

Predsjednica Južnohrvatskoga ogranka DHK, Anita Martinac, dipl. iur.

Izvješće o radu 2023. – Nadzorni odbor

(Mate Ćurić, predsjednik, Ružica Pšihistal, članica, Sonja Tomić, članica, Davor Velnić, član, Dragica Vranjić Golub, članica)

Nadzorni odbor DHK radio je sukladno Statutu, članak 42. koji glasi: „Nadzorni odbor dužan je najmanje jednom godišnje, i to prije prihvaćanja zaključnog računa o poslovanju DHK, pregledati novčano i materijalno poslovanje. O tome podnosi izvještaj Godišnjoj skupštini DHK.“ Prva sjednica (konstituiranje) NO održana je 7. srpnja 2023. u 11 sati u prostorijama DHK, uz prisustvo nove predsjednice Hrvojke Mihanović Salopek i novoizabranih članova NO, Mate Ćurića, Davora Velnića i Dragice Vranjić Golub, a opravdali su se Ružica Pšihistal i Sonja Tomić. Za predsjednika je izabran Mate Ćurić, uz pristanak dvoje odsutnih članova, a izostao je i tajnik DHK Marko Gregur.

Članovi su raspravljali o nadzornoj djelotvornosti odbora i zaključili da će u mandatu od 2023. do 2025. na temelju zapisnika sa sjednica Upravnog odbora nadzirati materijalno i novčano poslovanje DHK, izvršavanje odluka vezanih uz provedbu općih pravila o raspodjeli iznosa koji pripadaju nositeljima prava, pratiti izvršavanje općih pravila o korištenju neraspoređenih iznosa u svrhu ostvarivanja socijalnih, kulturnih i obrazovnih aktivnosti na korist nositelja prava; te pratiti izvršavanje općih pravila o ulaganju prihoda od prava i drugih prihoda koji proizlaze od ulaganja prihoda od prava.

Predsjednik NO postavio je pitanje je li Upravni odbor imenovao sva povjerenstva? Dobio je odgovor da je imenovanje povjerenstava u tijeku. I nadalje su ista objašnjenja o stanju proces i budućnosti oko prostorija kluba, čije su vlasništvo i tko njima upravlja? Odgovoreno je da ima nekih pomaka, ali i dalje je stanje isto.

Druga sjednica NO održana je 21. veljače 2024., neposredno prije prihvaćanja zaključnog računa o poslovanju DHK. Prisutni su Mate Ćurić, predsjednik, Sonja Tomić, članica, Davor Velnić, član, Dragica Vranjić Golub, članica te opravdano odsutna članica Ružica Pšihistal, a na sjednici je novi tajnik DHK Matija Štahan obrazložio novčano i materijalno poslovanje. On je konstatirao da je stanje isto kao prethodne godine, u skladu s planom namjenske potrošnje te da se povećava rast troškova hladnog pogona, ali bez adekvatnog povećanja sredstava Ministarstva kulture i medija. Nakon provedene rasprave o knjigovodstvenom i financijskom poslovanju DHK tijekom 2023. te o zapisnicima s prethodnih 6 sjednica Upravnog odbora svi nazočni članovi jednoglasno su donijeli odluku da nisu uočene nikakve nepravilnosti.

Pod točkom razno Predsjednik NO Mate Ćurić otvorio je raspravu oko priprema obilježavanja 125. obljetnice DHK te je zaključeno da se one trebaju ubrzati, kao i ažuriranje web stranica i još boljega informiranja članova DHK. Do podnošenja ovog izvješća NO ukupno je dobio 11 zapisnika sjednica UO DHK. Također, najavljena je mogućnost promjene zastupnika, advokata, u slučaja spora oko statusa prostora DHK.

Predsjednik Nadzornog odbora, Mate Ćurić

Izvješće o radu 2023. – Fond „Miroslav Krleža“

Izvještaj o radu Odbora Fonda Miroslav Krleža (lipanj 2023.-lipanj 2024.)

Rad Odbora u 2023. bio je usredotočen na raspisivanje natječaja i dodjeljivanje bijenalne Nagrade Fonda Miroslav Krleža. Povjerenstvo u sastavu prof. dr. sc. Vinko Brešić, Stjepan Čuić (predsjednik), dr. sc. Željka Lovrenčić, dr. sc. Ivica Matičević i dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek, nakon pregleda više desetaka naslova objavljenih u 2021. i 2022. dodijelilo je Nagradu Fonda Igoru Zidiću za knjigu eseja i govora Jesmo li živi? (Matica hrvatska, Zagreb 2022.), a Povelju Fonda dr. sc. Borisu Domagoju Biletiću za poetsku knjigu Hvatanje zraka (Matica hrvatska, Zagreb 2021.) , što je laueratima i dodijeljeno na svečanosti u DHK na sam Krležin rođendan 7. srpnja 2023. Novčana nagrada iznosila je 6.500 eura, a iznos za Povelju bio je 2.000 eura.

U 2024. nastavljen je program bijenalnog dodjeljivanja dviju stipendija namijenjenih hrvatskim i inozemnim istraživačima Krležina djela, nakon prvog dodjeljivanja 2022. Na taj način pokušava se dodatno, na najvišoj stručnoj filološkoj razini, afirmirati djelo jednog od najvećih hrvatskih pisaca. Stipendije su se dosad rijetko dodjeljivale, ali stabilno novčano stanje Fonda i Pravilnik o radu Fonda omogućili su da se iskoristi i taj način afirmacije Krležina djela.

Zajedno s Tajništvom DHK, u skladu s Pravilnikom o radu Fonda i Poslovnikom o radu povjerenstava Fonda, sastavljen je tekst natječaja i u travnju 2024. raspisan je natječaj. Na istoj je sjednici Odbora Fonda imenovano i tročlano Povjerenstvo za dodjelu stipendija: dr. sc. Boris Domagoj Biletić, prof. dr. sc. Vinko Brešić (predsjednik) i prof. Božica Jelušić.

Nakon završenog natječaja, na sjednici u svibnju Povjerenstvo je predložilo, a Odbor Fonda jednoglasno prihvatio da se dvije stipendije u iznosu od 5.000 eura (svakome od stipendista) dodijele komparatistu i književnom povjesničaru dr. sc. Slavenu Juriću iz Zagreba te dr. sc. Leszeku Malczaku, kroatistu i prevoditelju sa Sveučilišta u Katovicama.

U lipnju će sa stipendistima biti potpisan i ugovor o stipendiranju, a svaki od njih će, prema predloženom i usvojenom programu, učiniti značajan korak u recepciji Krležina djela kod nas i u Poljskoj: dr. sc. S. Jurić izradit će analitičku monografiju o Krležinom poimanju i praksi pjesničkoga umijeća dok će dr. sc. L. Malczak na poljski prevesti drame iz glembajevskog ciklusa.

Odbor je na svojoj sjednici u travnju odlučio da se ubuduće dosadašnji naziv nagrade, Nagrada Fonda Miroslav Krleža, zamijeni kraćim i prikladnijim nazivom: Krležina nagrada.

U ime Odbora Fonda Miroslav Krleža

Dr. sc. Ivica Matičević, predsjednik Odbora

Izvješće o radu 2023. – Mala knjižnica DHK

Između dviju skupština Mala knjižnica uspjela je objaviti 12 novih naslova - od poezije, proze do esejistike - što posve jasno odražava njezin stabilan nakladničko-organizacijski program. Ukupno je na natječaje za potporu izdavanja knjiga pri Ministarstvu kulture i medija i Grad Zagreb prijavljeno 19 rukopisa, a sredstva su pristigla za njih 10, uz samofinanciranje dvaju naslova (vidjeti donji popis). Uspješno financijsko stanje rezultat je dobroga omjera između financijskih mogućnosti/potpora za izdavanje knjiga i konačnoga iznosa troškova. Nažalost, novi model otkupa knjiga ponešto je smanjio prihode iz toga izvora financiranja, jer je otkup unatrag godinu dana postao neizvjesniji: narudžbe knjiga iz javnih knjižnica s postojećih otkupnih lista A, B i C kategorije su sporije, prepuštene slaboj i neadekvatno pripremljenoj organizaciji javnih knjižnica što se onda, naravno, osjetilo i u prihodima od samoga otkupa. Pa ipak, zadržan je pozitivan omjer između prihoda i rashoda, što će biti vidljivo i u financijskom izvještaju DHK na predstojećoj Skupštini 15. lipnja.

Uredništvo smatra kako je kvaliteta rukopisa koji pristižu u redakciju Male knjižnice dobra (svake godine između 12 i 15 novih rukopisa), ali bi mogla biti i bolja, napose kada su posrijedi velike pripovjedne vrste čiji se deficit osjeća već godinama. Nadamo se da će se to u narednoj godini promijeniti. Zato Uredništvo moli članove DHK da i dalje šalju svoje rukopise na ogled pri čemu je estetički kriterij temeljan za preuzimanje rukopisa, njegovu obradu i objavljivanje.

Popis naslova objavljenih od svibnja 2023. do lipnja 2024:

2023.

Božidar Petrač: „Kao onaj koji možda iz Hrvatske...“. Danteološke teme.

Antun Branko Šimić: Svirač ili preobraženje glasova. Izabrane pjesme

Sanja Nikčević: Bitno o bitnome. Mala knjiga duhovnih eseja

Željka Lovrenčić: Slova, riječi, glasovi... (privatno financiranje)

2024.

Dunja Detoni Dujmić: Mikročitanja. Hrvatski roman 2016. – 2023.

Božica Brkan: Umjesto kave. Izabrani blogovi o netemama 2016. – 2023.

Josipa Gogić: Prisutnost

Drago Čondrić: Zamišljeni Adam

Davor Šalat: Nijanse. Eseji i kritike o hrvatskoj poeziji

Ivan J. Bošković: Zapisi s povodom

Marko Grčić: Mala antologija zametnutih prepjeva (privatno financiranje)

Stanko Andrić: Književne okolice. Deset malih tekstova.

Urednici Male knjižnice DHK:

Ivica Matičević

Antun Pavešković

Izvješće o radu 2023. – Časopis „Republika“

Republika, časopis za književnost, umjetnost i društvo, izlazi dvomjesečno u prosječnom obimu od 150 str. s glavnim rubrikama nove književne produkcije (poezija, proza, drama), tema broja, novi prijevodi i kritika.

Nove su rubrike Nova imena, Vrhovi suvremene književnosti i U čast Marulu. Nova imena su autori na početku svojeg književnog profiliranja s objavljenim početnim radovima biranim po kvaliteti. Vrhovi suvremene književnosti rubrika je intervjua s hrvatskim književnim i kulturnim uglednicima koje vodi Lada Žigo Španić. U čast Marulu rubrika je nastala u suradnji s Maticom hrvatskom, a predstavlja radove nadahnute životom i djelom Marka Marulića s obzirom na obljetničarsku godinu.

U tehničkom smislu, promijenili smo naslovnicu i usavršili njezin dizajn.

Ciljana nam je publika profilirana književna publika kao i šira čitateljska publika. Način distribucije je vezan za adresar pretplatnika i adresar obveznih primjeraka (NSK, KGZ, FFZG, LZMK, HAZU, Matica hrvatska) i adresar pretplatnika. U prošloj je godini objavljeno svih 6 dvobroja (što je i predloženo u uredničkoj aplikaciji). Osim obilato zastupljene domaće književnosti profiliranih i početničkih imena. U njoj su se profilirali mnogi mlađi autori, prije svega članovi Društva hrvatskih književnika.

U ovoj je godini dobivena veća potpora od Ministarstva kulture i Grada Zagreba. Potpora Ministarstva kulture iznosila je 20583 eura, a Grada 7000 eura. Dosad su realizirana dva dvobroja, a treći je u fazi nastajanja.

Očekujemo i dalje kvalitetnu suradnju sa svim autorima, nove tekstove i što veću aktivnost mlađih autora u pisanju.

Tin Lemac

Livija Reškovac

Izvješće o radu 2023. – Časopis „Most“

Most/The Bridge još je uvijek časopis koji izlazi i u fizičkom obliku, doduše u vrlo maloj nakladi, usprkos tome što Ministarstvo kulture i medija određuje potporu časopisu samo za njegov elektronički oblik. Tako mu, ne računajući troškove tiska, daje potporu od 3980 eura godišnje, no Grad Zagreb povećao je potporu časopisu s 3980 na 5970 eura. Na internetskom portalu časopisa – u atraktivnoj vizualnoj i sadržajnoj opremi - mogu se vidjeti izabrani tekstovi iz dugotrajne povijesti Most-a/The Bridge-a, koji kontinuirano izlazi od 1966. godine. S druge strane, očuvali smo časopis i u fizičkom obliku kako bi mu bio omogućen opstanak pa i uređivačka koncepcija, koji samo u internetskom obliku ne bi mogli biti potpuni. Zbog svega toga svaki broj Most-a/The Bridgea tiskamo u nakladi od samo 100 primjeraka kako bismo što manje novca oduzimali sadržajnom dijelu časopisa. Ipak, jasno je da je zbog nemalih troškova tiska nužno smanjen opseg časopisa, ali – nadamo se – ne i njegova kvaliteta. Inače, od prošle godišnje skupštine Društva hrvatskih književnika, u 2023. godini tiskana su, kao i svake godine, dva dvobroja časopisa i to na ukupno 370 stranica. Teme dvobroja bila su književna djela Marka Gregura i Ivana Rogića Nehajeva. A ove godine početkom srpnja trebao bi biti objavljen prvi dvobroj časopisa, kojemu će tema broja biti Tomislav Marijan Bilosnić s poetskim, proznim i putopisnim fragmentima njegova ogromnog književnog opusa, prevedenima na engleski jezik, kao i kritičkim tekstovima o njegovom stvaralaštvu. Bit će objavljeni i izbori pjesama Marine Šur Puhlovski, Slavka Jendrička, Lane Derkač i Stanka Krnića na španjolskom i talijanskom jeziku. Drugi dvobroj Most-a/The Bridge-a trebao bi biti tiskan najesen, a tema broja bit će djela Slavka Jendrička. Nadamo se, nadalje, da ćemo i idućih godina uspjeti sačuvati Most/The Bridge, jedan od hrvatskih časopisa s najdužim kontinuiranim izlaženjem, da ćemo, uz njegov elektronički oblik, uspjeti sačuvati i njegovo fizičko izlaženje te predstavljati svijetu istaknute hrvatske književnice i književnike.

Davor Šalat, glavni urednik časopisa Most/The Bridge

Izvješće o radu 2023. – Zagrebački književni razgovori

Od 4. do 6.listopada 2023. održani su 44. Zagrebački književni razgovori.

Pokrenuti davne 1968. na inicijativu pjesničkog barda Slavka Mihalića, Zagrebački književni razgovori sve do današnjih dana bili su susreti na kojima je uvijek dominirala književnost. Književnost u svom značenju, vrijednostima povijesnim mijenama i budućnosti novih spoznaja, istražujući žanrove i kontekste u kojima je nastajala, tumačila i proučavala. Svedeno na egzaktne brojeve, u proteklom razdoblju to je značilo prisutnost i sudjelovanje više tisuća sudionika, među kojima su bila ugledna imena pisaca, filologa, književnih kritičara, profesora, prevoditelja i povjesničara književnosti iz zemlje i inozemstva. Posebna vrijednost te manifestacije ogleda se prije svega u tekstovima referatima i živim i polemičnim sučeljavanjima. Sve je to trajno ostalo zabilježeno u našoj književnoj periodici, časopisima Most i Republika.

Tema 44. Zagrebačkih književnih razgovora bio je Povijesni roman u digitalno doba, intrigantna i poticajna tema za sve sudionike koji su svojim izlaganjima i referatima obogatili stare i proširili nove spoznaje.

Ako kao žanrovskog rodonačelnika povijesnog romana držimo Waltera Scotta s konca 18 i početkom 19. stoljeća i njegov roman Waverley, svi ostali njegovi romani Crni patuljak, Rob Roy i najpoznatiji Ivanhoe, jasno otkrivaju tko je bio duhovni otac začetniku hrvatskog povijesnog romana, Augustu Šenoi.

U poetici povijesnog romana isprepliću se iskustva mnogih drugih žanrova, prije svega pikarskog, gotskog i sentimentalnog, te je kao takav prolazio kroz brojne promjene. Ostavljao je tragove u mnogim nacionalnim književnostima, mijenjao oblike, zahvaćao razne stilske, tematske, povijesne, političke, ideološke i vrijednosne valere. Povremeno bi gubio na važnosti i gotovo nestajao s književne scene, da bi potom posve obnovljen i modificiran opet zauzeo visoko mjesto u znatiželji čitateljske publike. Njegov se kanonski oblik rastezao od visoko stiliziranih djela do pučkog i zabavnog štiva s popularnim književnim obrascima. Za njegovu recepciju je bitno da je bio jedan od najčitanijih žanrova književnosti. O tome kako je odolio svim mijenama i proživio tranziciju sve do digitalnog doba, bavili su se i ugledni izlagači, njih dvanaestoro svojim referatima koji su naravno bili i povod naknadnih diskusija. U sklopu manifestacije bile su predstavljene i dvije knjige stranih autorica, Golubovi iz Brna, Bettine Balake i U tajnosti, Ljube Arnautović u izdanju Leykam international.

Nabrojiti ću ih po redoslijedu izlaganja.

Dino Milinović, Pavol Rankov, Denis Peričić, Bettina Balaka, Jasna Horvat, Boris Beck, Igor Žic, Hrvoje Hitrec, Ludwig Bauer, Ljuba Arnautović Zoltan Medve, Milana Vuković Runjić. Svi ti radovi integralno su objavljeni u časopisu Republika 11-12 / studeni prosinac 2023./

Susreti su tijekom cijelog trajanja bili izuzetno dobro praćeni u javnim medijima / televizija, radio, novine /

Povjerenstvo za Zagrebačke književne razgovore

Dubravko Jelačić Bužimski (predsjednik)

Izvješće o radu 2023. – Mala tribina i tribina u gostima

2023. godina protekla je bez epidemioloških mjera tako da su se učenici i njihovi nastavnici vratili u prostorije Društva hrvatskih književnika. Održano je četrnaest Malih tribina financiranih sredstvima Ministarstva kulture i medija te Grada Zagreba, dvostruko manje, nego prethodne godine. Razlog tome je iznos sredstava koja sam dobio za ovaj projekt. Taj iznos za ovu godinu znatno je izdašniji tako da će i Malih tribina biti barem kao u 2022.

Kao i svake godine, u okviru projekta Male tribine sudjelovali su popularni književnici koji pišu (i) za djecu – Nada Zidar-Bogadi, Sanja Polak, Silvija Šesto, Zlatko Krilić, Snježana Babić Višnjić, Maja Šimleša, Julijana Matanović, Jadranko Bitenc, Sanja Pilić, Maja Šimleša, Tomislav Zagoda, Dubravko Jelačić Bužimski.

Podsjećam, princip je da učiteljice ili školske knjižničarke odabiru književnicu ili književnika s kojima će se učenici družiti. Ponekad odabir naprave i sama djeca. Prva Mala tribina održana je 9. svibnja 2012., tijekom proteklih dvanaest godina održano ih je sto devedeset.

Prije deset godina Društvo hrvatskih književnika pokrenulo je i novi projekt – Tribinu u gostima, također financiran sredstvima Ministarstva kulture i medija i Grada Zagreba. Do sada je ukupno održano sto četrdeset četiri Tribina u gostima, od toga četrnaest u 2023. godini. Što se tiče broja održanih Tribina u gostima u prošloj godini, situacija je ista kao i s Malom tribinom. I Tribina u gostima ove će godine biti barem dvostruko više.

Tribina u gostima namijenjena je onima koji nisu u prilici posjećivati književne susrete, štićenicima domova raznih profila, od odgojnih do staračkih, te teškim ili kroničnim bolesnicima stacioniranim u bolnicama. Najviše je susreta održano s djecom i mladima u bolnicama i školama za djecu s poteškoćama.

Tijekom 2023. popularne su književnice i književnici tako posjetili COO Goljak, Kliniku za tumore, KBC Zagreb (više odjela), Osnovnu školu Nad lipom, Kliniku za dječje bolesti Zagreb, Odgojni dom Bedekovčina.

Iako su epidemiološke mjere ukinute u većini ustanova, još uvijek su na snazi u Klinici za tumore i Klinici za dječje bolesti Zagreb tako da su književni susreti s mladim pacijentima tih ustanova održani putem video veze.

Izvješće o svakoj pojedinoj Maloj tribini i Tribini u gostima dostupno je na Facebook stranici DHK.

Hrvoje Kovačević

Izvješće o radu 2023. – Susreti u DHK / Bez cenzure

Izvješća o tribinama su na web stranicama DHK, a ovdje donosimo pregled održanih tribina i većinu medijskih odjeka.

Najave tribina objavljivane su na radiju (u različitim programima) i u emisiji „Dobro jutro, Hrvatska“ (što većinom nije dolje priloženo, zbog nedostupnosti linkova).

Godina 2023.

„Susreti u DHK“ (od lipnja 2023. do listopada 2023.)

7. lipnja: gost Boris Perić

Medijski odjeci:

Culturenet https://www.culturenet.hr/hr/tribina-dhk-boris-peric/195354

Moj Zagreb https://mojzagreb.info/zagreb/boris-peri%C4%87-knji%C5%BEevnik-i-prevoditelj-gost-je-kod-lade-%C5%BEigo-%C5%A1pani%C4%87-na-tribini-u-dhk

Vikendi com (Kalendar događanja): https://www.vikendi.com/it/dogadjanja/?page=7

14. lipnja: gost Ludwig Bauer

Medijski odjeci:

Culturenet https://www.culturenet.hr/hr/tribina-dhk-ludwig-bauer/195610

Moderna vremena https://mvinfo.hr/pretraga?tematika=ludwig-bauer

Moj Zagreb https://mojzagreb.info/zagreb/ludwig-bauer-pisac-prevoditelj-i-urednik-gost-je-kod-lade-%C5%BEigo-%C5%A1pani%C4%87-na-tribini-u-dhk

13. rujna: gost Đuro Vidmarović

Medijski odjeci:

Culturenet https://www.culturenet.hr/hr/tribina-dhk-djuro-vidmarovic/198386Časopis Kvaka http://www.casopiskvaka.com.hr/2023/09/tribina-drustvak-hrvaskih-knjizevnika.html

Najava u emisiji Dobro jutro, Hrvatska

28. rujna: Hrvatsko-slovenske književne veze (gostovanje slovenskih pisaca)

Sudionici: Hrvojka Mihanović-Salopek, predsjednica DHK,Dušan Merc, predsjednik Društva slovenskih pisateljev, Božidar Brezinščak Bagola, Ifigenija Zagorčnik Simonović, Tone Peršak, Peter Kovačič Peršin i Joško Ševo.

Medijski odjeci:

Culturenet https://www.culturenet.hr/slovenski-knjizevnici-u-dhk-u/40650

Časopis Kvaka http://www.casopiskvaka.com.hr/2023/09/lada-zigo-spanic-slovenski-pisci.html

Portal HIA https://hia.com.hr/kultura/knjizevnost/item/35429-slovenski-pisci-gostovali-u-dhk-potpisan-sporazum-o-suradnji

Hrvatska matica iseljenika https://matis.hr/vijesti/hrvatsko-slovenske-knjizevne-veze-ojacane-novim-sporazumom/

18. listopada: gost Stijepo Mijović Kočan

Culturenet: https://www.culturenet.hr/hr/tribina-dhk-stijepo-mijovic-kocan/199836

Tribine „Bez cenzure“ (od lipnja 2023. do studenog 2023.)

28. lipnja: Milko Valent – rušitelj cenzura u ime umjetničke slobode Sudionik: Milko valent

Medijski odjeci:

Culturenet: https://www.culturenet.hr/hr/tribina-bez-cenzure-milko-valent-rusitelj-cenzura-u-ime-umjetnicke-slobode/196068

Moderna vremena: https://mvinfo.hr/clanak/milko-valent-rusitelj-cenzure-u-ime-umjetnicke-slobode

infoZagreb: https://www.infozagreb.hr/dogadanja/ostala-dogadanja/tribina-dhk-bez-cenzure-milko-valent

Časopis Kvaka: http://www.casopiskvaka.com.hr/2023/06/milko-valent-gost-tribine-dhk.html

MojZagreb: https://mojzagreb.info/zagreb/milko-valent-prozaik-pjesnik-dramati%C4%8Dar-esejist-teoreti%C4%8Dar-i-kazali%C5%A1ni-kriti%C4%8Dar-gost-je-kod-lade-%C5%BEigo-%C5%A1pani%C4%87-na-tribini-u-dhk

19. rujna: Porast književnoga diletantizma – od kada je sve počelo? Sudionici: Siniša Matasović, Damir Karakaš, Mislav Gleich

Medijski odjeci:

Najava u Dobro jutro, Hrvatska

Najava na Hrvatskom radiju

Culturenet https://www.culturenet.hr/hr/knjizevna-rasprava-u-dhk/198556

Prilog u emisiji Vijesti iz kulture

Prilog na HTV 4

26. listopada: Može li umjetna inteligencija ugroziti ljudsko pismo? Sudionici: Jadranka Pintarić, Ivica Matičević, Dino Milinović

Medijski odjeci:

Moderna vremena: https://mvinfo.hr/clanak/bez-cenzure-moze-li-umjetna-inteligencija-ugroziti-ljudsko-pismo

Culturenet: https://www.culturenet.hr/hr/polemika-o-umjetnoj-inteligenciji-u-drustvu-hrvatskih-knjizevnika/200260

Časopis Kvaka: http://www.casopiskvaka.com.hr/2023/10/vazna-polemika-u-drustvu-hrvatskih.html

HIA https://hia.com.hr/kultura/knjizevnost/item/35882-veceras-polemika-o-umjetnoj-inteligenciji-u-drustvu-hrvatskih-knjizevnika

Godina 2024.

„Susreti u DHK“ (od veljače 2024. do 10. lipnja 2024.)

24. veljače: gost Denis Peričić

Medijski odjeci:

Culturenet https://www.culturenet.hr/hr/dhk-tribina-denis-pericic/203360

Moderna vremena https://mvinfo.hr/clanak/dhk-tribina-denis-pericic

7. veljače: gost Matko Sršen

Medijski odjeci:

Culturenet https://www.culturenet.hr/hr/tribina-dhk-matko-srsen/203878

Moderna vremena https://mvinfo.hr/clanak/tribina-dhk-matko-srsen

Hrt – Vijesti iz kulture (portal) – najavljena tribina 6. veljače

21. veljače: gost Božidar Brezinščak Bagola

Medijski odjeci:

Moderna vremena https://mvinfo.hr/clanak/tribina-dhk-bozidar-brezinscak-bagola

Culturenet https://www.culturenet.hr/hr/bozidar-brezinscak-bagola-gostuje-na-knjizevnoj-tribini-u-dhk/204346

Moj Zagreb info https://mojzagreb.info/zagreb/bo%C5%BEidar-brezin%C5%A1%C4%8Dak-bagola-gost-je-kod-lade-%C5%BEigo-%C5%A1pani%C4%87-u-dhk-u-srijedu-21-velja%C4%8De-2024-godine

28. veljače: gost Boris Senker

Medijski odjeci:

Culturenet https://www.culturenet.hr/hr/tribina-dhk-boris-senker/204698

MojZagreb info https://mojzagreb.info/zagreb/boris-senker-gost-je-lade-%C5%BEigo-%C5%A1pani%C4%87-na-tribini-u-dhk

6. ožujka: Marina Šur Puhlovski (zamjena za Ljerku Car Matutinović koja nije mogla doći zbog bolesti)

13. ožujka: Gost Biserka Goleš Glasnović

Medijski odjeci:

Culturenet https://www.culturenet.hr/hr/biserka-goles-glasnovic-gostuje-na-knjizevnoj-tribini-u-dhk/2051

Časopsi Kvaka http://www.casopiskvaka.com.hr/2024/03/dhk-tribina-razgovor-s-biserkom-goles.html

27. ožujka: Gost Darko Žubrinić (tribina posvećena hrvatskoj glagoljici)

Medijski odjeci:

Moderna vremena https://mvinfo.hr/clanak/tribina-skriveno-blago-hrvatske-glagoljice-darko-zubrinic

Culturenet https://www.culturenet.hr/hr/tribina-skriveno-blago-hrvatske-glagoljice-u-dhk/205948

Kultura u Zagrebu https://www.kulturauzagrebu.hr/skriveno-blago-hrvatske-glagoljice/

3. travnja: gost Tomislav Marijan Bilosnić

Medijski odjeci:

Culturenet https://www.culturenet.hr/hr/tribina-dhk-tomislav-marijan-bilosnic/206103

Časopis Kvaka http://www.casopiskvaka.com.hr/2024/04/dhk-tribina-tomislav-marijan-bilosnic.html

10. travnja: gost Nives Opačić

Medijski odjeci:

Culturenet https://www.culturenet.hr/hr/susreti-u-dhk-gosca-nives-opacic/206395

Kultura u Zagrebu https://www.kulturauzagrebu.hr/gostovanje-nives-opacic/

Moderna vremena https://mvinfo.hr/clanak/tribina-dhk-nives-opacic

Direktno https://direktno.hr/domovina/lektorica-kaze-da-su-hrvati-zrtve-vlastitog-jezika-od-devedesetih-godina-smo-postali-mucavi-342787/

Tportal https://www.tportal.hr/kultura/clanak/nives-opacic-hrvati-su-postali-zrtve-vlastitog-jezika-20240410

Index https://www.index.hr/tag/99606/nivesopacic.aspx

Jutarnji list https://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/ugledna-profesorica-hrvati-su-se-silno-uzbunili-na-toboznje-srbizme-sad-nas-je-strah-vlastitog-jezika-mucavi-smo-govornici-15448948

Telegram https://www.telegram.hr/politika-kriminal/plenkovic-gura-zakon-kakav-je-prije-30-godina-donesen-u-francuskoj-a-veci-dio-europe-ga-i-danas-ismija

24. travnja: gost Tomislav Domović

Medijski odjeci:

Culturenet https://www.culturenet.hr/tribina-u-dhk-tomislav-domovic/207035

9. svibnja: gost Milan Rakovac

Medijski odjeci:

Culturenet https://www.culturenet.hr/hr/tribina-dhk-milan-rakovac/207627

Metafora https://www.metafora.hr/tribina-milan-rakovac/

Kultura u Zagrebu https://www.kulturauzagrebu.hr/tribina-s-milanom-rakovcem/

15. svibnja: gost Mirko Ćurić

Medijski odjeci:

Culturenet https://www.culturenet.hr/hr/tribina-dhk-mirko-curic/207949

Portal Metafora https://www.metafora.hr/tribina-dhk-mirko-curic/

23. svibnja: gost Milana Vuković Runjić

Medijski odjeci:

Moderna vremena https://mvinfo.hr/clanak/razgovor-s-milanom-vukovic-runjic-u-drustvu-hrvatskih-knjizevnika

Culturenet https://www.culturenet.hr/tribina-dhk-milana-vukovic-runjic/208299

6. lipnja: gost Ratko Cvetnić

Medijski odjeci:

Portal Metafora https://www.metafora.hr/ratko-cvetnic-gostuje-na-tribini-u-dhk/

Culruenet https://www.culturenet.hr/susreti-u-dhk-ratko-cvetnic/208819

Kultura u Zagrebu: https://www.kulturauzagrebu.hr/tribina-u-drustvu-hrvatskih-knjizevnika/

Tribine „Bez cenzure“ (od siječnja 2024. do 10. lipnja 2024.)

Intervju na Hrvatskom radiju o tribinama Bez cenzure i drugim temama (razgovor vodio Tomislav Šovagović – 27. travnja 2024.)

https://radio.hrt.hr/slusaonica/na-kraju-tjedna

Intervju o tribinama Bez cenzure (u prvom planu) i drugim temama) za portal HKV: https://www.hkv.hr/razgovori/43551-l-zigo-spanic-hrvatsku-srozavaju-nadobudni-politicari-koji-ne-drze-do-jezika-i-kulture.html

31. siječnja: Tko danas ocjenjuje knjige - kritičari ili PR menadžeri (i drugi lobiji)? Sudionici: Dražen Katunarić, Boris Beck, Bogdan Arnautović

Medijski odjeci:

Culturenet https://www.culturenet.hr/hr/tribina-bez-cenzure-u-dhk/203632

Moderna vremena: https://mvinfo.hr/clanak/bez-cenzure-tko-danas-ocjenjuje-knjige-kriticari-ili-pr-menadzeri-i-drugi-lobiji

Portal Nakladnici i knjižari https://info-nik.info/2024/01/26/dhk-tribina-bez-cenzure-tko-danas-ocjenjuje-knjige-kriticari-ili-pr-menadzeri-i-drugi-lobiji/

Prilog na Hrvatskom radiju – emisija Signatura (emitirano 6. veljače na Trećem programu HR-a. Emisija dostupna u internetskoj slušaonici).

Prilog na TV Zapad

14. veljače: Je li naša kultura i danas mahom patrijahalna ili je riječ o medijskom populizmu? Sudionice: Lidija Bajuk, Dijana Burazer, Lana Derkač

Medijski odjeci:

Prilog u Dobro jutro, Hrvatska

Culturenet https://www.culturenet.hr/hr/tribina-bez-cenzure-u-drustvu-hrvatskih-knjizevnika/204126

Moderna vremena https://mvinfo.hr/clanak/tribina-bez-cenzure-o-patrijahalnoj-kulturi-i-medijskom-populizmu

Kultura u Zagrebu https://www.kulturauzagrebu.hr/knjizevna-polemika-u-dhk/

4. ožujka: Zašto više nemamo žučnih književnih polemika? Sudionici: Vinko Brešić, Helena Sablić Tomić, Božica Jelušić

Medijski odjeci:

Moderna vremena https://mvinfo.hr/clanak/rasprava-u-dhk-zasto-nemamo-zucnih-knjizevnih-polemika-kao-nekada

Culturenet https://www.culturenet.hr/hr/bez-cenzure-zasto-nemamo-zucnih-knjizevnih-polemika-kao-nekada/204878

Nakladnici i knjižari, info https://info-nik.info/2024/03/01/dhk-tribina-bez-cenzure-zasto-nemamo-zucnih-knjizevnih-polemika-kao-nekada/

Kultura u Zagrebu https://www.kulturauzagrebu.hr/rasprava-u-dhk-u/

21. ožujka: Novi model otkupa knjiga – udar na male izdavače? Sudionici: Branko Čegec, Ivica Matičević, Sandra Pocrnić Mlakar

Medijski odjeci:

Culturenet https://www.culturenet.hr/hr/bez-cenzure-novi-model-otkupa-knjiga-tko-dobiva-tko-gubi/205592

Moderna vremena https://mvinfo.hr/clanak/tribina-bez-cenzure-novi-model-otkupa-knjiga-tko-dobiva-tko-gubi

Nakladnici i knjižari info https://info-nik.info/2024/03/19/dhk-bez-cenzure-novi-model-otkupa-knjiga-tko-dobiva-tko-gubi-zagreb-21-3-2024/

Časopis Kvaka http://www.casopiskvaka.com.hr/2024/03/bez-cenzure-novi-model-otkupa-knjiga.html

Akademija art (opširan osvrt o tribini) https://akademija-art.hr/2024/03/28/novi-model-otkupa-knjiga-tko-dobiva-tko-gubi/

Hrvatski radio, emisija Signatura – opširan osvrt o tribini

9. travnja: Opasnost tržišne politike u „maloj“ kulturi - hoće li naši nakladnici sve rjeđe tiskati poeziju, eseje, kritike, drame? Sudionici: Mladen Machiedo, darija Žilić, Matija Štahan

Medijski odjeci:

Culturenet https://www.culturenet.hr/nova-tribina-iz-ciklusa-bez-cenzure/206299

Časopis Kvaka http://www.casopiskvaka.com.hr/2024/04/drustvo-hrvatskih-knjizevnika-opasnost.html

Moderna vremena https://mvinfo.hr/clanak/tribina-bez-cenzure-opasnost-trzisne-politike-u-maloj-kulturi

Dobro jutro, Hrvatska

18. travnja: Postoji li u našoj književnosti snažan sraz između metropole i „provincija? Sudionici: Emilija Kovač, Diana Rosandić Živković, Ratko Cvetnić, Antun Pavešković

Medijski odjeci:

Culturenet: https://www.culturenet.hr/hr/tribina-bez-cenzure-postoji-li-u-nasoj-knjizevnosti-snazan-sraz-izmedju-metropole-i-provincija/206

Portal Metafora (veliki prilog): https://www.metafora.hr/polemika-u-drustvu-hrvatskih-knjizevnika/

Časopis Kvaka http://www.casopiskvaka.com.hr/2024/04/bez-cenzure-postoji-li-u-nasoj.html

23. travnja: Self-help literatura – unosan biznis ili nužan lijek? Sudionici: Stjepo Martinović, Boris Perić, Ljubomir, Radovančević

Medijski odjeci:

Veliki prilog, portal Metafora https://www.metafora.hr/self-help-bestselleri-unosan-biznis-ili-lijek/

Portal Edus (kratka najava) https://www.edusinfo.hr/aktualno/iz-obrazovanja/noc-knjige-obiljezena-u-knjizarama-diljem-zagreba-59887

Hia com https://www.hia.com.hr/kultura/knjizevnost/item/38543-uz-noc-knjige-dhk-hazu-i-mh-obilje-atraktivnih-tema-i-dogadanja

7. svibnja: Za kirurga ili matematičara traži se znanje, a umjetnik danas može biti svatko. Pa kako to? Sudionici: Monika Herceg, Robert Mlinarec, Meri Grubić

Medijski odjeci:

Moderna vremena https://mvinfo.hr/clanak/tribina-bez-cenzure-umjetnik-danas-moze-biti-svatko

Culturenet: https://www.culturenet.hr/tribina-bez-cenzure-u-dhk-207501/207501

21. svibnja: Klasici nisu izrasli iz književnih radionica. Pa čemu služe danas?“ Sudionici: Dubravka Brezak Stamać, Kristrijan Vujičić, Miroslav Mićanović

Portal Metafora https://www.metafora.hr/polemika-bez-cenzure/

Moderna vremena https://mvinfo.hr/clanak/tribina-bez-cenzure-posvecena-knjizevnim-radionicama

Culturenet https://www.culturenet.hr/tribina-bez-cenzure-u-dhk-208133/208133

Časopis Kvaka http://www.casopiskvaka.com.hr/2024/

11. lipnja: Zašto imamo malo domaće humoristične proze za odrasle, a imamo humora na kazališnim daskama? Zašto nam je proza tako ozbiljna? Sudionici: Boris Senker, Tomislav Zagoda i Ratko Bjelčić

Culturenet https://www.culturenet.hr/hr/tribina-bez-cenzure-u-dhk-209083/209083

U trenutku pisanja ovoga izvješća zadnja tribina još nije održana.

Lada Žigo Španić, voditeljica tribina