Izvještaji o radu

Društvo hrvatskih književnika Financiranje / Izvješća DHK Izvještaji o radu - 1. dio

Financiranje / Izvješća DHK

11Svi

Izvještaji o radu - 1. dio

MALA TRIBINA I TRIBINA U GOSTIMA

Izvješće za Skupštinu DHK 2023.

Tijekom 2022. godine održano je dvadeset osam Malih tribina financiranih sredstvima Ministarstva kulture i medija te Grada Zagreba. Dvadeset pet je održano putem aplikacije Zoom, administratorica je bila Maja Kolman Maksimiljanović koja je sjedila u prostorijama DHK, književnica, odnosno književnik javljali su se iz svojih soba, dok sam se ja javljao iz Stubičkih Toplica.

Kako su se krajem prošle godine pomalo ukidale epidemiološke mjere, tri Male tribine održane su u prostorijama Društva hrvatskih književnika. I sve Male tribine koje sam 2023. organizirao do ove Skupštine održane su u prostorijama DHK.

Kao i svake godine, u okviru projekta Male tribine sudjelovali su popularni književnici koji pišu (i) za djecu – Zlatko Krilić, Željka Horvat Vukelja, Jasminka Tihi Stepančić, Sanja Pilić, Sanja Polak, Nikolina Manojlović Vračar, Vladimir Bakarić, Melita Rundek, Nada Mihaljević, Ivana Šojat, Snježana Babić Višnjić.

Podsjećam, princip je da učiteljice ili školske knjižničarke odabiru književnicu ili književnika s kojima će se učenici družiti. Ponekad odabir naprave i sama djeca. Prva Mala tribina održana je 9. svibnja 2012., tijekom proteklih jedanaest godina održano ih je sto sedamdeset jedna.

Virtualno druženje uzrokovano epidemijom omogućilo je daleko jednostavnije sudjelovanje djece iz škola koje su od Zagreba udaljene stotinama kilometara, a gostovali su i književnici koji ne žive u Zagrebu tako da je epidemija donijela i barem neku korist.

Prije osam godina Društvo hrvatskih književnika pokrenulo je i novi projekt – Tribinu u gostima, također financiran sredstvima Ministarstva kulture i medija i Grada Zagreba. Do sada je ukupno održano sto dvadeset osam Tribina u gostima, od toga dvadeset dvije u 2022. godini.

Tribina u gostima namijenjena je onima koji nisu u prilici posjećivati književne susrete, štićenicima domova raznih profila, od odgojnih do staračkih, te teškim ili kroničnim bolesnicima stacioniranim u bolnicama. Najviše je susreta održano s djecom i mladima u bolnicama i školama za djecu s poteškoćama.

Epidemija je i organizaciji ovoga projekta donijela poteškoće, čak i veće jer su škole u većini bolnica prešle na nastavu organiziranu video vezom. S druge pak strane bio sam u prilici lakše surađivati i s ustanovama izvan Zagreba.

Tijekom 2022. popularne su književnice i književnici tako posjetili COO Goljak, COO Dubravu, Kliniku za tumore, KBC Zagreb, KBC Rijeka, Kliniku za dječje bolesti Zagreb, Odgojni dom Bedekovčina, ŠOO Pula, posebne razrede OŠ Centar, Pula.

Izvješće o svakoj pojedinoj Maloj tribini i Tribini u gostima dostupno je na Facebook stranici DHK.

Hrvoje Kovačević, voditelj Male tribine i Tribine u gostima

Izvanredna izborna skupština DHK 20. svibnja 2023.

Izvještaj o radu Odbora Fonda Miroslav Krleža u 2022. i 2023 (do svibnja)

Rad Odbora u 2022. bio je usredotočen na raspisivanje natječaja i dodjeljivanje stipendija Fonda Miroslav Krleža. Dvjema stipendijama koje su bile namijenjene hrvatskim i inozemnim istraživačima Krležina djela pokušalo se dodatno, na najvišoj stručnoj filološkoj razini, afirmirati djelo jednog od najvećih hrvatskih pisaca. Stipendije su se dosad rijetko dodjeljivale, ali stabilno novčano stanje Fonda i Pravilnik o radu Fonda omogućili su da se iskoristi i taj način afirmacije Krležina djela.

Zajedno s Tajništvom DHK, u skladu s Pravilnikom o radu Fonda i Poslovnikom o radu povjerenstava Fonda, sastavljen je tekst natječaja i u travnju 2022. raspisan je natječaj. Na sjednici Odbora Fonda u travnju 2022. imenovano je tročlano Povjerenstvo za dodjelu stipendija Fonda: dr. sc. Boris Domagoj Biletić, prof. dr. sc. Vinko Brešić (predsjednik) i dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek.

Nakon završenog natječaja, na sjednici u lipnju Povjerenstvo je predložilo, a Odbor Fonda prihvatio da se dvije stipendije u iznosu od 5.000 eura (svakome od stipendista) dodijele prevoditelju i književniku Borisu Periću iz Zagreba i dr. sc. Macieju Czerwinskom, kroatistu sa Sveučilišta u Krakovu.

U listopadu 2022. njih su dvojica, zajedno s predsjednikom Odbora Fonda i predsjednikom DHK, potpisali ugovore o pravima i obvezama u korištenju stipendija. Boris Perić se obvezao da će do konca lipnja 2023. prevesti izabranu Krležinu liriku na njemački jezik, dok se dr. sc. Maciej Czerwinski obvezao prevesti izabrane Krležine eseje na poljski jezik. Njihovi završni izvještaji tek se očekuju.

U ožujku 2023. na sjednici Odbora, u skladu s Pravilnikom o radu Fonda, imenovano je Povjerenstvo za dodjelu nagrade i povelje Fonda. Povjerenstvo u sastavu prof. dr. sc. Vinko Brešić, Stjepan Čuić (predsjednik), dr. sc. Željka Lovrenčić, dr. sc. Ivica Matičević i dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek, nakon pregleda više desetaka naslova objavljenih u 2021. i 2022. dodijelilo je Nagradu Fonda Igoru Zidiću, a Povelju Fonda dr. sc. Borisu Domagoju Biletiću, što je upravo ovih dana i objavljeno na mrežnim stranicama DHK te pisanim i elektronskim medijima.

Time je rad Odbora Fonda u ovome sazivu završen.

U Zagrebu, 6. svibnja 2023.

Za Odbor Fonda Miroslav Krleža

Dr. sc. Ivica Matičević, predsjednik Odbora Fonda, v. r.

Izvanredna izborna skupština Društva hrvatskih književnika, Zagreb, 20. svibnja 2023.

Izvještaj o radu Male knjižnice DHK, lipanj 2022 - svibanj 2023.

U naznačenome jednogodišnjem razdoblju Uredništvo Male knjižnice DHK djelovalo je u svome redovnom dvojnom sastavu: Ivica Matičević i Antun Pavešković.

Ukupno je objavljeno 12 novih naslova što je naznačeno u priloženom popisu prema redu izlaženja:

Jurica Iskra: Globalni diktator

Ivica Glogoški: Franci i popevke

Milivoj Slaviček: Pjesme s rečenicama (1950-1989)

Dunja Detoni Dujmić: Arhipelag Galešnjak

Borben Vladović: Nijema ura

Josip Meštrović: Stari okvir za ništa

Slavko Jendričko: Žablja perspektiva

Ružica Martinović-Vlahović: Tri ptice i jedan grad. Pripovijetke o rodama, djeci, ljubavi i ratu

Božidar Prosenjak: Zov ili izazov svjetla. Prikazi knjiga za djecu i mladež 2006.-2023.

Boris Vrga: Kupa

Josipa Dragičević: One

Biserka Goleš Glasnović: Poštovani gospodine Abelard

Predočenih 12 naslova održava visoki nakladnički standard Male knjižnice koji je postignut u posljednjih desetak godina, a to je da se tiska barem jedna knjiga mjesečno, uza zadržani pozitivni izračun u poslovanju.

Problemi s kojima se susreće rad u Maloj knjižnici odnosi se na nedostatno financiranje i potpore Ministarstva kulture i Grada Zagreba. Potpora knjizi kreće se između 1.100 eura do 1.500 eura. Posve je jasno da se s prvim iznosom nikako ne može objaviti knjiga, od tehničke i grafičke pripreme do samoga tiska, uz urednički i autorski honorar. Ako se eventualno radi o prijevodu dijela teksta ili cijele knjige, cijena je u konačnici nedostižna za iznose spomenutih potpora. Dakako, tomu treba pribrojiti i trošak isplate autorskih prava, kada se radi o izboru iz djela pojedinoga autora čiji radovi podliježu takvom pravnom postupku.

Zato je potrebna stalna briga oko odnosa između prihoda i rashodovnih stavaka, tj. održavanje balansa između onoga koliko se želi i onoga što se u tome trenutku može tiskati. Srećom, knjige iz Male knjižnice redovito dobro prolaze na otkupima za javne knjižnice kod Ministarstva kulture, pa se u konačnici svi troškovi uspijevaju zadovoljavajuće pokriti. Mala knjižnica prihvaća i financijsku potporu samih autora rukopisa i sponzora u skladu sa zakonskim odredbama, ukoliko su ti rukopisi prethodno zadovoljili umjetničke i stručne kriterije za njihovo objavljivanje.

Mala knjižnica redovito godišnje predlaže za potpore kod Ministarstva kulture i Grada Zagreba između 20 i 25 rukopisa, pa je tako bilo i u prošlome natječajnom roku.

Uredništvo Male knjižnice moli članove DHK da nam i dalje šalju svoje rukopise na ogled, ocjenu i objavljivanje. Kako je u prošlome razdoblju bila zamjetna dominacija pjesničkih radova, nadamo se da će među novim rukopisima za iduće izdavačko razdoblje biti više proznih, napose pripovjednih i dramskih radova, iako je temeljni kriterij odabira za uvrštavanje u nakladnički program uvijek isti, budući da se on niti ne može mijenjati prema poznatome programu Male knjižnice: to je isključivo estetski kriterij, a ne žanrovski.

U Zagrebu, 2. svibnja 2023.

Uredništvo Male knjižnice DHK

Ivica Matičević, v.r.

Antun Pavešković, v. r.

Nadzorni odbor DHK

(Božidar Brezinščak Bagola, predsjednik, Mate Kovačević, član, Tomislav Milohanić, član, Branka Primorac, član, Davor Velnić, član)

IZVJEŠĆE O RADU IZMEĐU DVIJU SKUPŠTINA

Nadzorni odbor DHK radio je sukladno Statutu, članak 42. koji glasi: „Nadzorni odbor dužan je najmanje jednom godišnje, i to prije prihvaćanja zaključnog računa o poslovanju DHK, pregledati novčano i materijalno poslovanje. O tome podnosi izvještaj Godišnjoj skupštini DHK.“

Prva sjednica NO održana je 26. siječnja 2021. Na njoj je za predsjednika jednoglasno izabran Božidar Brezinščak Bagola. Članovi su raspravljali o nadzornoj djelotvornosti odbora i zaključili da će u mandatu od 2021. do 2023. na temelju zapisnika sa sjednica Upravnog odbora nadzirati materijalno i novčano poslovanje DHK, izvršavanje odluka vezanih uz provedbu općih pravila o raspodjeli iznosa koji pripadaju nositeljima prava, pratiti izvršavanje općih pravila o korištenju neraspoređenih iznosa u svrhu ostvarivanja socijalnih, kulturnih i obrazovnih aktivnosti na korist nositelja prava; te pratiti izvršavanje općih pravila o ulaganju prihoda od prava i drugih prihoda koji proizlaze od ulaganja prihoda od prava.

Predsjednik NO postavio je pitanje je li Upravni odbor imenovao sva povjerenstva? Dobio je odgovor da je imenovanje povjerenstava u tijeku. Nadalje postavio je pitanje što je s prostorijama kluba, čije su vlasništvo i tko njima upravlja? Tajnik je odgovorio da je riječ o vrlo složenom problemu i članovi nisu inzistirali na njemu.

Druga sjednica NO održana je 24. veljače 2022., neposredno prije prihvaćanja zaključnog

računa o poslovanju DHK. Na sjednici je Tajnik DHK obrazložio novčano i materijalno poslovanje. Nakon provedene rasprave o knjigovodstvenom i financijskom poslovanju DHK tijekom 2021. te o zapisnicima sa sjednica Upravnog odbora svi nazočni članovi jednoglasno su donijeli odluku da nisu uočene nikakve nepravilnosti.

Pod točkom razno Predsjednik NO Božidar Brezinščak Bagola izrazio je osobnu zahvalnost Upravnom odboru na prihvaćanju njegove kandidature za godišnju „Nagradu Iso Velikanović“. Zamolio je Predsjednika i Tajnika da upoznaju nazočne članove sa stanjem u središnjici i ograncima nakon obavljene inventure te odgovore je li riješen problem s neisplaćenim sredstvima Grada Zagreba i kad se predviđa otvaranje Kluba književnika. Nazočni članovi bili su zadovoljni s dobivenim odgovorima.

Treća sjednica NO održana je 28. veljače 2023. Na njoj se raspravljalo o dobivenim zapisnicima sa sjednica Upravnog odbora; o knjigovodstvenom i financijskom poslovanju DHK tijekom 2022. godine; o podmirivanju članarina, odnosno brisanju iz članstva radi nepodmirenih članarina unatoč dvjema opomenama; o rezultatima ročišta i dogovora s Ministricom kulture o dodjeljivanju prostorija izravnom pogodbom; te o dopisu kolege Nikole Đuretića od 16. veljače 2023. Svi nazočni članovi bili su zadovoljni dobivenim izvješćima i jednoglasno su donijeli odluku da nisu uočene nikakve nepravilnosti.

Predsjednik Nadzornog odbora

Božidar Brezinščak Bagola

Dopis br.: 10/23.

Pula, 27. travnja 2023.

www.dhk-pula.hr, info@dhk-pula.hr

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA

Trg bana Josipa Jelačića 7/I

10000 ZAGREB

DJELATNOST ISTARSKOGA OGRANKA DHK

U 2022. godini

(izbor iz aktivnosti)

1. ČLANSTVO

Istarski ogranak DHK okuplja 65 članova. Punopravnih članova DHK je 21, a članova-suradnika ogranka 44. Između dviju skupština DHK u članstvo Ogranka primili smo: Elenu-Danielu Poretti, Izabelu Bilić-Rovis, a preminuli su članovi: Elena-Daniela Poretti i Stjepan Vukušić.

2. ČASOPIS „Nova Istra“

2022.: 1-2/2022., 3-4/2022. (391 + 445 str.)

3. KNJIGE

2022.: „Erosova košuljica“ (N. Grubišić), „Fojbe: mit i stvarnost“ (D. Mandić) i „Kvarnersko-istarski ogledi i studije“ (I. Lukežić).

U pripremi (2022. za 2023.):

„Badavca“ (zbornik),

„Izabrane pjesme“ (LJ. Stefanović),

„Narativ prikrivanja zločina“ (D. Kraljević),

„Papirnati konj“ (O. Ramous, prev. s talijanskoga),

„Pula – izgubljeni zavičaj“ (J. Zeman, prev. s njemačkoga),

„Niti – Niti“ (D. Lučić Luce).

4. SASTANCI UPRAVNOGA ODBORA (3 sastanka).

5. PRIREDBE I PREDSTAVLJANJA

29. 5. 2022.

Održan je 26. Književni susret „Badavca“. Sudjelovali: Vanesa Begić, Nada Galant, Mate Ćurić, Marko Gregur, Stanislav Habjan, Vjekoslava Jurdana, Vlatko Majić, Tomislav Milohanić Slavić i Antun Milovan.

28. i 29. 6. 2022.

Predstavljena je knjiga A. Cukrova: „U duhovnome logoru“ u POU Poreč (Kazalište) i u Državnom arhivu u Pazinu. Sudjelovali: autor, Nevio Šetić i Josip Šiklić.

6. 10. 2022.

Održani su 11. susreti „KOD MARULA“ u Gimnaziji Pula. Sudjelovao je Branko Čegec.

21. – 22. 10. 2022.

Održani su 20. Pulski dani eseja. Sudjelovali: Dolores Butić, Ivica Matičević, Antun Pavešković, Dragutin Lučić Luce, Boris Domagoj Biletić, Sibila Petlevski, Jelena Lužina, Janko Rožič i Igor Mikecin.

29. 10. 2022. i 15. 11. 2022.

U Mjesecu hrvatske knjige predstavljena je knjiga Robija Selana: „Kokosovi orasi“, u Gradskoj knjižnici Labin i Gradskoj knjižnici „M. V. Ilirik“ Rovinj. Sudjelovali su: autor, Vanesa Begić i Boris Domagoj Biletić.

7. 12. 2022.

U Arheološkom muzeju Istre u Puli predstavljena je knjiga D. Mandića: „Fojbe: mit i stvarnost“. Sudjelovali: autor, Drago Kraljević, David Orlović i Boris Domagoj Biletić.

6. NAGRADA „ZVANE ČRNJA“

21. listopada 2022. (20. PDE)

Božidaru Petraču za knjigu „Čitanje tradicije. Kroatološke teme“ dodijeljena je nagrada „Zvane Črnja“ za najbolju knjigu eseja u 2022. godini.

Predsjednik Istarskog ogranka DHK:

dr. sc. Boris Domagoj Biletić

Izvješće o radu časopisa Republika između dviju skupština

Tijekom 2022. godine objavljeno je planiranih 12 brojeva (6 svezaka) časopisa Republika. U 2023. objavljen je prvi dvobroj, dok je drugi u tisku. U izvještajnom razdoblju objavljeno je ukupno oko 1500 stranica, na kojima je svoje tekstove objavilo oko 400 autorica i autora. Osim povećanja financiranja od Ministarstva kulture i medija RH i Grada Zagreba, dobivena su i sredstva od Zaklade HAZU-a. Broj pretplatnika zadržan je iz prošle godine, a pojedinačna prodaja osim u DHK odvija se u knjižarama V.B.Z.-a, Naklade Ljevak te u Knjižari Nova u Osijeku. Autorski prilozi u časopisu organizirani su u nekoliko sad već prepoznatljivih rubrika. Tako su u rubrici Portret objavljeni intervjui s M. Grčićem, S. Primorcem, M. Matišićem, H. Hitrecom, S. Pilić i M. Stojićem te ulomci iz njihovih novih djela. O opusima spomenutih autora objavljeno je ukupno u toj rubrici 20-ak eseja. U rubriku Knjiga u fokusu uvrštene su knjige Z. Ferića, K. Serdarević, A. Stamaća, F. Nagulova, L. Bauera i D. Oraić Tolić, o kojima je također pisalo dvadesetak kritičara. U rubrici Suvremena hrvatska književnost objavljena su djela 40-ak autorica i autora. U rubrici Nova imena predstavili su se Mateja Tutiš, Melanija Ivezić Talan, Goran Glamuzina i Edi Grubor. U rubrici Antikvarijat podsjetili smo na starije knjige B. Maleša, I. Horozovića, A. Šoljana, S. Tomaša, Zdenke Marković i D. Ivančana, o kojima je pisalo dvadesetak autora. U rubrici Kritičarev izbor predstavili su se M. Nedić, D. Žilić, J. Pintarić, N. Mihaljević, N. Vulić, Z. Kramarić i V. Kulaš. U rubrici Medioteka o glazbi, filmu i stripu pisali su P. Rem, T. Šovagović, D. Brozović, S. Stanić i I. Matičević. U rubrici Novi prijevodi objavljena su djela Semjona Hanina i Miljane Cunta. Stalne rubrike su i Nagrade DHK-a, u kojoj su objavljena obrazloženja 12 nagrada DHK-a, te rubrika Kronika DHK-a, u kojoj Maja Kolman Maksimiljanović donosi pregled djelovanja DHK-a po mjesecima. U svakom broju objavljujemo i likovne priloge. U izvještajnom razdoblju bili su to prilozi M. Adrić Soldo, Z. Filipovića, I. Miloloža, D. Škreblina, I. Andrašića, S. Zeca i E. Glavurtić. U većini brojeva su na bibliografskoj razini navedene i nove knjige članica i članova DHK-a. Posebne tematske rubrike u izvještajnom razdoblju bile su Fantastičari 50 godina poslije i 43. Zagrebački književni razgovori.

Julijana Matanović i Mario Kolar, urednici

Društvo hrvatskih književnika
Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek
dhksbs@gmail.com

Skupština Društva hrvatskih književnika
Trg bana Josipa Jelačića 7/I
10 000 Zagreb

IZVJEŠĆE O RADU U 2022 .

Uvod

Slavonsko-baranjsko-srijemski ogranak DHK, prvotnog naziva „Sekcija DKH za Slavoniju i Baranju“, djeluje 42 godine, kao najstariji ogranak Društva hrvatskih književnika. Osnovan je 1981. u Vinkovcima, a prvi predsjednik Sekcije bio je   hrvatski književnik Vladimir Rem (Slavonski Brod 4. XII. 1927 – Slavonski Brod 22. VIII. 2011.) Osnutkom sekcije željelo se decentralizirati tadašnje Društvo književnika Hrvatske, otvoriti nove organizacijske i nakladničke prostore, pa je ova inicijativa Vladimira Rema bila uzor kasnijem osnivanju ogranaka diljem Hrvatske, od kojih su neki više, a neki manje aktivni, neki više, a neki manje uspješni. Ogranak je radio pod imenom „Sekcija DKH…“ do 1986, kada je 26. travnja 1986., na sjednici održanoj na izletištu Otočki virovi, promijenila ime u Ogranak DKH – Vinkovci.
U 2022. održali smo redovne manifestacije: 6. dani Antuna Gustava Matoša, 25. Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara, 16. hrvatska književna nagrada Anto Gardaš, Kost – književna osječke tribine, Hrvatska književna Panonija V, 17. Slavonsko-baranjsko-srijemski hrvatski književni dani. Bili smo suorganizatori manifestacija Grad to ste vi, 32. Pjesnički susreti u Drenovcima, Nagarda Srebrene svirale Dragutina Tadijanovića, 4. Susreti pjesnika u Posavini…, kao i niza predstavljanja knjiga u različitim gradovima i mjestima.
Ogranak Društva hrvatskih književnika - Slavonsko-baranjsko-srijemski, održao je u Đakovu 14. siječnja 2023. Redovnu izbornu skupštinu Slavonsko-baranjsko-srijemskog Ogranka DHK. Za predsjednika je izabran dosadašnji predsjednik Mirko Ćurić a za članove Upravnog odbora dr. Goran Rem i dr. Vlasta Markasović. Prihvaćeno je izvješće o radu Ogranka u prethodnom razdoblju te je usvojen i plan rada za 2023.  Ogranak je uredno poslovaao i izvršavao sve svoje obaveze i ugovorene programe.
Ogranak će se i u 2023. baviti nakladničkom djelatnošću te objaviti i novi dvobroj časopisa svog časopisa Književna riječ. Organizirat će ili suorganizirati književne manifestacije i nagrade: 7. Dani Antuna Gustava Matoša, 26. Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara, Književne osječke tribine - KOst, Hrvatska književna Panonija VI, 18. Slavonsko-baranjsko srijemski hrvatskih književni dani, Grad to ste vi, Pjesnički susreti u Drenovcima, Nagrada Anto Gardaš, Nagrada Julija Benešića, Nagrada za priču nadahnutu Matoševim djelom ili Matoševim životom, Duhovno hrašće... U dogovoru s MInistartvom kulture i medija pokušat će se dovršiti akcija postavljanja biste Antuna Gustava Matoša u Plavni, u dvorištu Župne crkve.
Nastavit će se suradnja s hrvatskim institucijama i umjetnicima iz susjednih zemalja te poticati što više književnika i književnica, napose mladih, na uključivanje u rad DHK i Ogranka.

PREGLED AKTIVNOSTI U 2022.

Obljetnica Ilije Okrugića Srijemca

U svetištu Gospe Snježne na Tekijama 28. svibnja 2022. priređen je program pod nazivom »U čast Iliji Okrugiću Srijemcu«, prigodom 125. obljetnice smrti ovog velikog hrvatskog književnika i svećenika Đakovačke i Srijemske biskupije. Program održan je u okviru projekta »Godine novog preporoda Hrvata u Srbiji« pod pokroviteljstvom Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. U programu je sudjelovao predsjednik Slavonsko-baranjsko-srijemskoga ogranka Društva hrvatskih književnika i dopredsjednik Društva hrvatskih književnika Mirko Ćurić, koji je naglasio važnost Ilije Okrugića u kontekstu hrvatske književnosti i hrvatske kulture, budući da mnogi i ne znaju za opseg i važnost Okrugićeva djela pa ni to kako je on autor popularnih pjesama Milkina kuća ili za Jedan časak radosti… Ovu drugu pjesmu, među ostalim, izvode u najpopularnijem hrvatskom filmu Tko pjeva zlo ne misli Kreše Golika, gospodin Fulir (Relja Bašić) i gospođa Šafranek (Mirjana Bohanec)… Stoga, istaknuo je Ćurić, upravo su obljetnice prava prigoda da se upozori na i književnike poput Okrugića koji nikako ne zaslužuju zaborav.

Književna Osječke tribine - kOSt

Popularnu kOSt osmislila je i vodi Livija Reškovac, a održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. U petak 1. travnja 2022. održana je prva ovogodišnja kOSt. Gostovali su sisački književnik Siniša Matasović i zagrebački književnik Žare Jovanovski i predstavili dvojezični hrvatsko-ukrajinski časopis Alternator posvećen hrvatsko-ukrajinskoj književnoj suradnji. Uz predstavljanje časopisa predstavljen je i rad Društva hrvatskih književnika, Ogranak Sisačko-moslavačke županije, kao i književni rad Siniše Matasovića.
Organizator i moderator bila je Livija Reškovac, tribina je održana u organizaciji Društva hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski i prenosila se uživo na Facebook stranicama: Livija Reškovac, kOSt, Društvo hrvatskih književnika. Narednog dana isti program je održan u Đakovu, u Klubu King.
Dana 2. 7. 2022. u caffe baru Peppermint s početkom u 20:00. nova kOSt (književna osječka tribina) ugostila je dva književnika: Miroslav Kirin (Zagreb) i Tihomir Dunđerović (Osijek). Tema tribine bila je mitski prostor književnosti, a razgovaralo se i o njihovim novim/starim djelima i književnom radu.
Organizatorica i voditeljica tribine bila je Livija Reškovac (Društvo hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski), pokrovitelj tribine je Ministarstvo kulture i medija.
Održan je i prijenos uživo preko facebook stranica: Društvo hrvatskih književnika, Livija Reškovac, kOSt i caffe bar Peppermint.
U petak 28. 10. 2022. tema književne osječke tribine kOSt bila je Književna kritika danas. Gostovali su književnik, kritičar i književni teoretičar Tin Lemac (Zagreb) i književnica, kritičarka i književna znanstvenica Vlasta Markasović (Vinkovci).
Tribina je održana u 20:00 u caffe-baru Peppermint, organizatorica i moderatorica bila je Livija Reškovac (Društvo hrvatskih književnika), a pokrovitelj tribine je Ministarstvo kulture i medija.
Tribina se mogla pratiti i prijenosom uživo preko fb-stranica: Društvo hrvatskih književnika, kOSt, Livija Reškovac i caffe-bar Peppermint. Vizualni dizajn: Goran Kolak.
U subotu 19. studenog 2022. održana je zadnja kOSt s temopm Slavonske teme i početkom u 19:30, caffe-baru Grejp, Osijek. Gostovao je književnik Tomislav Šovagović, predstavila se knjiga „Rudnik čvaraka 2“ i njegov dosadašnji rad. Organizatorica i moderatorica bila je Livija Reškovac (Društvo hrvatskih književnika), pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija.

Hrvatska književna nagrada „Anto Gardaš“

Hrvatska književna nagrada "Anto Gardaš", koja se dodjeljuje za najbolju knjigu pripovijedaka ili roman za djecu i mladež objavljenu u prethodnoj godini, u subotu 21. svibnja 2022. u Klubu knjižare Nova u Osijeku uručena Pavlu Pavličiću za roman "Dva duga dana" (Umjetnička organizacija Lađa od vode, ilustrator Dario Kukić). Nagrada Društva hrvatskih književnika Ogranka slavonsko-baranjsko-srijemskog Društva hrvatskih književnika ove je godine dodijeljena šesnaesti puta, a svečanost je, u suradnji s Ministarstvom kulture i medija Republike Hrvatske, Osječko-baranjskom županijom i Gradom Osijekom, tradicionalno upriličena na rođendan istaknutog hrvatskog književnika Ante Gardaša po kojem nosi ime. Program svečane dodjele vodio je predsjednik Ogranka DHK slavonsko-baranjsko-srijemskoga Mirko Ćurić. U ime ministrice kulture i medija dr. Nine Obuljen Koržinek pozdravne riječi uputio je ravnatelj Državnog arhiva Osijek Dražen Kušen, a u ime Društva hrvatskih književnika predsjednik Zlatko Krilić, koji je istaknuo kako je Upravni odbor DHK Gradu Osijeku poslao prijedlog da se jedna ulica u Osijeku nazove imenom Ante Gardaša. U ime obitelji Gardaš nazočnima se obratio sin pokojnog književnika Miro Gardaš te zahvalio na uspješnom radu organizatora među kojima su prijatelji njegovog pokojnog oca, kojim se promiče ne samo prozna dječja književnost nego i održava sjećanje na književnika Antu Gardaša. Odabrane tekstove iz nagrađenog romana pročitao je dramski umjetnik Ivan Čačić.
U ime Povjerenstva za dodjelu Nagrade, koje je radilo u sastavu Branka Primorac, Tomislav Zagoda i Stjepan Tomaš, o knjigama pristiglim na ovaj natječaj govorio je Stjepan Tomaš. Obrazloženje Nagrade pročitao je Tomislav Zagoda a nagradu akademiku Pavlu Pavličiću uručili su izaslanik ministrice Dražen Kušen, sina Ante Gardaša Miro Gardaš te predsjednik DHK Zlatko Krilić. Akademik Pavličić je zahvalio organizatorima i pokroviteljima Nagrade te napose članovima obitelji Gardaš, istaknuvši književne i ljudske vrijednosti autora čije ime nosi ova prestižna nagrada.

6. Dani Antuna Gustava Matoša

Uoči programa svečanog otvaranja manifestacije predstavnici organizatora i pokrovitelja položili su vijence kod biste Antuna Gustava Matoša koja se nalazi ispred Osnovne škole Antuna Gustava Matoša u Tovarniku. Među uzvanicima bili su i hrvatski književnici i književnice, članovi Društva hrvatskih književnika: Goran Rem, Vlasta Markasović, Joso Živković, Mirko Ćurić, Mirko Kopunović i Tomislav Žigmanov.
Okupljenima ispred Matoševe biste obratila se ravnateljica Osnovne škola Antuna Gustava Matoša Tovarnik Ljiljana Bandić, a učenice škole su nadahnuto govorile stihove Matoševe pjesme Nokturno.
Program je nastavljen u Vili Tovarnik, a vodio ga je predsjednik Ogranka DHK slavonsko-baranjsko-srijemskoga i dopredsjednik DHK Mirko Ćurić. Pozdravio je nazočne u ime ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek koja nije bila u mogućnosti nazočiti programu. Osim Ministarstva kulture i medija pokrovitelji manifestacije su Županija vukovarsko-srijemska, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Općina Tovarnik, pa im se Mirko Ćurić zahvalio u ime suorganizatora.
Posebice je pozdravio učenike i učenice Osnovne škole Antuna Gustava Matoša i ravnateljicu Ljiljanu Bandić te polaznike i polaznice Dječjeg vrtića Tovarnik i ravnateljicu Nadu Grgić, koji su priredili program za ovogodišnju manifestaciju. Najavio je kako se već pripremaju programi za obilježavanje 150. obljetnice Matoševa rođenja, velike obljetnice za hrvatsku književnost i kulturu opće.
U ime župana vukovarsko-srijemskoga nazočne je pozdravio pročelnik Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb g. Mario Adamović, inače Tovarničanin. Programu je nazočio i pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Andrija Matić. U ime suorganizatora manifestacije iz Republike Srbije: Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, Hrvatskog kulturno-umjetničko-prosvjetnog društva „Matoš“ iz Plavne te Fondacije Antuna Gustava Matoša iz Beograda, nazočnima se obratio Tomislav Žigmanov, ističući važnost Antuna Gustava Matoša, Bunjevca podrijetlom, za identitet Hrvata u Republici Hrvatskoj.najvio je kako će se iduće godine pokušati organiziratio dio programa u Kaćmaru, u Mađarskoj, odakle potječe Matoševa obitelj.
6. dane Antuna Gustava Matoša otvorio je Anđelko Dobročinac koji je istaknuo zahvalnost prvenstveno Slavonsko-baranjsko-srijemskom ogranku DHK i Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata te ostalim suorganizatorima i pokroviteljima što se ova manifestacija održava u mjestu velikog književnika Antuna Gustava Matoša, kojim se njegovo rodno mjesto ponosi.
U središnjem dijelu programa održano je predstavljanje knjige i dokumentarnog filma Antun Gustav Matoš: Josipu Jurju I., kralju naših svih ideala (DHK Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski/Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Osijek/Subotica 2022.). Knjigu koju je priredio Mirko Ćurić, uredio Tomislav Žigmanov, predstavili su glavnu urednik Biblioteke Matošev milenij dr. Goran Rem i dr. Vlasta Markasović. Knjigu prati i istoimeni dokumentarni film koji je premijerno prikazan u Tovarniku. Film je režirao i snimio Mihael Kelbas po scenariju Mirka Ćurića. Matoševe tekstove je interpretirao Darko Milas a lik Matoša uprizorio je Zlatko Filaković.
Završni dio programa pripao je mladima i malima: učenicama i učenicama Osnovne škole Antuan Gustava Matoša te polaznicama i polaznicima Dječjeg vrtića Tovarnik koji su interpretirali Matoševe stihove, a učenice starijih razreda i vlastite doživljaje Matoša i Tovarnika zašto su nagrađene velikim pljeskom. U Fondaciji „Antun Gustav Matoš“ u Beogradu je 10. lipnja 2022. priređen drugi dio programa u sklopu 6. Dana Antuna Gustava Matoša, manifestacije koja je započela u četvrtak 8. lipnja 2022. u Tovarniku, a bit će završena u Zagrebu 13. lipnja 2022.
Nakon pozdravnih riječi upraviteljice Zaklade Katice Naglić o Matoševim beogradskim danima govorio je književnik i prevoditelj Petar Čudić, dotaknuvši se u svom izlaganju i drugih hrvatskih književnika kao što su Tin Ujević i Milan Milišić.
Program je vodila pjesnikinja Marija Brzić iz Surčina. Jazz glazbom večer su obogatili studenti Glazbene akademije Filip Sokač (saksofon) i Filip Rabar (kontrabas), dok je Matoševe pjesme kazivala studentica glume Ana Pogorelić.
U sklopu programa je predstavljena knjiga Antun Gustava Matoš: »Josipu Jurju I., kralju naših svih ideala« objavljena u sunakladi DHK-a, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski i ZKVH-a. U pitanju su izabrani Matoševi tekstovi o biskupu, političaru i meceni Josipu Jurju Strossmayeru. O knjizi su govorili njezin priređivač Mirko Ćurić i urednik Tomislav Žigmanov. Prikazan je i istoimeni kraći dokumentarni film koji prati ovu knjigu. Film je režirao i snimio Mihael Kelbas po scenariju Mirka Ćurića, Matoša je uprizorio Zlatko Filaković, a Matoševe tekstove govorio Darko Milas. Pozdravne riječi sudionicima manifestacije i gostima uputili su predstavnici Hrvatskog veleposlanstva, Hrvatskog narodnog vijeća u Republici Srbiji te Općine Tovarnik.
Program je nastavljen u Plavni gdje je u crkvi sv. Jakova u Plavni, u nedjelju 12. lipnja 2022., služena je sveta misa za Antuna Gustava Matoša i njegovu obitelj koju je predvodio župnik Marinko Stantić, a propovijedao je župnik susjedne župe Vajske Goran Vilov. Propovjednik je vjernicima u kratkim crtama predočio neke od zanimljivosti iz života Matoša. U ime Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković je na koncu svete mise uputila zahvalu župniku Stantiću na organizaciji ovog zajedništva u Plavni, u kojoj je istoimena hrvatska udruga, te podsjetila prisutne na Matoševe korijene, koji se vide i u hodogramu ove manifestacije. Antunov djed Grgo, rođen u Kaćmaru, djelovao je kao učitelj i orguljaš u Plavni u kojoj se rodio njegov otac August. Antun se rodio u Tovarniku, a potom je s obitelji živio u Zagrebu. Tijekom kratka ali burna života, živio je i u Beogradu. Ona je rekla kako Plavna ima razloga biti ponosna na svoje velikane, te da će se uz bistu Josipa Andrića slično odužiti i Matošu iduće godine, o 150. obljetnici njegova rođenja. Vjernike je pozdravio i načelnik općine Tovarnik Anđelko Dobročinac koji je se sa suradnicama prisustvovao sv. misi i izrazio veliku radost što nas ime velikog hrvatskog književnika povezuje. Misi je nazočio voditelj Sveučilišne knjižnice u Slavonskom Brodu Ivan Stipić. Ovom prigodom župnicima te udruzi Matoš darovani su primjerci knjige Josipu Jurju I., kralju naših svih ideala koju su zajednički objavili DHK Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. Tradicionalno Dani Antuna Gustava Matoša završavaju na njegov rođendan, Antunovo, 13. lipnja. Izaslanstva Društva hrvatskih književnika i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u sastavu Zlatko Krilić, predsjednik DHK, Mirko Ćurić, dopredsjednik DHK, Božica Brkan, članica UO DHK, Maja Kolman Maksimilijanović, administrativna tajnica DHK te Tomislav Žigmanov, ravnatelj ZKVH sa suprugom, pohodila su Matošev grob na zagrebačkom groblju Mirogoj te su položili vijence i pomolili se na njegovom grobu. Prigodno slovo održao je predsjednik Društva hrvatskih književnika Zlatko Krilić.
Program je nastavljen u Društvu hrvatskih književnika, ispod Matoševa portreta. Pozdravne riječi uputila je Dubravka Đurić Nemec, posebna savjetnica ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, predsjednik Društva hrvatskih književnika Zlatko Krilić te predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Đakovu Robert Francem. Ovogodišnje Matoševe dane organizirali su Društvo hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica, ,,Hrvatsko kulturno-umjetničko-prosvjetno društvo „Matoš“ – Plavna, Zaklada Antun Gustav Matoš, Beograd, Osnovna škola Antuna Gustava Matoša Tovarnik, Dječji vrtić Tovarnik uz pokroviteljstvo: Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Županije vukovarsko-srijemske, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Općine Tovarnik.
U središnjem dijelu zagrebačkog programa predstavljeni su knjiga i dokumentarni film: Antun Gustav Matoš: Josipu Jurju I., kralju naših svih ideala (DHK Ogranak slavonsko-baranjski iz Osijeka i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, 2022.).
Uoči 140. obljetnice posvećenja Strossmayerove katedrale (1. X. 1882.-1. X. 2022.) u Centru za kulturu Đakovo održano je, pred više od dvije stotine posjetitelja, predstavljanje knjige i dokumentarnog filma: Antun Gustav Matoš: Josipu Jurju I., kralju naših svih ideala. Matošev Strossmayer. Izabrani tekstovi Antuna Gustava Matoša o Josipu Jurju Strossmayeru, priredio Mirko Ćurić. Organizatori predstavljanja su bili Ogranak DHK slavonsko-baranjsko-srijemski i Centar za kulturu Đakovo. Programu su nazočili pomoćni biskup đakovačko-osječki mr. Ivan Ćurić i ravnatelj Zavoda HAZU u Đakovu dr. Pero Aračić. Knjigu je predstavio prireditelj Mirko Ćurić, a dokumentarni film redatelj Mihael Kelbas i Zlatko Filaković koji je uprizorio Matoša.

25. Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara

U svom redovnom terminu uoči Đakovačkih vezova u Đakovu su 23. i 24. lipnja održani 25. Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara. Organizatori Susreta – Ogranak Matice hrvatske u Đakovu i DHK – Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski Osijek, uz potporu Ministarstva kulture, Grada Đakova i Fonda za kulturu DHK-a, priredili su u đakovačkom Centru za kulturu bogat program, uz brojna književnokritičarska imena, predstavivši i ovaj put dio nove časopisne i književne produkcije. Program koji je vodila Vesna Kaselj, započeo je svečano, nastupom sopranistice Helene Mamić iz Berlina uz pratnju Darija Kusture iz Đakova. Nakon toga su uslijedile pozdravne riječi organizatora i uzvanika. „Ovom manifestacijom Đakovo već 25 godina stoji na karti književnosti Hrvatske i njezine književne kritike - rekao je Robert Francem, predsjednik đakovačkog Ogranka Matice hrvatske.
„Okupili smo se da slavimo jednu vrlo rijetku disciplinu jer su književna kritika i književni kritičari rijetke ptice. Književna kritika jedna je od najzahtjevnijih i najnezahvalnijih kategorija - rekao je predsjednik DHK Zlatko Krilić te zahvalio svima koji su ustrajali četvrt stoljeća u organizaciji ove manifestacije. U ime Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Susretima je na obljetnici čestitala i Katarina Čeliković rekavši kako Susreti njeguju riječi o riječima, a posebno je zhvalila jer prate i književnu kritiku izvan Republike Hrvatske. To je potvrdio u svojoj pozdravnoj riječi predsjednik DHK-a Herceg-Bosne Ivan Baković, koji je istaknuo kako se i na prostoru iz kojeg dolazi njeguje ustrajna i kvalitetna književna kritika.
U ime pokrovitelja, Ministarstva kulture i medija, na obljetnici Susretima je čestitao izaslanik ministrice Nine Obuljen Koržinek, dr. Dražen Kušen, koji je otvorio Susrete: Ovi jubilarni 25. Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara, nose u sebi sve minule godine održavanja i potvrđuju prvi korak kontinuiteta – prvih četvrt stoljeća održavanja. Zato poseban pozdrav i naklon suorganizatorima: Društvu hrvatskih književnika Ogranku slavonsko-baranjsko-srijemskom i Ogranku Matice hrvatske u Đakovu. Ujedno izražavam zadovoljstvo što je Ministarstvo kulture i medija jedan u nizu podupiratelja manifestacije, u sklopu koje se dodjeljuju Nagrada i Povelja uspješnosti Julija Benešića najboljim hrvatskim književnim kritičarima i kritičaricama. Ovi susreti, nagrada i povelja, svjedoče o posredničkom ustrajnom djelovanju književne kritike između pisaca i čitatelja. Kroz periodike i medije kritika kontinuirano doprinosi vidljivosti književnih vrijednosti i potiče prosuđivanje i unaprjeđivanje razvoja i smjerova književne kritike u Hrvatskoj.
U nastavku programa je predstavljen kratki film o početcima Susreta, autora Zlatka Mesića. U filmu su se mogli prepoznati akteri prvih Susreta, održanih, 29. i 30. lipnja 1998., u upravnoj zgradi Đakovštine d.d., danas napuštenoj zgradi poznatoj kao Mimoza. U Organizacijskom odboru I. Susreta bili su Marinko Zirdum (MH Đakovo), Stanislav Marijanović (DHK Osijek), Ante Stamać (DHK Zagreb), Nikola Bićanić (MH Đakovo), Vlaho Bogišić (MH Zagreb), Josip Cvenić (MH Osijek), Anto Gardaš (DHK Osijek), Mirko Ćurić (Gradsko poglavarstvo), Mirko Kladarić (MH Đakovo), Željko Mandić (Gradska knjižnica i čitaonica Đakovo), Hrvoje Miletić (MH Đakovo), Anđelko Novaković (DHK Zagreb), Božidar Petrač (DHK Zagreb), Stjepan Tomaš (DHK Osijek) i Miro Šola (MH Đakovo). U radu Prvih susreta sudjelovali su mr. Vlaho Bogišić, Branimir Donat, Igor Mandić, dr. Stanislav Marijanović, dr. Hrvojka Salopek Mihanović, Hrvoje Miletić, dr. Goran Rem, dr. Helana Sablić Tomić, mr. Božidar Petrač, akademik Ante Stamać, mr. Velimir Visković i dr. Dubravka Težak. Voditelj Susreta bio je dr. Stanislav Marijanović. U nastavku programa predstavljen je rad rad i najnovija knjiga Josipa Cvenića "Gradonačelnik u secesiji" (Ogranak Matice hrvatske u Osijeku, 2022.). Uz autora, govorili su Vlasta Markasović i Stjepan Tomaš, koji je rekao kako je za Cvenićem 45 godina književnog rada i 20-ak knjiga. Tomaš je podsjetio da je Cvenić bio urednik Književne revije, na njegov rad u Matici hrvatskoj, gdje je, rekao je, ugostio brojne pisce i predstavio brojne knjige. –Za Cvenića je rekao da je plodan autor, prisjetio se i njegove radiodrame "Ubij se, Katarina", eseja, triju zbirki pjesama, četiriju zbirki pripovijedaka, osam romana, nagrada… O Cveniću i najnovijoj knjizi Markasović je govorila kroz razgovor s njim te se moglo čuti o fabuli romana kojem je junak nekadašnji osječki gradonačelnik Vjekoslav Hengl, ali i Jovo Čaruga te mnogi stvarni i fiktivni likovi..
U nastavku je održan okrugli stol "Hrvatska književna kritika u proteklih 25 godina", uz sudjelovanje dr. Gorana Rema, dr. Jasne Horvat, Franje Nagulova, Davora Ivankovca, Mirka Ćurića, Ivana Bakovića i Ivana Sivrića.
Franjo Nagulov je ukratko predstavio novi dvobroj časopisa Književna riječ 1-2/2022, koji objavljuje Ogrank DHK slavonsko-baranjsko-srijemski, a uz Nagulova urednica je Vlsta Markasović: „Zadovoljstvo je konstatirati da časopis Književna riječ više nije incident. Nakon lanjskoga nultog dvobroja svjetlo je dana ugledao prvi ovogodišnji dvobrojčasopisa našega Ogranka, čime se Ogranak i definitivno upisuje u ovdašnju časopisnu praksu/baštinu. Na zadovoljstvo, vjerujem, kako članica i članova Ogranka, tako i svih zaljubljenika u književno stvaralaštvo kojih, sigurni smo, u Slavoniji, Baranji i Srijemu još uvijek ima.“ Predstavio je suradnike u novom broju, koji je sadržajem kvalitetan a izgledom vrlo suvremen. Ivan Baković i Ivan Sivrić su progovorili iz perspektive hrvatskih književnih kritičara koji djeluju u Bosni i Hercegovini, naznačivši glavne smjerove tamošnje hrvatske književne kritike, koja je bogata tekstovima ali po Bakoviću; Karahasanovim terminom, previše „jaranska“, odnosno takva u kojoj ponekad nedostaje kritička oštrica kakva bi pomogla boljem ugledu književne kritike. Sivrić je naglasio kako se kritika posebno njeguje u književnim časopisima kao što su Osvit ili Motrišta te dao klasifikaciju hrvatske književne kritike u Bosni i Hercegovini. Istakli su zadovoljstvo što sudjeluju u nacionalnoj kritičarskoj manifestaciji koja na jednak način tretira hrvatsku književnu kritiku u i izvan Republike Hrvatske.
Davor Ivankovac najavio je svoju novu knjigu književnih kritika i upozorio na problem sporosti književne kritike u klasičnim medijima, koja vrlo često kasni u svojim prosudbama. Jasna Horvat je ponovno na inovativan način progovorila o kritici kao znanstvenica i književnica. „Književna kritika potaknuta je razvojem marketinških strategija primijenjenih u nakladništvu i izdavaštvu te je s jedne strane ostvarivala doprinos u promoviranju tekstova, ali je s druge strane izgrađivala promocijsko okruženje koje je u kritičarskim tekstovima poticalo neobjektivno hvaljenje tekstova proizvedenih na kratki rok. Takvim se pristupom razvila i književno-kritičarska praksa tržišne kritike usmjerene na podizanje nakladničke prodaje posebice uočljive u takozvanim uspješnicama te u marketingu nagrađivanja, festivaliziranja, posajmljivanja, starletiziranja i prešućivanja teksta/autora za kojega književni kritičar nije izvanjski stimuliran kako bi ga analitički prosudio.“
Dr. Goran Rem je sumirao sve rasprave i istaknuo važnost kritičkog promišljanja književne kritike i njene uloge u suvremenoj hrvatskoj književnoj sceni, pokazavši na ovogodišnjoj kritičarskoj produkciji kako književne kritike ima i kako svake godine hrvatska književna kritika proizvodi do desetak kritičarskih knjiga. U tome, tvrdi Rem, pomaže i Nagrada Benešić koja stimulira autore ovoga zahtjevnog i možda premalo valoriziranog žanra
Susreti su nastavljeni u petak u Gradskoj knjižnici, gdje je predstavljena čak tri kritičarska zbornika, objavljena u zadnje tri godine. Zbornik XXII (Hrvatska književna kritika u Vojvodini) predstavila je Katarina čeliković istaknuvši živost suvremene hrvatske književne kritike u Vojvodini i izdvojivši autore zastupljene u Zborniku. Središnja tema Zbornika Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara XXII. je bila Novi i mlađi naraštaj hrvatskih književnih kritičara u Vojvodini, u izboru Tomislava Žigmanova, pokazuje živost hrvatske književno-kritičarske scene izvan granica Republike Hrvatske, koju valja poticati, objavljivati i - čitati. Svoje su radove priložili: Davor Bašić Palković, Ivana Andrić Penava Nevena Mlinko, Darko Baštovanović, Vladimir Nimčević i Klara Dulić Ševčić, koje je Katarina Čeliković pojedinačno predstavila..
Zbornik XXIV (Dvadeset i pet godina Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara), predstavio je Goran Rem. Istaknuo je kako je prvi dio posvećen tekstovima prvih sudionika i utemeljitelja Susreta: Stamaću, Marijanoviću, Petraču, Donatu, Mandiću, Lipovčanu, Maroeviću dok središnji dio zauzimaju tekstovi s prošlogodišnjeg Okruglog stola koje su priložili Jasna Horvat, Branko Čegec, Igor Gajin, Franjo Nagulov, Miroslav Mićanović i Ivana Buljubašić Srb. Zbornik sadržai i tekstove Davora Ivankovca, Anđele Vidović te obrazloženja nagrađenika prethodnih susrata, koje potpisuje upravo Goran Rem.
Zbornik XXIII (Hrvatska književna kritika u BiH) predstavili su Ivan Baković, Ivan Sivrić i Srećko Marijanović. Ivan Baković je govorio iz perspektive predsjednika DHK HB, ali i ustrajnog kritičara, koji se sustavno bavi književnom produkcijom autora iz Bosne i Hercegovine jer posjeduje svijet kako je to iznimno potrebno jer književnu produkciju mora pratiti odgovarajuća književna kritika, koju ponajviše objavljuje u časopisu Osvit. Istaknuo je važnost Zbornika XIII, kojom se afirmiraju ne samo kritičari već i knjige o kojima se u Zborniku pisalo, koje su često slabo poznate i prepoznate izvan granica Bosne i Hercegovine.
Ivan Sivrić je protumačio kriterije po kojima je odabrao šestero kritičara i kritičarica u Zborniku, koji je najopsežniji kritičarski zbornik u povijesti Susreta u Đakovu. To je troje pripadnika tzv. akademske kritike: dr. Antun Lučić, dr. Marina Radić Kljajo i dr. Šimun Musa te troje pripadnika tzv. novinske ili časopisne kritike. Mato Nedić, Ivan Sivrić i Ivan Baković. Sivrić je istaknuo kako riječ o suvremenom profilu književnih kritičara, „koji moraju biti upućeni pored književnosti i u kulturnu i političku osnovu suvremenih događanja i zbivanja, u duhovne, intelektualne i kulturne tendencije u svijetu.“
U predstavljanju Zbornika sudjelovao je i književnik i kritičar Srećko Marijanović, koji je pojasnio razliku između bavljenja književnom kritikom i toga kako je biti predmet hrvatske književne kritike, kako je to njegov novi ratni roman Bezimeni (DHK HB, 2002.). Ivan Baković je naglasio kako ovaj roman spada među tri sjajna ratna romana, koja su pojavila zadnjih godina : Mate Ćurić Zenga, DHK 2019.), Stanko Krnjić: Ostavljeni (Društvo dubrovačkih pisaca, 2022.), što dokazuje kako je ova tema itekako živa kada joj pristupe pravi autori. Marjanović je istaknuo kako je napisao roman u kojem nema imenovanja likova, što naglašava njegovu univerzalnost i odnos prema fenomenu rata, koji na dramatičan način dotiče i mijenja ljudske sudbine. Nadahnuto je pročitao ulomak iz romana, baš kao što se i Ivan Sivrić pokazao i kao pjesnik.
Potom je predstavljena knjiga Katarine Čeliković: Književnost u zrcalima, – ogledi i eseji o književnosti Hrvata u Vojvodini. Krajem 2020. dovršena, u veljači 2021. godine otiskana u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, prva je knjiga u biblioteci „Prinosi za istraživanje i interpretacije književne baštine“. Knjiga je opsega 256 stranica, tiskana u nakladi od 500 primjeraka, a sadrži još i popis korištene literature, bibliografske bilješke o tekstovima, kazalo imena, recenziju te bilješku o autorici. Urednik i recenzent je Tomislav Žigmanov. Autorica je izrazila zadovoljstvo što je drugo predstavljanje ove knjige u Đakovu, na prestižnoj manifestaciji, koja okuplja publiku koja itekako prepoznaje kojim se temama ona bavi i što svojim radom nastoji postići. Nekoliko puta je naglasila kako želi da zrcala koja promatraju književnost Hrvata u Vojvodini ne budu pokrivena, kako je to u kućama u Bačkoj kada netko umre, već da budu čista i bistra da se u njima ogleda ono što vrijedi, posebice autori kakav je Balint Vujkov, čije se djelo na poseban način našlo u njenom „zrcalu“, iako ona nije rođena u Bačkoj, već u Varaždinu.
U ime DHK HB Ivan Baković je poklonio izdanja Društva ravnateljici đakovačke Gradske knjižnice Kristini Podgornik, kao i Katarina Čeliković koja je poklonila izdanja zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Završetak programa pripao je glazbenici i pjesnikinji Heleni Mamić i njenoj prvoj knjizi: Stara duša u ruhu avangarde (Split, 2022.). Riječ je zbirci nadahnutih haiku stihova koji dijelom proizilaze iz autoričine profesije, ona je liječnica i specijalizantica psihijatrije. U glazbenom programu sudjelovali su Josip Molnar i Sanja Hajduković.
Susrete je zatvorio predsjednik DHK Zlatko Krilić, koji je izrazio zadovoljstvo održanim programima, zahvalio suorganizatorima i najavio viđenje na 26. Đakovačkim susretima hrvatskih književnih kritičara, koji će se održati 2
U Mostaru je 1. kolovoza 2022. održan književni program u kojem će se predstaviti dvije nacionalne književne manifestacije (Dani Antuna Gustava Matoša i Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara), tri zbornika, jedna knjiga i jedan dokumentarni film, a povezat će se predstavnici hrvatskih književnih i znanstvenih institucija iz tri države: Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne kao organizator, Društvo hrvatskih književnika iz Zagreba i Ogranak Društva hrvatskih književnika slavonsko-baranjsko-srijemski iz Osijeka kao organizatori te Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice.
U programu su predstavljena tri Zbornika đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara (Društvo hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski i Ogranka Matice hrvatske u Đakovu) i knjiga Antuna Gustava Matoša: Josipu Jurju I., kraju naših svih ideala (Društvo hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica) i istoimeni dokumentarni film.
U programu su sudjelovali Ivan Baković, predsjednik DHK HB, Ivan Sivrić, prireditelj Zbornika đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara XXIII., Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i jedini hrvatski zastupnik u Skupštini Republike Srbije, Mirko Ćurić, dopredsjednik DHK i predsjednik DHK Ogranaka slavonsko-baranjsko-srijemskoga.
Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara, jedina su nacionalna manifestacija hrvatske književne kritike, koja je 23. i 24 lipnja 2022., održana u Đakovu jubilarni, dvadeset i peti puta. Utemeljili su ih Društvo hrvatskih književnika, Matica hrvatska, Ogranak Matice hrvatske u Đakovu te Društvo hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski s ciljem da se „omogući stalno pregledno praćenje hrvatskog književnog stvaralaštva i proizvodnje, pjesničke, dramske i kritičke, da se njezin značenjski sustav svake godine kritički predoči i vrednuje, da se sustavno pridonosi ugledu i značenju hrvatske književnosti, književne kritike i kritičara koji ustrajno djeluju i posreduju između pisaca i čitatelja u periodici i medijima, da književne vrijednosti izađu na vidjelo, kao i da se potiče, prosuđuje i unaprjeđuje razvoj i smjerovi književne kritike…“
U sklopu manifestacije dodjeljuju se i priznanja koja nose ime po Juliju Benešiću, najboljim hrvatskim književnim kritičarima i kritičaricama za najbolju knjigu kritika u protekloj godini ili za niz kritika objavljenih u tiskanim i elektronskim medijima. Susreti redovno objavljuju i Zbornik koji ne prati samo rad manifestacije već i pokušava poticati određene procese u vrednovanju hrvatske književne kritike i izvan državnih granica Republike Hrvatske. Tako je 2012. Zbornik XIV. bio posvećen hrvatskoj književnoj kritici u Republici Mađarskoj, a Zbornik XXII, posvećen suvremenoj hrvatskoj književnoj kritici u Vojvodini, pod nazivom Novi i mlađi naraštaj hrvatskih književnih kritičara u Vojvodini, u izboru Tomislava Žigmanova. Svoje su radove priložili: Davor Bašić Palković, Ivana Andrić Penava Nevena Mlinko, Darko Baštovanović, Vladimir Nimčević i Klara Dulić Ševčić.
Zbornik XXIII, okupio je hrvatske književne kritičare i kritičarice iz Bosne i Hercegovine, koje je odabrao Ivan Sivrić. Riječ je o najopsežnijem kritičarskom zborniku u povijesti kritičarskih susreta koje su priložili dr. Antun Lučić, dr. Marina Radić Kljajo, akademik Šimun Musa, Mato Nedić, Ivan Sivrić i Ivan Baković.
Knjiga Antuna Gustava Matoša: Josipu Jurju I., kraju naših svih ideala (Društvo hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica) i istoimeni dokumentarni film Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, nastali su u sklopu Dana Antuan Gustava Matoša, velike književne manifestacije koja se održava svake godine u lipnju u Tovarniku, Plavni, Beogradu i Zagrebu. Knjiga je objavljena kao peta u nizu Bilioteke Matošev milenij koju uređuje dr. Goran Rem. Nakon trostruko objavljenog Zbornika A.G.M. Matrica moderniteta, (dva izdanja u Hrvatskoj: 2014., 2016. te 2014. u svesku 7 Poznanskie Studie Slawisticzne iz Poznanja, koji su uredili Krystyna Pieniazek Marković i Goran Rem), niz je nastavljen knjigama: Antun Gustav Matoš: Malo pa ništa (2018.), priredio dr. Ivan Trojan, Sonetist Antun Gustav Matoš (2019.), priredila dr. Vlasta Markasović te Moderato dolcissimo, pjesničke posvete Antunu Gustavu Matošu (2020.), priredio Mirko Ćurić. Tri zadnje spomenute knjige objavljene su u suradnji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice. Nova knjiga u nizu donosi Matošu, kojom se pokušalo prikazati odnos Antuna Gustava Matoša prema biskupu Strossmayeru i njegovim kulturnim, vjerskim i političkim koncepcijama.

Susret pjesnika u Posavini

U nedjelju, 23. listopada 2022., u 19 sati, u Hotelu Navis u Orašju, prigodom Dana Općine Orašje, u organizaciji Matice hrvatske Orašje i Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne u suradnji sa Slavonsko-baranjsko-srijemskim ogrankom Društva hrvatskih književnika, priređuje se 4. susret pjesnika u Orašju. Susrete prati i zbornik u kojem su uvršteni odabrani radovi pjesnikinja i pjesnika koji nastupaju u programu.
To su ove godine: Krešimir Bagić, Ivan Baković, Brankica Bošnjak, Mirko Ćurić, Jasna Horvat, Zoran Jurišić, Miroslav Mićanović, Ljerka Mikić, Mato Nedić, Miroslav Pilj, Ivan Sivrić, Ivo Raguž, Joso Živković Soja i Tomislav Žigmanov.

Nagrada Srebrne svirale Dragutina Tadijanovića u Slavonskom Brodu

Po osmi puta u Slavonskom Brodu, u okviru manifestacije Tadijine jeseni, posvećene velikom hrvatskom književniku Dragutinu Tadijanoviću, dodijeljena je nagrada Srebrne svirale Dragutina Tadijanovića, koju dodjeljuje Ogranak Matice hrvatske u Slavonskom Brodu u suradnji s Ogrankom DHK slavonsko-baranjsko-srijemskim.
Program svečane dodjele održan je na rođendan velikoj Tadije, 4.11. 2022., u Spomen-domu Dragutina Tadijanovića u Slavonskom Brodu. Program je vodio predsjednik Povjerenstva za dodjelu nagrade književnik Antun Bartek, a pozdravnim riječima nazočnima su se obratili predsjednik Ogranka Matice hrvatske mr. Ivan Medved te ravnateljica Galerije umjetnina Slavonski Brod Romana Teklić. Obrazloženje Nagrade pročitao je dopredsjednik Društva hrvatskih književnika Mirko Ćurić, a nagradu je uručio predsjednik Povjerenstva Antun Bartek. U svom obraćanju, Đuro Vidmarović istaknuo je koliko mu znači priznanje koje nosi ime po Dragutinu Tadijanoviću, jednom od njegovih književnih i ljudskih uzora. U prigodnom programu Vidmarović je pročitao nekoliko pjesama iz svojih pjesničkih zbirki i progovorio o svom književnom i profesionalnom životnom putu.

Književna riječ slavonsko-baranjsko-srijemska

Prigodom obilježavanja 41. obljetnice osnutka Slavonsko-baranjsko-srijemskoga ogranka DHK u Gradskoj knjižnici u Vinkovcima održan je 15. studenoga 2022. tradicionalni program Književna riječ slavonsko-baranjsko-srijemska. U programu je sudjelovalo dvanaest književnica, književnika i znanstvenici iz Hrvatske, Vojvodine i Bosne i Hercegovine. Suorganizatori programa bili Slavonsko-baranjsko-srijemskoga ogranak DHK i Gradska knjižnica a pokrovitelj Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Program je otvorila ravnateljica vinkovačke Gradske knjižnice Vedrana Lungić, koja je izrazila nadu kako će se iduće godine program prirediti u novoj zgradi Knjižnice, koja će biti jedna od najmodernijih u Hrvatskoj. Pozdravne riječi su uputili Marija Liščić Drmić, pročelnica gradskog odjela za kulturu i turizama Grada Vinkovaca te predsjednik Ogranka DHK i dopredsjednik DHK Mirko Ćurić, koji je istaknuo kako su Vinkovci iznimno važni za Društvo hrvatskih književnika u cjelini, jer je ovdje Vlado Rem sa suradnicima utemeljio 1981. prvi ogranak DHK uopće. Uvodni dio programa bio je posvećen Stjepanu Tomašu, prigodom 75. obljetnice života i 50. obljetnice od kako je u nakladi Razloga objavio svoju prvu knjigu Sveti Bunar, nedavno reizdanu u Bizovcu. O Tomašu (Nova Bukovica 1947.) je progovorio književnik i njegov prijatelj, Josip Cvenić (1952.), koji ga je predstavio kao vrsnog pripovjedača i dramatičara, višestruko nagrađivanog lektirnog pisca. Tomaš je pročitao ulomak svoje priče iz zbirke Sveti bunar te se kratko osvrnuo na svoju bogatu književnu karijeru. Nakon obljetničke posvete Stjepanu Tomašu održana su književna čitanja hrvatskih književnika i književnica, članova Društva hrvatskih književnika i gostiju iz Hrvatske, bosanske Posavine i Vojvodine. Svoje su nove radove pročitali ili izrekli Dražen Brandić (Vinkovci), Josip Cvenić (Osijek), Mirko Ćurić (Đakovo), Tomislav Mišir (Vukovar), Vlasta Markasović (Vinkovci), Zvonimir Stjepanović i Joso Živković (Orašje). Kao posebni gosti nastupili su mladi pjesnici iz Vojvodine Darko Baštovanović i Nevenka Mlinko. Predstavili su se svojim recentnim pjesničkim radovima i još jednom dokazali svoju nadarenost ali i živost hrvatske književne scene u Vojvodini. Završni dio programa bio je posvećen Josipu Kozaracu (Vinkovci 1858.-Koprivnica 1906.) i Nikoli Tordincu (Đakovo 1858- Đakovo 1888.): vinkovačkim gimnazijalcima i hrvatskim književnicima kao -(ne)poznatim pjesnicima. O ovoj temi izlagale su dr. sc. Sanja Jukić i dr. sc. Vlasta Markasović, koje su upoznali nazočne sa zajedničkom poviješću ova dva važna hrvatska književnika, koja su prijateljevala, međusobno se podupirala i književno usmjeravala, tako da je Kozarac zaslužan što se Tordinac okrenuo prozi, sakupljanju narodnog blaga i prevođenju te je postao prvim svjetskim prevoditeljem Karla Maya (1880.). Dr. Jukić je istaknula potrebu novog čitanja Kozarčeve poezije koja je bila loše ocijenjena, još od prvog Šenoinog odbijanja pjesme Zmija iz 1875., koju nije želio objaviti pod objašnjenjem da mladi se mladi pjesnik treba više okrenuti naravi, a manje književnim uzorima.

Hrvatska književna Panonija V

Društvo hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski i Croatica nonproft kft., Budimpešta, u suradnji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica, Znanstvenim zavodom Hrvata u Mađarskoj, Pečuh, HOŠIG-om (Hrvatskim vrtićem, osnovnom školom i đačkim domom), Budimpešta, Panonskim institutom, Pinkovac i Srednjom strukovnom školom Antuna Horvata, Đakovo, održalo je dvodnevni program Hrvatska književna Panonija V. u Budimpešti 24. i 25. studenoga 2022. Program je održan pod pokroviteljstvom pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Grada Đakova. Nastupilo je pedesetak sudionika iz Mađarske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Austrije i Srbije (Budimpešte, Pečuha, Unde, Zagreba, Đakova, Siska, Županje, Bizovca, Orašja, Tomislavgrada, Livna, Pinkovca, Subotice…)
Prvi dio programa održan je u četvrtak, 24. studenoga 2022. u kulturnom i medijskom centru Croatica kft. u Budimpešti. Program je otvoren pozdravnim riječima nove ravnateljice Croatice Timee Šakan Škrlin, koja je naslijedila uspješnog dugogodišnjeg ravnatelja Čabu Horvata, koji je početkom studenog 2022. otišao u mirovinu. Sudionike manifestacije i uzvanike pozdravio je veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj dr. Mladen Andrlić, koji je nazočio svim dosadašnjim izdanjima ove manifestacije započete u svibnju 2018.
Pozdravne riječi uputila je i Gordana Nakić, ministrica prosvjete kulture Herceg-bosanske županije iz Bosne i Hercegovine, budući da su književnici iz te županije po prvi puta sudjelovali u ovom programu koji okuplja hrvatske književnike i znanstvenike iz pet država: Austrije, Mađarske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Istaknula je zadovoljstvo što su autori iz njene županije, koja ima uzornu kulturnu scenu, dio programa te se ponadala kako će i ova manifestacija, koja e država u glavnom gadu Mađarske, pridonijeti osnaživanju hrvastke kulture i hrvatskog jezika te osnažiti i razviti kulturne veze među hrvatskim zajednicama u različitim zemljama.
Veleposlanik dr. Andrlić otvorio je i prigodnu izložbu „U svijetu panonskih bajki“, koja donosi ilustracije za slikovnice Đure Frankovića i Mirka Ćurića (autori i autorice ilustracija: Ivan Antolčić, Andrea Bassi, Katarina Kuric, Gualtiero Mocenni, Simone Mocenni Beck, Patricija Drenjančević, Veronika Sinkó) te ilustraciju naslovnice knjige Ivana Ćurić Moja tata superheroj, koju je naslikala Paricija Drenjančević
Mirko ćurić je istaknuo kako je projekt panonskih slikovnica, koji se predstavio na Hrvatskoj književnoj Panoniji V. započeo je Đakovu 2004. objavljivanjem slikovnice Zlatokosa braća i prokleti grad, koju je ilustrirao vinkovački akademski slikar Siniša Simon. Tekst je napisao Mirko Ćurić prema narodnoj bajci koju je u okolici Đakova zapisala prva hrvatska doktorica etnologije dr. Milene Papratović i objavila kao rad Narodne pripovijetke iz okolice Ðakova, objavljenog u Zborniku za život i običaje hrvatskog naroda iz 1940. godine (JAZU, knjiga XXXII.). najveći dio slikovnica koje su potom objavljene su produkt književne obrade upravo tih pripovitki odnosno bajki, a od 2010. se u projekt uključio Đuro Franković, (mađarski, Frankovics György) hrvatski publicist, književnik, etnograf, znanstvenik i kulturni djelatnik iz Mađarske, rođen u podravskom Foku, 9 veljače 1945., a umro u Pečuhu 9. listopada 2016. Franković dovodi u projekt vrsnu ilustratorici Veroniku Sinko, koja ilustrira i njegove knjige objavljene kod uglednih mađarskih nakladnika.
Okrugli stol, koji je vodio dopredsjednik Društva hrvatskih književnika Mirko Ćurić, ove godine bio je posvećen temi: „Hrvatska 'panonska' književnost u Hrvatskoj, Mađarskoj, Austriji, Srbiji i Bosni i Hercegovini – autori, časopisi, knjige i perspektive. Vrlo su instruktivno i nadahnuto izlagali: Timea Šakan Škrlin (Croatica, Budimpešta), Katarina Čeliković (Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica) Siniša Matasović (DHK, Ogranak sisačko-moslavački), Krešimir Tabak (Filozofski fakultet Mostar), Robert Hajszan (Panonski institut, Pinkovac). Timea Šakan je predstavila ulogu Croatice u nakladništva mađarskih Hrvata s naglaskom na tri nove knjige autora Dr. Dinka Šokčevića, Ernesta Barića i Živika Mandića, te pročitala pismo koje je sudionicima uputio Živko Mandić (1948.), hrvatski znanstvenik i književnik iz Santova (Mađarska).
Krešimir Tabak je detektirao stanje književnosti na području Herceg-bosanske županije, posebice na području Tomislavgrada i Livna, ustvrdivši kao je riječ o zapravo solidno razvijenoj sceni, s nizom zapaženih izdanja i autora te čitateljskom publikom, koja u velikoj mjeri čita i posuđuje knjige u lokalnim knjižnicama, kao najčitanije autore s tog područja izdvojio je Stipu Čuića, Dževada Karahasana, Ivanu Ćurić i Petra Miloša, koji je odnedavno dobio i manifestaciju U Tomislavgradu i književnu nagradu koja nosi njegovo ime.
Robert Hajsazan iz austrijskog Pinkovca naglasak u izlaganju je stavio na projekt Panonskog lista, časopisa koji na 32. ili 40 stranica donosi tekstove o književnosti i kulturi a izlazi više od četiri puta tjedno.
Siniša Matasović, predsjednik Sisačko-moslavačkog ogranka Društva hrvatskih književnika, osvrnuo se na književnu scenu tog rubnog dijela panonskog prostora, u kojem postoji znatna književna život, časopisi poput Riječi, Alternatora i Kupe te pedesetak relevantnih autora koji sudjeluju u književnom životu na tom prostoru.
Novoimenovana v.d. ravnateljica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković istaknula je bogatstvo časopisne i knjižne produkcije vojvođanskih Hrvata, koja brojem naslova, knjiga i autora te pratećih manifestacija pokazuje kako i ta hrvatska zajednica ima što ponuditi ukupnoj hrvatskoj kulturi i književnosti. To pokzuje niz antologija i izbiora iz djela tamošnjih autora, bilo da je riječ o jednom Vojislavu Sekelju ili antologiji manifestacije Lira naiva. Posebno je istaknulo raznovrsnost časopisnih izdanja, među kojima su i oni za djecu: Hrcko i Kužiš te Nova riječ, koja je izgledom i sadržajem relevantan prinos hrvatskoj časopisnoj sceni.
Kao glazbeno-kulturni predah uslijedio je program „Milkina kuća na kraju“ – program posvećen Iliji Okrugiću Srijemcu (1827.-1897.) prigodom 125. godina rođenja. Tamburaši Srednje strukovne škola Antuna Horvata, pod vodstvo Darija Kusture izveli su dvije poznate Okrugićeve pjesme.
Završni dio programa prvoga dana manifestacije nazvan „Književna riječ hrvatsko-panonska“, posvećen je književnim čitanja hrvatskih književnika i književnica iz Hrvatske, Mađarske, Austrije, Srbije, Bosne i Hercegovine. Svaki se autor ili autorica predstavio s nekoliko pjesma ili proznim odlomkom. Svoje su književne radove pročitali Darko Baštovanović (Subotica), Josipa Dević (Subotica), Božica Brkan (Zagreb), Brankica Bošnjak (Bizovac), Paula Ćaćić (Županja), Ivana Ćurić (Tomislavgrad), Robert Hajszan (Pinkovac), Marija Huljev (Unde), Siniša Matasović (Sisak), Joso Živković (Orašje), Marko Matolić (Orašje), Mirko Ćurić (Đakovo) i Katarina Čeliković (Subotica).
Predstavljeni tekstovi pokazali su kako je hrvatska „panonska“ književnost iznimno raznovrsna, autorski i jezično bogata, a pozornost publike, posebice kada su se interpretirala djela s više humora (Ivana Ćurić, Siniša Matasović) bila je na visokoj razini. Posebno je emotivan nastup bio gradišćansko-hrvatske književnice Marije Huljev iz malog mjesta Unde, koja je pročitala svije intimne pjesme, ali i pjesme o gradišćansko-hravtskom jeziku koji se nakon pet stotina godina bori za svoj opstanak.
Program je nastavljen u petak, 25. studenoga 2022. u HOŠIG-u (Hrvatski vrtić, osnovna škola, gimnazija i đački dom) u Budimpešti gdje su se uključili sa svojim projektom financiran od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja: „Srednjoeuropsko kulturalno povezivanje – posveta Vjeri Biller (1903.-1940.) i Sofiji Haibel (1763.-1840.). Održane su kreativne radionice učenika HOŠIG-a i Srednje strukovne škole Gastronomske radionice i kušanje „panonskih“ jela i kolača, nastup tamburaša srednje strukovne škole Antuna Horvata Đakovo.
Književni program nastavljen je Školskoj knjižnici HOŠIG-a, uvodnom prezentacijom o budimpeštanskim danima i umjetničkim tragovima slikarice Vjere Biller (Đakovo 1903.-Hartheim 1940.), koju su predstavili učenici Srednje strukovne škole iz Đakova pod mentorstvom profesorice Maje Vonić. Program je otvorila ravnateljica HOŠIGa Ana GOjtan, koja je istaknula zadovoljstvo što njihova škola sudjeluje u ovim projketima koji imau iznimnu važnost za bolje povezivanje s matičnom kulturom.
Uslijedio je program Hrvatski pjesnički velikani. Prvi među predstavljenima bio je Antun Gustav Matoš – uoči 150. rođendana. Prikazan je dokumentarni film: Antun Gustav Matoš: Josipu Jurju I. kralju naših svih ideala (u produkciji 6. Matoševih dana, DHK i ZKVH, Osijek/Subotica 2022.), scenarista Mirka Ćurića i redatelja Mihaela Kelbas.
Ipak, posebnu pozornost privukao je zadnji program manifestacije u kojem su Đuro Vidmarović i Božica Brkan predstavili monografiju: Josip Gujaš Đuretin: Mene su ljepote ostavile (Acumen, 2019), o velikom hrvatskom pjesniku iz Mađarske, koji je bio i dugogodišnji profesor hrvatske škola u kojoj je održan program, iz vremena dok je nosila južnoslavenski naziv. Božica Brkan je ispričala povijest nastanka ove vrijedne knjige, kojom se Acumen kao mali nkladnik ponosi, te je pročitala nekoliko antologijskih pjesama Josipa Gujaša Đuretina, koji je zastupljen u školskim programima hrvatskih škola u Mađarskoj, a njegova su djela obavezna lektira. Đuro Vidmarović je posebno emotivno govorio o svom dugogodišnjem radu na afirmaciji Gujaša Đuretina te sređivanju njihove ostavštine koju je dobio od Đuretinove pokojne supruge. Za svoje djelo je ustvrdio kako je temelj na kojem će počivati potrebna buduća istraživanja autora koji se javio 60. godina 20. stoljeća, ali je ostao nepoznat hrvatskoj kulturnoj javnosti zbog svoje izdvojenosti i ondašnjih političkih odnosa, koji nisu pogodovala boljoj recepciji Gujaševe sjajne poezije, koja korespondira s onim najbolji što se u hrvatskoj pisalo u njegovo vrijeme. Vidmarović je istaknuo kako je monografija najprije namijenjena mađarskim Hrvatima a onda i ukupnoj hrvatskoj kulturi te se ponadao kako će njena recepcija biti u svrhu postavljanja Đuretina na mjesto koje mu u hrvatskoj kulturi s pravom pripada.

Predstavljan roman Nevenke Nekić

Roman hrvatske književnice Nevenke Nekić "Radnóti Miklós i dvije posljednje večere", u kojem se bavi sudbinom velikog pjesnika Radnótija Miklósa, predstavljen je u ponedjeljak, 21. studenoga 2022. u Društvu hrvatskih književnika (DHK). Roman se događa u baranjskom fiktivnom Pčelincu (Čemincu), u kojem slavni i tragični mađarski pjesnik židovskog podrijetla ima rodbinu, Marišku i Ivana, koju rado pohodi. U tom romanesknom okviru autorica je pokušala pokazati ne samo sudbine glavnih junaka već i panonskog prostora, u kojem se prelamaju veliki povijesni događaji i preokreti i dramatično utječu na živote brojnih naroda koji tamo žive.
Roman su objavili Croatica kft. iz Budimpešte i Đakovački kulturni krug, a predstavljanje je održano u sklopu 18. slavonsko-baranjsko-srijemskih hrvatskih književnih dana. Predstavljanje je vodila Lada Žigo, a o novom romanu Nevenke Nekić govorili su Đuro Vidmarović, Mirko Ćurić i Javor Novak, istaknuvši kako je napisala iznimno važno i književno uspjelo djelo. Ulomke iz romana nadahnuto je čitao dramski umjetnik Joško Ševo.

Grad To ste vi – program posvećen Siniši Glavaševiću

U Gradskoj knjižnici Vukovar i ove godine obilježen je Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 18. novinarsko – književničkim susretom „Grad to ste vi!“ Utemeljitelji i suorganizatori ove manifestacije su Hrvatski radio Vukovar, Hrvatsko novinarsko društvo, Društvo hrvatskih književnika i Gradska knjižnice Vukovar. Susret je utemeljen 2005. godine kao manifestacija koja na najprimjereniji način želi sačuvati uspomenu na novinara, ratnog izvjestitelja i književnika Sinišu Glavaševića te na sve žrtve u Domovinskom ratu i sačuvati ih od zaborava s plemenitim ciljem da se sličan zločin nikad i nigdje ne ponovi. Osobit naglasak daje se na dimenziju zločina na Ovčari koji se dogodio 20. studenog 1991. godine i sve njegove žrtve. Središnja tema programa koji je održan održan u četvrtak 17. studenoga 2022. godine s početkom u 12:00 sati u Gradskoj knjižnici Vukovar je: “Pogled izvana – glas hrvatskog iseljeništva za Vukovar“ i prateća izložba “Foreign Press Bureau” Hrvatske matice iseljenika. U tematskom razgovoru sudjelovali dr.sc. Ivan Tepeš, Silvio Jergović i Mirko Volarević. U programu je sudjelovao dopredsjednik Društva hrvatskih književnika Mirko Ćurić, koji je istaknuo ponos Društva hrvatskih književnika što osamnaest godina kao suorganizator sudjeluje u manifestaciji posvećenoj Siniši Glavaševiću čiji su glas i književni tekstovi iznimne vrijednosti utkani u hrvatske nacionalne narative kao jedan od neupitnih pozitivnih društvenih temelja.

Pjesnici pjesniku – obljetnica Vladimira Rema

U Gradskoj knjižnici i čitaonici Slavonski Brod u ponedjeljak, 5.12. 2022.održan je tradicionalni program Pjesnici i glazbenici pjesniku, posvećen 95. obljetnici rođenja utemeljitelja Ogranka slavonsko-baranjsko-srijemskog Društva hrvatskih književnika Vladimiru Remu (Slavonski Brod 1927.- Slavonski Brod 2011.). Pokrovitelj programa je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, a odvijao se u sklopu Slavonsko-baranjsko-srijemskih hrvatskih dana.
Program u kojem je sudjelovalo šesnaest sudionika otvorila je ravnateljica Gradske knjižnice Ružica Bobovečki, koja je istaknula zadovoljstvo dugogodišnjom suradnjom Ogranka i Knjižnice te manifestacijom kojom se prisjećamo brodskog književnika, publicista, kulturnog djelatnika Vladimira Rema, koji je svoju osobnu knjižnicu ostavio Gradskoj knjižnici u Slavonskom Brodu. U ime Društva hrvatskih književnika pozdravio je predsjednik Mirko Ćurić koji je vodio program u kojem je prvi dio bio posvećen obitelji Rem, u kojoj su aktivna dva književna naraštaja, Vladin sin dr. Goran rem, redovni profesor Filozofskog fakulteta i uvaženi hrvatski književnik te Vladina unuka, jedna od najmlađih članica Društva hrvatskih književnika Paula Rem. Oboje su progovorili o svojim sjećanjima na oca i djeca književnika te su pročitali nekoliko svojih književnih tekstova. Goran rem sae dotaknuo i Vladine književne generacije, pisaca koji se javljaju nakon 2. svjetskoga rata, koja je ne samo tekstom već i aktivizmom ostavila veliki trag u hrvatskoj književnosti i kulturi uopće. U glazbenom dijelu programa sudjelovali su učenici Glazbene škole Slavonski Brod, trio u sastavu: Bono Peić, flauta, Ana Vojtkuf Peranović, flauta i Nera Vidmar, glasovir, pod mentorstvom mag. Nioves Županić Tice. Izveli su skladbe Franza Dopplera i Franza Bende.
Kao predstavnici brodske književne scene u programu su nastupili Ružica Martinović Vlahović i Antun Bartek, koji su pročitali svoje nove pjesme.
Dramski umjetnik Antun Tudić podsjetio je na svoju suradnju s Vldmirom Remom i nadahnuto interpretirao tri njegove pjesme.
Završni dio programa bio je posvećen udruzi Poezija subotom koju vodi član Društva hrvatskih književnika Kemal Mujčić Artnam. Upoznao je nazočne s radom udruge i njenom otvorenošću za različite poetske modele i pjesnike svih naraštaja. Svojim stihovima, kao i interpretacijom Barbere Ivana Slamniga brodskoj publici su se predstavili Višnja Milek, Božica Ivković, Darko Klarić, Ivica Drljača, Antun Tudić, Mladen Lepej i Kemal Mujičić Artnam.

Knjige i časopisi Ogranka u 2022.

„Četvrta zbirka pjesnikinje Brankice Bošnjak (Osijek, 1967.) Uškrobljeni ovratnici logični je poetski nastavak prvih triju Pokucaj, nikad se ne zna, Ožiljak na Isusovom dlanu i Mat(ern)ica. Kao i u prošlim trima zbirkama, i ovaj poetski rukopis karakterizira jednostavan svijet svakodnevnih pojava, premrežen jakim i sugestivnim slikama, naizgled običnim „ženskim” i ljudskim temama, uvijek socijalno osjetljiv, pjesnički jednostavan, snažan i neodoljiv, na tragu velike pjesnikinje Jozefine Dautbegović... Zbirka je podijeljena u dva ciklusa: Borba prsa u prsa i Zato ker sam danes angel i broji sedamdesetak pjesama. Tematski je vrlo raznolika – od ljubavne (majčinstvo, brak, obiteljski odnosi, prevara, izdaja...), socijalne (Romi, prognaništvo, rat, bolest, susjed neženja koji puca u vrapce...), refleksivne (obraćanje Bogu, dijalog s njim, pitanja o smislu života...) tematike do autorefleksije (traženje smisla i pripadanja)…“ zapisala je u predgovoru urednica zbirke Livija Reškovac. Pogovor zbirci napisao je Željko Grahovac.
Brankica Bošnjak rođena je 1967. godine u Osijeku; majka dvoje djece. Dvadeset godina je boravila u Velenju, a trenutno živi, radi i piše u Bizovcu. Relativno kasno počinje pisati poeziju: tek 2013. objavljuje prvu knjigu Pokucaj, nikad se ne zna, a potom i još dvije – Ožiljak na Isusovom dlanu i Mat(ern)ica. Pjesme su joj izlazile i u nekoliko zajedničkih zbirki, kao i u književnim časopisima. Do 2019. bila je članica Društva pjesnika A. Ivanošić iz Osijeka, a od 2019. je i članica Društva hrvatskih književnika. Pored toga, djeluje i u okviru Matice hrvatske i Hrvatskog sabora kulture. Nositeljica je brojnih priznanja i nagrada za poeziju, među kojima se izdvaja Plaketa M. P. Miškina za izniman doprinos u amaterskom književnom stvaralaštvu. Sudjelovala je na brojnim pjesničkim manifestacijama – na Šopovim danima u Jajcu, na Pjesničkim susretima u Drenovcima, na Kikićevim susretima u Gradačcu, na Biljskim večerima poezije itd.
U izdanju Društva hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski iz Osijeka i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, u Knjižnici Matošev milenij koju je 2014. pokrenuo Goran Rem, objavljena je knjiga Antuna Gustava Matoša: Josipu Jurju I., kralju naših svih ideala. Matošev Strossmayer. Izabrani tekstovi Antuna Gustava Matoša o Josipu Jurju Strossmayeru. Nakon Removog trostruko objavljenog Zbornika A.G.M. Matrica moderniteta, (dva izdanja u Hrvatskoj: 2014., 2016. te 2014. u svesku 7 Poznanskie Studie Slawisticzne iz Poznanja, koji su uredili Krystyna Pieniazek Marković i Goran Rem), niz ove Knjižnice je nastavljen knjigama: Antun Gustav Matoš: Malo pa ništa (2018.), priredio dr. Ivan Trojan, Sonetist Antun Gustav Matoš (2019.), priredila dr. Vlasta Markasović te Moderato dolcissimo, pjesničke posvete Antunu Gustavu Matošu (2020.), priredio Mirko Ćurić.
Antun Gustav Matoš se biskupom Josipom Jurjem Strossmayerom bavi u nizu tekstova različitih žanrova. Ova knjiga, naslovljena prema citatu iz Matoševog pisma biskupu Strossmayeru iz 1896., donosi jedino Matoševo pismo biskupu Strossmayeru, jedan Wenzelidesov tekst koji se bavi i odnosom Matoša i Strossmayera, te jedanaest Matoševih tekstova, kojima se pokušalo prikazati odnos Antuna Gustava Matoša prema biskupu Strossmayeru i njegovim kulturnim, vjerskim i političkim koncepcijama, učincima tih koncepcija te njegovim odnosom prema biskupovoj ostavštini, budući da veći dio tekstova nastaje nakon biskupove smrti. Knjigu je priredio Mirko Ćurić, a osim Strossmayerovih tekstova sadrži i biografske bilješke o A. G. Matošu i Josipu Jurju Strossmayeru te prirediteljev pogovor. Prema poljsko znanstvenici Mariji Dąbrowskoj Partyka, urednici znanstvenog zbornika Josip Juraj Strossmayer. Chorwacja, ekumenizm, Europa (2007.), unutar opsežnog korpusa tekstova i knjiga o Strossmayeru, Antun Gustav Matoš je jedan od rijetkih, a možda i jedini, koji je uspio nadvladati „ukletu retoričku alternativu koja postojano smješta književne kreacije biskupovog lika u dvodimenzionalni stilistički prostor panegirika i pamfleta.“
Zvonimir Stjepanović (Županja, 24. veljače 1964.), pjesnik i publicist, član Društva hrvatskih književnika, objavio je novu pjesničku knjigu Stišavanje (Gradska knjižnica Županja i Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski DHK, Županja/Osijek, 2022.). Nova zbirka donosi više od šezdeset pjesama u kojima Stjepanović razvija dobro poznate motive koji ga zaokupljaju od prve zbirke. Stjepanović, kako to tvrdi Krešimir Bagić, “zapravo stihuje iskustvo zajednice, rabi prokušane retoričke obrazce, tematizira emocije koje s pjesničkim subjektom dijele žitelji istog prostora.“ Rem i Jukić zapažaju kako Stjepanović „samo u snoviđenjima pokazuje svoju tugaljivo nadrealnu snagu, vitalizam, hrabru i profinjenu oslonjenost na genetiku nužde i srca“.
Stjepanović je jedan u nizu pjesnika rođenih na prostorima Panonije, Slavonije, onih koji su u posebnom savezu sa zemljom. Ona lirski subjekt štiti čak i od najgoreg oružja koje se prema njemu može uputiti, od riječi, ružnih riječi, laži, koje sijeku gore nego mačevi, kada se od njihove pogane snage zemlja raskvasi i noge postanu teške. Glasovi i zvukovi koji se uspijevaju probiti kroz gustu mrežu Stjepanovićevih pjesničkih slika, gotovo su uvijek su uvijek u funkciji naglašavanja pjesničkih slika koje oblikuje i u funkciji temeljnih komunikacijskih namjera Zvonimira Stjepanovića. One se daju iščitati i od pomno odabranog naslova – Stišavanje - iako bi možda primjereniji naslov bio hrvatski prijevod engleskog pojma fadeout. Dok stišavanje znači „postati tih, učiniti što tihim ili tišim“, fadeout označava „tehniku laganoga nestajanja, blijeđenja slike i utišavanja zvuka koja se obično koristi u filmskoj i glazbenoj industriji“. Slike blijede, sve se utišava, koraci su lakši, manje je naglosti, a više mudrosti i mira, pa ipak fadeout zna potrajati i trajati, tako da očekujemo nova pjesnička pisanja i upisivanja u slavonski, šokački panonski test hrvatske književnosti, da parafraziramo Rema i Jukić i to, kako se to nekada za obilatim šokačkim stolom govorilo: Bogu i Domu na slavu, pjesniku na čast.

Zbornici i časopisi

Za razliku od dva prethodna izdanja Zbornika Đakovački susreta hrvatskih književnih kritičara, XXII. i XXIII., koji su se prvenstveno bavili radom hrvatskih književnih kritičara iz Vojvodine i Bosne i Hercegovine te su pokazali kako hrvatske književnosti i hrvatske književne kritike ima i izvan granica Republike Hrvatske, ovogodišnji se Zbornik svojom koncepcijom te odabirom autora i tekstova, „vraća” prvim zbornicima koje su uredili dr. Stanislav Marijanović i Miro Šola. Upravo iz dva prva Zbornika odabrani su tekstovi hrvatskih književnih kritičara Stanislava Marijanovića, Ante Stamaća, Branimira Donata, Tonka Maroevića. Igora Mandića, Srećka Lipovčana i Božidara Petrača. Probrani su tekstovi koji promišljaju ne samo ulogu hrvatske književne kritike u hrvatskoj književnosti i kulturi, već i kontekst u kojem nastaju i način kojim na taj kontekst utječu.
Drugi dio Zbornika donosi prinose kritičarica i kritičara koji su sudjelovali u radu Okruglog stola 24. Đakovačkih susreta. Svoje su radove priložili Jasna Horvat i Slaven Lendić, Ivana Buljubašić Srb, Igor Gajin, Miroslav Mićanović, Franjo Nagulov i Branko Čegec.
Davor Ivankovac, u zasebnom kritičarskom bloku, prikazuje osam knjiga i jedan film, u najvećoj mjeri autora i autorica s hrvatskog istoka.
Po prvi puta u zborniku se predstavlja benešićevski intonirana, mlada kritičarica Anđela Vidović, izborom kritičkih tekstova objavljenih u Expressu i Vijencu te na Trećem programu Hrvatskoga radija.
Kako je jedna od zadaća Đakovačkih susreta, među ostalim, „iznošenje književnih vrijednosti na vidjelo” Zbornik podsjeća na jednu književnu vrijednost – važan opus Stjepana Tomaša prigodom 75. rođendana i 50. obljetnice objavljivanja njegove prve, od kritike hvaljene i nagrađene knjige Sveti bunar.
Završni blok, po običaju, pripada obrazloženjima Nagrade i Povelje Julija Benešića: Miroslavu Mićanoviću, Jasni Melvinger i Stjepanu Blažetinu, koje je napisao predsjednik Povjerenstva Goran Rem.

Književna riječ 1-2/2022

Više od dvadeset godina održava se u studenom tradicionalna manifestacija Književna riječ slavonsko-baranjsko-srijemska, koja okuplja članove i članice istoimenog Ogranka Društva hrvatskih književnika. Povremeno je manifestaciju pratio opsežan Zbornik Književna riječ slavonsko-baranjsko-srijemska (2015.,2107., 2019.) u kojem su svoje radove objavljivali članovi Ogranka slavonsko-baranjsko-srijemskoga i gosti manifestacije.
Zbornik je prerastao u časopis prošle godine kada je objavljen prvi dvobroj, odnedavno dostupan i na stranicama DHK u pdf-formatu. Prije nekoliko dana je iz tiska izašao prvi dvobroj za 2022. koji su uredili Franjo Nagulov i Vlasta Markasović, a donosi rubrike Poezija, Proza, Intervju, Odabrala Biseraka Goleš Glasnović, Dramski zalet, Ogranon, Umjsto tipkomaha. Časopis donosi radove dvadeset i četvero autora i autorica iz cijele Hrvatske, iako su najbrojniji oni iz slavonsko-baranjsko-srijemskoga prostora. Autori u ovom broju: JOSIPA MARENIĆ, ANAMARIJA MUTIĆ SARIĆ, BONO CVITKUŠIĆ, ANDREJ ĐERAJ, ALEKSANDAR GUCUNSKI, FILIP MARKOVIĆ, SINIŠA MATASOVIĆ, GORAN MILAKOVIĆ, MARIJA SKOČIBUŠIĆ,SANJIN SOREL, VLADIMIR TOMAŠ, MATEJA TUTIŠ, TEA GIKIĆ,NENAD STOJKOVIĆ,ILIJA AŠČIĆ, JASNA HORVAT, TENA LONČAREVIĆ,PETRA SIGUR,MONIKA HERCEG, BISERKA GOLEŠ GLASNOVIĆ,MARIJA DEJANOVIĆ, ADAM RAJZL,, ZVONIMIR STJEPANOVIĆ,RUŽICA MARTINOVIĆ-VLAHOVIĆ .
Urednik Franjo Nagulov ističe u pogovoru časopisa: „Zadovoljstvo je konstatirati da časopis Književna riječ više nije incident. Nakon lanjskoga nultog dvobroja svjetlo je dana ugledao prvi ovogodišnji dvobroj časopisa našega Ogranka, čime se Ogranak i definitivno upisuje u ovdašnju časopisnu praksu/baštinu. Na zadovoljstvo, vjerujem, kako članica i članova Ogranka, tako i svih zaljubljenika u književno stvaralaštvo kojih, sigurni smo, u Slavoniji, Baranji i Srijemu još uvijek ima.“

Mirko Ćurić
Predsjednik Ogranka DHK slavonsko-baranjsko-srijemskoga

Izvješće o radu Ogranka Sisačko-moslavačke županije 2022./2023.

Planirani su i realizirani sljedeći projekti:

Književni kompas Sisačko-moslavačke županije (SMŽ)
Korzo slova, provedba natječaja za najbolju neobjavljenu knjigu SMŽ u 2022. godini
Tisak i promocija nagrađene knjige na natječaju ''Korzo slova''

Trenutno u planu realizacije:

''Susret pisaca za djecu i mlade u Sisku'
Zbornik autora ''Književni kompas Sisačko-moslavačke županije''

'Književni kompas SMŽ' kandidirali smo Ministarstvu kulture na Javni poziv za programe književnih manifestacija te Sisačko-moslavačkoj županiji, dobili pozitivnu ocjenu i skromni financijski okvir za provedbu. Koncept je bio vrlo jasan. Svaki put u drugom gradu/mjestu županije održali smo književni susret kroz koji smo uključili i integrirali veći broj zainteresiranih poklonika književnosti u zajedničku cjelinu koja će kasnije nastaviti međusobno komunicirati i surađivati. Voditelj projekta je Siniša Matasović. Održava se ukupno 10 tribina godišnje.
Kao i prethodnih godina, sve ciljeve za 2022. godinu Književnog kompasa SMŽ postavljene pred sebe smo uspješno izvršili. To se prvenstveno odnosi na konstantno velik broj autora koji se odazivaju u okviru ovoga projekta i nastupaju sa svojim autorskim tekstovima. Posebno veseli činjenica da je i ove godine nastupilo desetak novih autora, koji do sada nisu sudjelovali u prvim godinama održavanja projekta. Osim toga, i ove godine smo nastupili u nekim gradovima i mjestima premijerno, a to su bili: Popovača, Budaševo, Krapje, Repušnica. S ponosom možemo reći kako smo sada nakon treće sezone i nastupa u Popovači nastupili u apsolutno svim gradovima u županiji. Uz neke prijašnje suradnje, u ovoj sezoni smo uspješno surađivali s Parkom prirode Lonjsko polje na realizaciji tribina u Krapju i Repušnici.
Projekt smo i ove godine, obzirom na razne otegotne okolnosti vezane uz potres i nedovoljnu infrastrukturu, realizirali na sve dostupne načine, od nastupa u knjižnicama, ugostiteljskim objektima, čak na trgovima i parkovima na otvorenom. Održano je kompletnih 10 planiranih tribina u razdoblju od ožujka do studenoga, sve uz vrlo dobar odaziv publike.
Nastupilo je ukupno 45 autora s vlastitim djelima, od toga 39 književnika i 6 glazbenika.

Popis gradova i mjesta:
Krapje (26. ožujka), Petrinja (22. travnja), Repušnica (14. svibnja), Hrvatska Kostajnica (21. kolovoza), Budaševo (03. rujna), Lipovljani (21. rujna), Kutina (10. listopada), Popovača (12. listopada), Sisak (22. listopada), Novska (4. studenoga).

Popis autora.

Književnici:
Sanja Bužimkić, Božica Brkan, Ratko Bjelčić, Jasna Popović Poje, Siniša Matasović, Denis Vidović, Sanja Domenuš, Branko Tompić, Ines Kosturin, Lana Sučec, Ivana Švragulja, Daniel Pavlić, Željko Maljevac, Marijana Petrović Mikulić, Tihana Petrac Matijević, Siniša Vidović, Željka Uhitil, Miroslav Lovčanin, Marija Ljubić, Ljubica Stublija, Ana-Marija Borić, Đuro Vidmarović, Stjepan Šešelj, Ljiljana Zorčić, Dalibor Ruševljan, Ivan Matleković, Mia Slunjski, Salih Kulović, Marin Kos, Tatjana Kadoić Grmuša, Željko Grmuša, Senka Slivar, Pavlo Holovčuk, Petar Ćosić, Kristina Semenjuk, Dubravka Mandić, Sanja Feltrin, Ivan Bezuh, Krešimir Bulić.

Glazbenici:
Danko Tomanić, Vedran Ivorek, Ivan Novak, Ivo Sanković, Anna Komarytsia, Željko Đeverlija.

Projekt se prema planu nastavlja i u 2023. godini. Do sada je održana tribina u Novskoj, a tijekom svibnja i lipnja slijede tribine u Petrinji, Glini i Lipovljanima.

'Korzo slova' je natječaj raspisan za autore s prebivalištem u SMŽ. Projekt je financijski u 2022.godini podržala Sisačko-moslavačka županija. Na natječaj je prispjelo 11 rukopisa cjelovitih neobjavljenih knjiga, a o finalistima i nagrađenom rukopisu odlučilo je tročlano stručno povjerenstvo sastavljeno od uglednih članova DHK: Željke Lovrenčić, Siniše Matasovića i Tihane Petrac Matijević. U finalni dio uvršteno je 4 rukopisa knjiga koje su zadovoljile stručne kriterije, a najboljom je proglašena zbirka priča ''Reda mora biti'' sisačkog autora Denisa Vidovića. Projekt se provodi i u 2023. godini ponovno uz financijsku podršku Sisačko-moslavačke županije. Natječaj je već raspisan i traje do srpnja.

Nagrađena knjiga za 2022. godinu je tiskana po planu i promovirana u Sisku u prostorijama Sisačke biskupije početkom 2023. godine uz nazočnost sisačkog biskupa mons. Vlade Košića, predsjednika DHK Zlatka Krilića i dožupana Sisačko-moslavačke županije Mihaela Jurića. Daljnja predstavljanja knjige uz odgovarajuću medijsku pažnju uslijedila su na raznim književnim događanjima u Novskoj, Virovitici, Puli, Čakovcu.

'Susret pisaca za djecu i mlade u Sisku' za 2022. godinu uspješno je održan u svibnju, a planirano je održavanje projekta i u 2023. godini, ali do sada nažalost nije realiziran zbog izostanka potpore Grada Siska u tekućoj godini. Održavanje je prolongirano za jesen ukoliko se ostvare zadovoljavajući financijski i ini uvjeti.

Zbornik autora ''Književni kompas Sisačko-moslavačke županije''
Projekt je u fazi osiguravanja financijskih sredstava i prikupljanja tekstova. Dodijeljena je potpora Sisačko-moslavačke županije i potpisan ugovor. Po dospijeću financijskih sredstava, projekt će biti realiziran do kraja 2023. godine. Zbornik će obuhvatiti autore koji su u prve četiri godine projekta aktivno sudjelovali svojim vlastitim tekstovima u projektu Književni kompas SMŽ.

U Novskoj,
15. svibnja 2023.

Predsjednik Ogranka
Siniša Matasović

Dokumenti za download

Io dhk pula - dopis br 11 - aktivnosti 2022

Preuzmi: io_dhk_pula_-_dopis_br__11_-_aktivnosti_2022.pdf, 332.68 KB

Dodano: 12. 05. 2023.

preminuli članovi

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA

Financiranje / Izvješća DHK

Izvještaji o radu - 1. dio

Novosti DHK

Željko Knežević nagrađen za životno djelo na 30. Danima Josipa i Ivana Kozarca

Dodijeljena Nagrada „Ksaver Šandor Gjalski“

Jasminka Tihi-Stepanić dobitnica ovogodišnje Nagrade „Mali princ“

Članovi društva

Izdavaštvo

Tribine DHK

Nagrade

Zagrebački književni razgovori

Međunarodni projekti

Kalendar događaji

Autorska prava / javna posudba

Digitalizirana video arhiva

Poveznice