DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Osnovano 1900.18Ožu
Hrvatski pjesnici i svijet
Zahvaljujući knjizi El roce de la mariposa (Zagreb; DHK, 2010., prijevod Željka Lovrenčić) u kojoj je objelodanjeno po deset pjesama 25 hrvatskih, uglavnom suvremenih pjesnika čiji su radovi objavljivani u časopisu za književne veze Most / The Bridge, čitatelji sa španjolskoga govornoga područja imaju mogućnosti upoznati se s našom poezijom. Neki kolege o njoj povremeno i pišu. Tako je jedan od njih, Alfredo Pérez Alencart, u svojoj stalnoj rubrici u listu El Adelante od 7. ožujka objavio poveći tekst o djelovanju akademika Ante Stamaća. Posebno se osvrnuo na njegovu poeziju za koju kaže da je jasna i razumljiva, te da pjesnik rado govori o svakodnevnim, vječno aktualnim temama. Posebno je izdvojio pjesme I sad si tu te Velikim zamasima. Kanarski pjesnik Graciliano Martín Fumero u svojoj kolumni posvećenoj svjetskoj književnosti, u listu EL Día od 5. veljače donosi portret pjesnika, prozaika i dramaturga Borbena Vladovića. Osvrnuvši se prvo na Vladovićev rodni grad Split i svestranu djelatnost ovoga književnika, analizira njegovu poeziju za koju, između ostaloga, kaže da je metaforička i opisna, pisana preciznim jezikom te da izražava pjesnikovu povučenu i samozatajnu osobnost. Posebno je izdvojio pjesmu Ručnik na plaži. Osim u Španjolskoj, suvremena hrvatska poezija dostupna je i u Latinskoj Americi - ugledni meksički književni časopis „La Otra“, u najnovijem broju donosi prijevode pjesama Ane Horvat, dok je u Čileu pjesnik Andrés Morales Milohnic na svojoj web stranici prenio ciklus pjesama Ružice Cindori objavljen u madridskome internetskom časopisu Redacción 2384. Tomislav Marijan Bilosnić je pak izuzetno popularan u Albaniji. Naime, albanski tjednikNacional koji izlazi u Tirani, po četvrti je put ove godine svoje stranice posvetio njegovome književnome radu. Nakon zapisa o BIlosnićevoj haiku poeziji i zbirkama Osamljeno drvo, Tigar i Afrika, najnoviji broj toga lista (189., od 10-17. ožujka) cijelu stranicu posvećuje prijevodu njegove poemeVukovar koju je na albanski preveo Mustafa Spahiu. U toj su zemlji do sada objavljene četiri Bilosnićeve zbirke (u izborima još dvije), a ove će godine biti objavljena i haiku zbirka Osamljeno drvo te poema Vukovar.
Dr. sc. Željka Lovrenčić
Predsjednica Odbora za književne veze
popis članova