DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Osnovano 1900.19Lis
Međunarodni skup o Petru Njegošu
U subotu 19. listopada 2013. održan je međunarodni skup posvećen 200. obljetnici rođenja klasika crnogorske književnosti Petra II. Petrovića Njegoša.
Pozdravni govor na svečanu otvaranju Međunarodne konferencije
Recepcija i novo čitanje Njegoševa djela
u povodu 200. obljetnice rođenja
Poštovane gospođe, uvažena gospodo, časni uzvanici, kolegice i kolege, dragi prijatelji,
Otvorena srca i riječima iskrene dobrodošlice pozdravljam Vas u ime Društva hrvatskih književnika i svoje osobno, priželjkujući da današnji međunarodni skup, posvećen visokoj obljetnici klasika crnogorske književnosti Petra II. Petrovića Njegoša, realiziran u suradnji Matice hrvatske, Hrvatsko-crnogorskoga društva prijateljstva „Croatica – Montenegrina“ iz Osijeka, Instituta za crnogorski jezik i književnost iz Podgorice i Društva hrvatskih književnika protekne u prijateljskom i srdačnom ozračju te potvrdi davne povijesne veze između dvaju naroda, crnogorskoga i hrvatskoga, kao trajne, plodonosne i za budućnost otvorene donose naših naroda i naših država.
Današnja se međunarodna konferencija održava pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta RH, Ministarstva kulture RH te Ministarstava nauka i obrazovanja Crne Gore.
Stoga mi dopustite da najprije pozdravim naše goste, izaslanika ministra Ministarstva prosvjete Crne Gore i direktora Instituta za crnogorski jezik i književnost prof. dr. sc. Adnana Ćirgića. Pozdravljam predsjednika Predsjedništva Europske dijaspore Crne Gore g. Ljubu Radovića. Pozdravljam izaslanicu ministrice Ministarstva kulture prof. dr. sc. Andree Zlatar Violić gospođu Dubravku Đurić Nemec. Pozdravljam nj. e. veleposlanika Crne Gore u RH g. Igora Građevića. Pozdravljam izaslanika Matice hrvatske akademika Josipa Bratulića. Sa zadovoljstvom pozdravljam predsjednika Hrvatsko-crnogorskoga društva prijateljstva „Croatica – Montenegrina“ prof. dr. sc. Alojza Štokovića. Bez vaših potpora ne bismo mogli organizirati ovakav skup.
Današnji skup toliko je važniji za oba naroda i obje države jer nam možda nikada kao do sada nije bila potrebna suradnja i međusobna potpora s obzirom na nove političke okolnosti u kojima živimo i u kojima bismo zdušno jedni drugima trebali pomagati na svim područjima narodnoga života. Kako je politiku i ekonomiju teško zamisliti bez zajedničke kulturne suradnje, bez prijateljstva koje nije samo pukim plodom trenutnih političkih ili kakvih drugih interesa nego koja nas ubuduće ima držati zajedno u skladu s vrijednostima na kojima počiva naša zajednička europska kuća, naš dom europskih različitosti, ali i zajedničkih civilizacijskih stečevina, kulture dakle koje se međusobno moraju poštivati i bez kojih je teško, gotovo nemoguće, dosegnuti razinu humanoga osmišljenja života svake ljudske zajednice. Ponosni smo na svoj ulazak u europsko zajedništvo, kojemu smo, istina, ne geografski i politički, ali kulturno oduvijek pripadali; bit ćemo isto tako ponosni na naše susjede Crnogorce kad i oni u političkom smislu postanu neodvojivim dijelom toga zajedništva.
Moram li kao predsjednik Društva hrvatskih književnika u ovoj prigodi podsjetiti na hrvatsko-crnogorske kulturne veze koje postoje od ranoga srednjega vijeka i sve one poticaje koji su prvotno pristizali iz Hrvatske u Duklju? Mislim da to ne mora biti moja zadaća: dovoljno je naglasiti kako se od sredine IX. stoljeća u primorskom pojasu crnogorske srednjovjekovne države završio proces kristijanizacije te kako se on očitovao u Boki kotorskoj. No najsnažnije književne i kulturne veze ostvaraju se upravo za dinastije Petrovića, sve do propasti crnogorske državnosti 1916. Njegoš, velikan crnogorske književnosti, duhovnosti i politike, čiju 200. obljetnicu rođenja danas obilježujemo, potaknut hrvatskim narodnim i kulturnim preporodom bio je taj koji je posebice osnažio veze između dvaju naroda, zauzimajući se za slobodu Hrvata i nudeći im oružanu pomoć; komunicirao je s glavnim osobnostima hrvatske politike i kulture, Josipom Jelačićem, Ivanom Kukuljevićem, Ljudevitom Gajem, Matom Topalovićem, Ivanom i Antunom Mažuranićem, održavajući s njima stalne dodire i veze. Nije li naš Mažuranić čiju ćemo 200. obljetnicu rođenja slaviti sljedeće godine spjevao epohalno djelce hrvatske književnosti XIX. stoljeća, imajući u vidu nacionalni otpor Crne Gore i crnogorskoga naroda protiv tuđinske vlasti? Nije li u Zadru 1868. objavljeno prvo latiničko izdanje Njegoševa „Gorskoga vijenca“; nije li se hrvatski filolog Milan Rešetar pedeset godina bavio proučavanjem i izdavanjem Njegoševa veleepa; nije li Toma Matić objavio 1920. studiju o Luči mikrokozmi; nije li Barac na poticaj Matice hrvatske 1947. objavio Njegošev Gorski vijenac u Zagrebu? nije li se naš Domovinski rat odrazio u pjesništvu crnogorskih pjesnika Brkovića i Popovića, esejistici Milorada Nikčevića... Sve su to bjelodani dokazi naših uzajamnih veza na području kulture i duhovnosti koje su i jednomu i drugomu narodu omogućile da unatoč svim protivštinama osvoje svoj prostor slobode,da ga uzajamno dijele i da ga dijele s drugima. Nismo li s njemačkoga jezika objavili knjigu Svetozara Markovića Štedimlije o uzrocima Prvoga svjetskoga rata i ružnim posljedicama agresivne velikosrpske politike? Sve su to činjenice koja nam zorno govore o uzajamnosti naših dvaju naroda, komplementarnosti njihovih kulturnih težnja i pozitivnih primjera dobrosusjedstva i prijateljstva.
Poštovane gospođe, časna gospodo, visoki uzvanici, dragi prijatelji,
zaključujući svoju pozdravnu riječ, još jedanput izričem zahvalnost svim institucijama koje su materijalno pomogle ovu međunarodnu konferenciju i koje su, očito, bez većih napora uspjele sagledati korjenite spone i prožimanja crnogorske i hrvatske kulture: književnosti, jezika i povijesti između naših dvaju naroda. Duboko sam uvjeren – u to me uvjerio nedavni boravak u Crnoj Gori, u Boki kotorskoj i Podgorici, gdje sam na poziv Hrvatske građanske inicijative bio pozvan govoriti o Viktoru Vidu u povodu njegove 100. obljetnice rođenja i gdje sam 22. rujna najavio ovaj međunarodni skup – da će naša današnja konferencija, posvećena recepciji i novim čitanjima Njegoševa djela ne samo pridonijeti boljem razumijevanju i osvjetljivanju Njegoša kao velikoga crnogorskoga književnika, duhovnika i političara, nego i još više učvrstiti naše kulturne, duhovne i književne veze koje bi kao temeljac naših odnosa trebale ojačati naše gospodarske, društvene i političke veze na osnovi uzajamnoga poštivanja i zajedničke suradnje – bez zadrške – u svim sferama života. Osnovicom uspjeha ili uspješnosti naših budućih projekata na svim područjima života imaju biti međusobno uvažavanje, visok stupanj otvorenosti i zajedničke vrijednosti što ih baštinimo u susretanju s civilizacijskim dostignućima današnjega europskoga zajedništva.
Hvala vam na vašoj strpljivosti, želim svima vama uspješan i plodan rad u tijeku našega simpozija i osjećajte se kao u svojoj vlastitoj kući.
U Zagrebu, 19. listopada 2013.
Božidar Petrač
predsjednik Društva hrvatskih književnika
Galerija fotografija - klikni na sliku za povećanje
popis članova