DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Osnovano 1900.04Pro
Miroslav Međimorec i Hrvoje Hitrec u Sofiji
Književnici Hrvoje Hitrec i Miroslav Međimorec, članovi Društva hrvatskih književnika i Hrvatsko-bugarskog društva prijateljstva, gostovali su od 25. do 28. studenoga 2015. u glavnom gradu Bugarske, Sofiji. Središnji događaj gostovanja bio je 26. studenoga – književna večer u najvećoj sofijskoj knjižari „Greenwich“. Predstavljanje gostiju iz Hrvatske, njihovih životopisa i književnih djela vodila je bugarska pjesnikinja Nadežda Zaharjeva. Čitani su ulomci iz proza M. Međimorca i H. Hitreca, prevedeni na bugarski, kao i iz knjige za djecu i mladež H. Hitreca „Smogovci“, koja je prevedena na bugarski početkom osamdesetih prošloga stoljeća. Hrvatski pisci su u svojim govorima podsjetili na povijest kulturnih odnosa Bugarske i Hrvatske, posebno svršetkom 19. i početkom 20. stoljeća, te spomenuli nedavnu izložbu prevedenih bugarskih knjiga u Hrvatskoj pod naslovom „Jezik sveti mojih djedova“, kao što su i istaknuli da je samostalna hrvatska država obnovila dobre političke i kulturne veze s Bugarskom zahvaljujući i odličnim vezama Društva hrvatskih književnika s predstavnicima bugarske manjine u RH. U brojnoj publici nalazili su se i mnogi bugarski pisci te osobe iz kulturnoga života glavnoga grada. Premda pozvana, književnoj večeri nije bila nazočna veleposlanica Republike Hrvatske u Bugarskoj, niti njezin izaslanik.
H. Hitrec i M. Međimorec ostvarili su u vrijeme gostovanja u Bugarskoj mnoge kontakte, posebno s kazališnim krugovima u Sofiji, upoznali se s radom i repertoarom Opere te nazočili opernoj izvedbi. Načelno je dogovoreno gostovanje sofijskoga kazališta za djecu s mjuziklom rađenim po motivima knjiga Elina Pelina o Janu Bibijanu. Srdačni domaćini omogućili su gostima iz Hrvatske razgledavanje povijesno-kulturnih znamenitosti Sofije, uključujući i grobnicu najvećega bugarskog pisca Ivana Vazova, te izlet u veličanstveni manastir Rila koji je u vrijeme osmanlijske vlasti čuvao bugarski jezik i kulturu.
U svemu, gostovanje M. Međimorca i H. Hitreca bilo je uspješno i plodonosno, te predstavlja još jedan korak u dobro organiziranom „Književnom mostu“ između bugarske i hrvatske književnosti, kao i općenito jačanju veza dviju kultura .
Program su financirali Ministarstvo kulture RH i Grad Zagreb.
popis članova