Društvo hrvatskih književnika Međunarodni projekti DHK Svjetski uspjesi Tomislava Marijana Bilosnića
DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Osnovano 1900.22Sij
Svjetski uspjesi Tomislava Marijana Bilosnića
Kada govorimo o uspjesima naših autora u svijetu, nezaobilazan je zadarski književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić (1947.)
Naime, Bilosnićeva djela koja obuhvaćaju sedamdesetak knjiga proze, poezije, kritika, feljtona i putopisa prevođena su na mnoge jezike - talijanski, njemački, engleski, turski, albanski, španjolski, poljski, ruski, makedonski, slovenski, rumunjski…. , a o njima su pisali znameniti svjetski teoretičari književnosti, kritičari i sveučilišni profesori.
Među njegovim bogatim opusom, posebno se ističe pjesnička zbirka „Tigar“, objavljena 2004. godine i nagrađena s dvije nagrade. To je ujedno njegovo najprevođenije djelo koje možemo čitati na engleskome, njemačkome, talijanskome, mađarskome, makedonskome, albanskome te na romskome jeziku. Jer, upravo je Bilosnić prvi hrvatski pisac čije je djelo u cijelosti prevedeno i objavljeno na ovome jeziku. Autor prijevoda je ugledni romski i makedonski književnik Jusuf Sulejman, a pogovor je napisao Demir Sulejman. Ova izvorna i osebujna pjesnička zbirka sadrži 150 pjesama na temu tigra kojoj Bilosnić prilazi mitološki. U potpunosti se poistovjećuje s tom egzotičnom i lijepom životinjom i ujedinjuje sve dosad poznate mitove o njoj – od drevnih dalekoistočnih i indijskih vjerovanja do zapadnjačkoga poimanja ove, nažalost, gotovo istrijebljene životinje. Kroz subjekt tigra on uranja u vlastitu podsvijest, a tigar pak prodire u njegovu pjesničku svijest, u život i postojanje. On postaje njegov alter-ego, odnosno njegova duhovna biografija. „Tigar-lutalica“ kao metaforika ugrožene i osamljene vrste u vrtlogu globalističkih zbivanja, motiv je osobito istaknut u romskome prijevodu. „Tigar“ je izuzetan uspjeh postigao na engleskome govornome području. Godine 2012. ta je pjesnička zbirka objavljena u SAD-u, u nakladi poznatoga izdavača „Xenos Books“ iz Las Crucesa u Novome Meksiku, a prijevod potpisuju Đurđa Vukelić Rožić i Karl Kvitko. Bilosnićeva pjesnička zbirka ubrzo se našla i na mnogim svjetskim portalima – u SAD-u, Italiji, Švedskoj, Kini, Japanu…. Uvrštena je u najuži izbor knjiga koje se trenutno preporučuju u SAD-u. Ugledni američki kritičar dr. John Taylor koji se dugi niz godina bavi proučavanjem europske moderne književnosti, na blog stranicama časopisa Seawall u polugodišnjem internetskome izboru, između osamnaest novih ponajboljih pjesničkih knjiga objavljenih u drugoj polovici prošle godine, preporučuje upravo našega Bilosnića i njegovu zbirku „Tigar“. O njoj piše u podužem članku naslovljenome „Nad ovim sjajnim pjesničkim djelom doista bi trebalo i meditirati i raspravljati“ gdje podrobno analizira ovaj simbol traganja podijeljen na pet ciklusa. Između ostaloga, napominje da uvodni dio zbirke (Plišani tigar) svjedoči alegoričku preobrazbu; da odabrani stihovi odaju tigrovu autobiografsku značajku te da Bilosnić otkriva sve aspekte tigrovih psiholoških i kreativnih utjecaja, uključujući pritom i svoju bespomoćnost u vrijeme tigrove odsutnosti. Na kraju zaključuje da je tigar pjesnikova intimna veza sa životom i pisanjem. Ovoj vijesti o uistinu svjetskome uspjehu pjesničke zbirke „Tigar“, treba dodati i ne manju značajnu informaciju da je Tomislavu Marijanu Bilosniću na prestižnome međunarodnome 16. Mainichi Haiku festivalu kojega organiziraju Mainichi Shibun, japanske novine s tradicijom od 140 godina koje se tiskaju u sedam milijuna primjeraka dnevno, po drugi put dodijeljeno počasno priznanje. I jedan i drugi nagrađeni haiku dio su zbirke Osamljeno drvo koja je već prevedena na engleski i albanski jezik (prevoditelji su Đurđa Vukelić-Rožić na engleski i Mustafa Spahiu na albanski). Međunarodni dio natječaja organiziran je na engleskome i francuskome jeziku, a odluku o dodjeljivanju počasne diplome za haiku našemu književniku, donijeli su ugledni japanski i svjetski stručnjaci Toru Haga i Isamu Hashimoto. O Bilosnićevome haiku pjesništvu Japanska televizija snimila je film „Stazama hrvatskoga haiku“, a pjesme su mu uvrštene u više haiku svjetskih antologija. Među njima je i „Anthologie de haiku de l'Union Européenne“, objavljena u Parizu, u kojoj je Hrvatska zastupljena među članica EU i prije službenoga prijama naše zemlje u tu zajednicu.
Željka Lovrenčić, predsjednica Odbora za književne veze DHK
popis članova