Društvo hrvatskih književnika Međunarodni projekti DHK Željka Lovrenčić u Pamploni održala predavanje o hrvatskoj književnosti
DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Osnovano 1900.15Lis
Željka Lovrenčić u Pamploni održala predavanje o hrvatskoj književnosti
U okviru kulturne promidžbe Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH te na poziv Hrvatskog veleposlanstva u Španjolskoj, dopredsjednica Društva hrvatskih književnika Željka Lovrenčić krajem rujna boravila je u Madridu i Pamploni. U prostorijama jedne od najstarijih španjolskih kulturnih institucija Nuevo Casino Principal u samom središtu Pamplone, na španjolskom je jeziku održala predavanje naslovljeno „Suvremena hrvatska književnost i hrvatsko-španjolske veze kroz književne prijevode“. Nuevo Casino Principal osnovan je 1856. i u njemu se svakodnevno održavaju razni kulturni događaji.
Ovo je predavanje uz Hrvatsko veleposlanstvo u Madridu i naš počasni konzulat u Pamploni organizirala i kulturna udruga Ateneo Navarro, a potaknule su ga veleposlanica RH u Španjolskoj Nj. E. Nives Malenica i naša počasna konzulica u Pamploni gđa Elica Brajnović de Liery.
Prije dolaska u glavni grad pokrajine Navarra Lovrenčić je boravila u Madridu gdje je posjetila Hrvatsko veleposlanstvo. Održan je radni sastanak s veleposlanicom Malenicom i diplomatskom savjetnicom Danielom Lučev te s ministrom savjetnikom Ivanom Salopekom i konzulom Denisom Karakašem.
U Pamploni se sastala s Elicom Brajnović i njezinom sestrom Olgom, kćerima hrvatskog iseljenika Luke Brajnovića koji je živio u tome gradu i u njemu ostavio snažan trag.
Predavanje o hrvatskoj književnosti održano je 25. rujna u 19 sati. U publici su, među ostalima, bili Daniela Lučev, Olga Brajnović te književnici José Luis Allo Falces, Javier Asiain i Begoña Pro Uriarte. Pozdravni govor održala je književnica Regina Salcedo, a uvodno slovo Elica Brajnović.
U svome izlaganju, Željka Lovrenčić je napravila presjek hrvatske književnosti od tridesetih godina prošlog stoljeća do današnjih dana. Osim književnosti, spomenula je i društvene okolnosti u kojima se ona razvijala. U uvodnome dijelu obuhvatila je razdoblje od 1929. do 1952. godine te istaknula književni rad Miroslava Krleže i njegovu ulogu u našoj književnosti. Spomenula je Dragutina Tadijanovića, Tina Ujevića i Dobrišu Cesarića, govorila o književnosti koja se pisala od 1952. do 1969., o krugovašima i njihovoj kozmopolitskoj orijentaciji, o poeziji, prozi i drami koje su se pisale pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća, o pjesnicima okupljenima oko časopisa Razlog, istaknutim književnicima Slavku Mihaliću i Ivanu Slamnigu, o tzv. jeans prozi. Vezano uz temu postmodernizma i suvremene književnosti, nakon objašnjenja društvenih okolnosti sedamdesetih godina prošlog stoljeća, istaknula je osnovna obilježja književnih procesa te spomenula hrvatske fantastičare, pjesnike Dragu Štambuka i Dražena Katunarića, suvremene trendove u hrvatskoj književnosti te književnost koja se pisala tijekom Domovinskog rata. Naglasila je i značaj hrvatske iseljeničke književnosti te časopisa Hrvatska revija.
U posljednjem dijelu predavanja govorila je o hrvatsko-španjolskim književnim vezama.
Posebno zanimanje izazvao je niz od šezdesetak naslovnica knjiga koje je prevela ili napisala. Među njima su i one hrvatskih autora Dragutina Tadijanovića, Zvonimira Baloga, Dražena Katunarića, Mire Gavrana, Drage Štambuka, Davora Velnića, Pere Pavlovića te razne pjesničke panorame objavljene u Španjolskoj i pojedinim zemljama Latinske Amerike.
Nakon predavanja uslijedio je razgovor s publikom: prisutne je zanimala uloga Društva hrvatskih književnika u hrvatskoj kulturi, najnoviji prijevodi ove književnice i prevoditeljice, njeno posebno zanimanje za opus Pabla Nerude…
Iz postavljenih se pitanja vidjelo da je, usprkos sve većem broju prevedenih knjiga u Španjolskoj i sve češćem gostovanju naših autora, hrvatska književnost u toj zemlji još uvijek nepoznanica, ali i da izaziva znatno zanimanje.
Galerija fotografija - klikni na sliku za povećanje
popis članova