DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Osnovano 1900.09Srp
Izabrano novo uredništvo „Republike”
Na 16. sjednici Upravnog odbora održanoj 8. srpnja 2024., a na temelju članka 48. Statuta Društva hrvatskih književnika, raspisanog natječaja od 11. lipnja 2024. te prema detaljno razrađenoj koncepciji časopisa, izabrano je i imenovano uredništvo časopisa Republika u sastavu: Boris Beck i Marina Katinić Pleić. Čestitamo!
***
Boris Beck rođen je 1965. u Zagrebu gdje je završio osnovno i srednje školovanje. Na Geodetskom fakultetu diplomirao je 1991, a na Filozofskom 2003, gdje je 2012. i doktorirao. Kao novinar u kulturi i urednik radio je u Vijencu, Zarezu i Nacionalu te na Hrvatskom katoličkom radiju, a povremeni je suradnik Hrvatskog radija. Bio je urednik u časopisima Gordogan, Op. a, Knjigomat i Autsajderski fragmenti. Od 2013. bio je zaposlen kao asistent i docent na Studiju novinarstva Sveučilišta Sjever u Koprivnici, a od 2018. docent je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Redovno surađuje s Večernjim listom i Vijencem, u kojem je 2020-2022. uređivao prilog Inkluzija posvećen odnosu ranjivih skupina prema kulturi.
Objavljivao je u mnogim časopisima u Hrvatskoj i Srbiji, BiH, Bugarskoj i Poljskoj te je sudjelovao na nizu kongresa i održao brojna znanstvena, stručna i popularna predavanja. Objavio je i priredio sljedeće knjige: Metak u srcu Svetog Augustina (2003, Zagreb; 2003, Beograd; 2008, Sofija; 2010, e-knjiga), Krila u koferu (2004, Zagreb; 2011, e-knjiga), Mrtvaci pod poplunom (2004, Zagreb; 2013, e-knjiga), s Igorom Rajkijem Ne bih o tome (Zagreb, 2008), Politički portreti Josipa Horvata (2013, Zagreb), Pandorina kutija (2017, Zagreb), (ur) Psalmi, prev. Antun Vranić 1816. (2017, Zagreb), (ur) Psalmi na gradišćanskohrvatskom jeziku (2018, Zagreb), Posljednja noć velikog pripovjedača (2019, Zagreb), Za njima je išao pas (2020, Zagreb), Potemkinove ruševine (2021, Zagreb), Jednorog u virtualnoj šumi (2022, Zagreb), (ur) Izvješćivanje o ranjivim skupinama. Priručnik za rad novinara (2022, Zagreb), Uloga moje obitelji u svjetskoj ekonomskoj krizi (2022, Zagreb).
Suradnik je Hrvatskog biblijskog društva na prijevodu Svetog pisma. Predsjednik je Kajkavskog spravišča, udruge za promicanje kulture, znanosti i umjetnosti. Član je Hrvatskog filološkog društva. Dobitnik je više književnih nagrada. Oženjen je i otac četvero djece. Sudionik je Domovinskog rata, odlikovan Spomenicom.
***
Marina Katinić Pleić rođena je 23. lipnja 1984. u Zagrebu gdje je završila je osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju. 2008. na Filozofskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu diplomirala je filozofiju te hrvatski jezik i književnost. 2020. godine na istom je fakultetu doktorirala iz filozofije s temom vezanom uz integrativnu bioetiku, filozofiju odgoja i filozofiju s djecom, tragajući za mogućom sinergijom tih područja (Filozofiranje s djecom i mladima u integrativno-bioetičkoj edukaciji). Knjiga Integrativno mišljenje: odgovor na trostruku krizu postmoderne, nastala na temelju doktorske disertacije, objavljena je u sklopu bioetičke biblioteke Pergamena 2023. Više je puta kao izlagačica sudjelovala na međunarodnom simpoziju Lošinjski dani bioetike, Dani Frane Petrića te na međunarodnoj ljetnoj školi bioetike Bioethik im Kontext u organizaciji Fernuniverzitäta u Hagenu i partnerskih institucija među kojima je i Odsjek za filozofiju Filozofskoga fakulteta sveučilišta u Zagrebu (Kreta, 2012; Tutzing 2016; Tutzing 2018). Nekoliko puta je kao izlagačica sudjelovala i na godišnjem međunarodnom simpoziju Instituta za filozofiju za djecu u Grazu. Dvaput je bila koautorica udžbenika iz Etike za prvi razred gimnazija i strukovnih škola u izdanju Školske knjige. Objavila je nekoliko radova u istaknutim domaćim znanstvenim časopisima i jednom međunarodnom časopisu vezanom uz bioetičke i odgojno-filozofske teme, a o bioetičkim je temama govorila na nekoliko okruglih stolova, javnih tribina i u medijima.
Objavila je pet zbirki pjesama; Kriptopis bijelog u procijepu zemlje (Korčula, 2013), Ptica na ušću smoga (nagrada „Anđelko Novaković“, Zagreb, 2016), Pogled kroz ključanicu (Zagreb, 2019), Opsimenjavanje kiše (2022) i Tisuću i jedno more/ One Thousand and one Sea (Boston, 2023) a poeziju redovito objavljuje u književnim časopisima. Objavila je nekoliko eseja o književnosti, književne kritike, pogovore, prikaza i prevela izbor iz poezije Patrizije Cavalli (Poezija 2022, 3/4). Uredila je zbirku pjesama Ivane Čagalj Vrijeme prije sestre (2021) i Zorana Stamenića Pjesme uz put (Jutro poezije, Zagreb, 2022) i predstavljala zbirke pjesama Barbare Baždarić (Grizem, Mislim da sam vidjela izvanzemaljca, Pandorina kutija na rasprodaji) i Vere Vujović (Teška voda).
Njezin je književni rad predstavljen na događanjima i tribinama: Šumski pjesnici (2014 i 2015), Šušur-festival od riči (Korčula 2012), Faropis (Hvar 2017), Jutro poezije (2019), Pjesma za izbjeglice (2018) i Razgovor s pjesnikinjom (2019), Tribina DHK (2022) a u jesen 2023. bila je gošća zagrebačkog festivala Stih u regiji u organizaciji HDP-a.
popis članova