IZBORNA GODIŠNJA SKUPŠTINA

Društvo hrvatskih književnika Novosti DHK IZBORNA GODIŠNJA SKUPŠTINA

Novosti DHK

19Ruj

IZBORNA GODIŠNJA SKUPŠTINA

IZVJEŠTAJI O RADU

Izvješće o Tribini DHK u protekloj godini

S obzirom na potres koji se oštetio prostorije DHK i s obzirom na koronu, od travnja ove godine počeli smo s tribinama online, svake srijede u podne, kao što je to bilo i s tribinama uživo. Tribine online uključuju video na kojem kao voditeljica predstavljam autora i knjigu te tekstove – biografiju autora, isječke iz recenzija i odlomke iz djela. Sve su tribine i dalje na našim mrežnim stranicama, a ovaj oblik tribine pokazao se veoma privlačan, što su potvrdili brojni komentari, kojih je znalo biti i stotine. Autori su bili prezadovoljni prestavljanjem knjiga online – i sami su konstatirali kako ovaj oblik tribine ima široki odjek, mnogo više pratitelja nego tribina uživo, što je i razumljivo s obzirom da su članovi mogli pratiti tribine od kuće.
Od travnja ove godine predstavili smo mnoga dobra djela respektabilih autora: Zvonimira Baloga, Davora Šalata, Borisa Domagoja Biletića, Božice Jelušić, Božice Brkan, Antuna Paveškovića, Ernesta Fišera, Nikole Đuretića, Višnje Machiedo itd.
S obzirom da odličan odjek tribina online (koje ostaju zabilježene na intenetu), ubuduće ćemo tražiti sredstva od Ministarstva kulture i Grada i za tribinu uživo i za tribinu online. Naime, riječ je o dva različita medija, odnosno o dvije vrste tribina. Tako ćemo proširiti interes za tribine i knjige, na radost autora i čitatelja.
I dalje ćemo tribinama DHK njegovati našu književnu trojezičnost, što je veoma važno u današnje vrijeme, kada zbog globalizacije u svijetu odumire mnogo „malih“ jezika, a da ne govorimo o dijalektima. Osim uvaženih autora, na tribinama promoviramo i dobre autore koji nisu medijski razvikani, što je veoma važno za književnu scenu na kojoj se mahom „vrte“ isti autori.
Svim autorima zahvaljujem na dosadašnjoj ugodnoj suradnji. Uskoro će završiti radovi u DHK, pa ćemo ponovno voditi tribine u našoj dvorani, a kako sam već naglasila, tražit ćemo novac i za tribine online.

Srdačan pozdrav svima!

U Zagrebu, 6. rujna 2020.

Lada Žigo Španić, voditeljica Tribine DHK

Izvještaj o radu Male knjižnice od lipnja 2019. do kolovoza 2020.

Unatoč dvjema otežavajućim činjenicama - izostanak novčane potpore Ministarstva kulture za 2019. i pojava tzv. korona-krize u ožujku ove godine – te olakotnima - dobivenom novčanom potporom Minstarstva kulture i Grada Zagreba za 2020 - Mala knjižnica DHK uspjela je, zahvaljući i dobrim novčanim poslovanjem iz prethodnih godina, osigurati sredstva za objavljivanje sljedećih 17 naslova, što je u posljednjih nekoliko godina najveći broj novih knjiga:

Zvijezda modroga neba. Suvremena kubanska priča
Luka Brajnović: Izabrane pjesme
Ivan Božičević: Pristupi proznim svjetovima
Ante Stamać: Tvoj i moj znak
Mirko Božić: Znamenja
Davor Velnić: Didaskalije
Vinko Grubišić: Tupi lupanj smrti
Dok oblaci prolaze. Suvremena kubanska poezija
Slavko Jendričko: Imaginacije
Drago Čondrić: Van Gogh slika čemprese
Dunja Detoni Dujmić: Susreti u kon/tekstu
Josip Palada: Tko je palio moje knjige
Božidar Brezinščak Bagola: Zdravica dobrosusjedstvu Hrvata i Slovenaca
Ivan Mažuranić: Intimni trenutci
Antun Šoljan: Iz američke književnosti (teh. prip.)
Marijan Matković: Eseji, izbor(teh. prip.)
Ivo Runtić: Zapisi(teh. prip.)

Sretna je okolnost bila što u vrijeme prvoga vala pandemije koronavirusom (ožujak-lipanj 2020) nije došlo do prekida suradnje s tehničkom pripremom knjigâ i tiskarom. U uvjetima tzv. rada od kuće informatički, tehnički i tehnološki bilo je moguće nastaviti s redovitim objavljivanjem knjiga i ispunjavanjem programskog plana Male knjižnice za 2020. Nažalost, u tome su razdoblju izostala uobičajena predstavaljanja novih naslova u prostorijama Društva, a na to je dodatno i presudno utjecao i razorni potres. Skorašnji povratak u novoobnovljene prostorije Društva, napose ako se situacija oko širenja koronavirusa smiri, značit će da će i novi naslovi naći pred svojom redovitom publikom. Uredništvo Male knjižnice mnogo očekuje od skorašnje prodaje naslova u odabranim hrvatskim knjižarama te na nadolazećem Interliberu, na zasebnom štandu svih izdanja DHK. U financijskom smislu, otkup knjiga za narodne knjižnice u Ministarstvu kulture pokazao se još jednom kao redoviti izvor dopunjavanja sredstava nakon dobivenih potpora. O iznosima potpora te o odnosu prihoda i rashoda valja pregledati Financijsko izvješće u radu DHK, iz kojeg se vidi da je financijsko poslovanje MK DHK, kao i prethodnih godina, pozitivno i stabilno.
Uredništvo Male knjižnice redovito godišnje predlaže za potpore kod Ministarstva kulture i Grada Zagreba između 20 i 30 rukopisa, pa je tako bilo i u prošlome natječajnom roku.
Uredništvo Male knjižnice moli članove DHK da nam i dalje šalju svoje rukopise na ogled, ocjenu i objavljivanje. Kako je u prošlome razdoblju bila zamjetna dominacija pjesničkih i esejističkih tekstova, nadamo se da će među novim rukopisima za iduće izdavačko razdoblje biti više proznih, napose pripovjednih i dramskih radova, iako je temeljni kriterij odabira za uvrštavanje u nakladnički program uvijek isti, budući da se on niti ne može mijenjati: to je estetski kriterij, a ne žanrovski.

Uredništvo Male knjižnice DHK
Ivica Matičević i Antun Pavešković

Mala Tribina i Tribina u gostima

Prva Mala tribina održana je 9. svibnja 2012., a 4. ožujka 2020. održana je devedeset prva. Tijekom proteklih osam godina svi su susreti književnika s djecom pokazali kako su razlozi za pokretanje Male tribine opravdani.
Prvi i najvažniji razlog otvaranje je prostora DHK najmlađima radi promocije književnosti i kulture općenito. Djeca koja su ove godine sudjelovala na književnom susretu, za nekoliko godina, kao srednjoškolci ili studenti, doći će sudjelovati u događanjima namijenjenim odraslima. Svakome tko se na bilo koji način bavi kulturom i svakodnevno svjedoči sve manjem zanimanju za kulturna zbivanja jasno je koliko je to važno.
Učenici su u prostorijama DHK bili opušteni i znatiželjni, poslušali sažeto izlaganje o povijesti i djelovanju DHK, aktivno sudjelovali u književnim susretima, poslije ponekad obišli sobe predsjednika i tajnica, upoznavala se sa svim književnicima koji su se tamo zatekli.
Škole su već nakon održavanja prve Male tribine pokazale veliko zanimanje. Sada se knjižničarke ili učiteljice hrvatskog same javljaju tako da su termini popunjeni četiri mjeseca unaprijed, a nove molbe neprestano stižu. Pri tome se ne javljaju samo iz zagrebačkih škola, nego i iz okolnih županija.
Moram napomenuti da je u proteklih osam godina u nas rasla svijest o važnosti čitanja, pokrenuto je nekoliko vrijednih projekata koje su podupirali ili čak inicirali mediji tako da je ovaj projekt čak i u trendu.
Uz to ću neskromno primijetiti da je Mala tribina osobito važna jer je namijenjena najmlađima. Ako njima usadimo naviku čitanja, svi kasniji projekti mogu biti samo nadogradnja.
Velike probleme za organizaciju predstavljale su prosvjedne aktivnosti učitelja, no u konačnici su sve Male tribine održane nakon nekoliko odgoda. Još veći problem predstavlja epidemija kojoj se trenutno ne nazire kraj. Jedino rješenje vidim u tome da se književni susreti snime, a onda snimke dostave školama. S takvim bih aktivnostima već i krenuo da u potresu nisu oštećene prostorije DHK. Zato ću snimanje Malih tribina organizirati za jesen.
Prije šest godina Društvo hrvatskih književnika pokrenulo je i novi projekt – Tribinu u gostima. Prva je održana 15. rujna 2014., a 19. veljače ove godine održana je šezdeset i šesta. Idejni je začetnik pokojni klasik hrvatske književnosti Pajo Kanižaj, tadašnji predsjednik DHK Božo Petrač ideju je prepoznao i pogurao, a ja sam je realizirao.
Tribina u gostima namijenjena onima koji nisu u prilici posjećivati književne susrete, štićenicima domova raznih profila, od odgojnih do staračkih, te teškim ili kroničnim bolesnicima stacioniranim u bolnicama.
Takvih je susreta, dakako, bilo i prije, no organizirali su ih ravnatelji bolnica i domova pa su bili rijetki iako su se takva događanja redovito pokazala uspješnima na više razina.
U okviru projekta Tribine u gostima doveo sam književnike u URIHO,Školu za slijepe i slabovidne Vinko Bek,bolnice Srebrnjak, Goljak, Klaićevu,Kliniku za tumore,dječje domove Brezovicu i Laduč, staračke domove i slične ustanove. Bilo je to značajno iskustvo za one koji su se u tim ustanovama zatekli u publici, ali i za književnike koji su gostovali.
U oba projekta princip je da ravnatelji ili knjižničari škola odnosno ustanova odabiru književnike s kojima se učenici, stanari ili štićenici žele susresti. Do sada su to svi bili članice i članovi DHK (iako to zapravo ne bi trebao biti uvjet, ja onima koji odlučuju ipak sugeriram da je u našem članstvu ima sasvim dovoljno onih koji će svojim nastupom ispuniti njihova očekivanja).
Na Maloj tribini i Tribini u gostima nastupila većina važnijih književnika koji pišu i za djecu. Pozivam ovdje nazočne da ove projekte promoviraju i dalje te se u njih aktivno uključe.
Organizacija Tribine u gostima također je u velikim problemima zbog epidemije. Rješenje je isto kao i u slučaju organizacije Malih tribina. Snimke književnih susreta s našim popularnim književnicima koji pišu za djecu bit će dostavljene školama koje organiziraju nastavu u bolnicama.

Hrvoje Kovačević

Izvještaj o časopisu „Republika“ od lipnja 2019. do kolovoza 2020.

"Republika", časopis za književnost, umjetnost i društvo, izlazi dvomjesečno u prosječnom obimu od 150 str. s glavnim rubrikama nove književne produkcije (poezija, proza, drama), tema broja, novi prijevodi i kritika. Teme i sadržaj časopisa nadovezuju se na navedena književna polja. Ciljana nam je publika profilirana književna publika kao i šira čitateljska publika. Način distribucije je vezan za adresar pretplatnika i adresar obveznih primjeraka (NSK, KGZ, FFZG, LZMK, HAZU, Matica hrvatska) i adresar pretplatnika. U prošloj je godini objavljeno svih 6 dvobroja (što je i predloženo u uredničkom planu). Osim obilato zastupljene domaće književnosti profiliranih i već afirmiranih autora u njoj su se profilirali mnogi mlađi autori, prije svega članovi Društva hrvatskih književnika.
U ovoj je godini dobivena veća potpora od Ministarstva kulture i Grada Zagreba. Potpora Ministarstva kulture iznosila je 150.000 kn, a Grada Zagreba 58.000 kn. Dosad su realizirana četiri dvobroja, a peti je u fazi nastajanja. S obzirom na epidemiološku situaciju izazvanu virusom Covid 19, od dvobroja 3-4/2020 objavljujemo "Republiku" i u online izdanju. Očekujemo i dalje kvalitetnu suradnju sa svim autorima, nove tekstove i što veću aktivnost mlađih autora u pisanju.

Uredništvo
Božidar Petrač i Tin Lemac

Izvještaj o radu Podravsko – prigorskog ogranka za 2019. – 2020. Izvještaj obuhvaća aktivnosti Ogranka između dvije skupštine koje su navedene kronološkim redom.

IZDAVAŠTVO.
2019.
Božica Jelušić; Dravom i Podravljem.Putopis
Šapat Drave; trojezična antologija podravskog pjesništva. Priredila Željka Lovrenčić. Hrvatski-španjolski-rumunjski. Sunakladnštvo s “Orizont Literar Contemporan”, Bukurešt
Maša Virag; (za)cjelivanja.Zbirka pjesama

2020.
Morana Brljak; Popuši pa dođem.Zbirka pjesama
Fran Galović; Dok večer se zmrači. Izbor iz djela, priredio Mariko Kolar. Sunakladništvo s Umjetničkom organizacijom Artikulacije

MANIFESTACIJE
26. Galovićeva jesen, međunarodni festival književnosti održan je 24. – 26.10.2019. Gosti festivala su bili: Pavao Pavličić, Julijana Matanović, Anna Terek (Mađarska), Hrvoje Marko Peruzović, Erik Ondrejička (Slovačka), Matej Horava (Češka), Andrej Tomažin (Slovenija) i Jadranko Bitenc. Osim redovnih programa festivala održao se također i natječaj Mali Galović i natječaj za najbolju knjigu na temu identiteta i zavičaja, dobitnik nagrade Galović 2019 bio je Goran Tribuson za knjigu „Otac od bronce“

X. Dani Ivana viteza Trnskog održani su 19., 26. i 27. lipnja u Koprivnici, Bjelovaru i Novigradu Podravskom. U sklopu manifestacije objavljena je knjiga „Popuši pa dođem“ Morane Brljak i predstavljena je u Bjelovaru. U Koprivnici je predstavljen roman „Vošicki“ Marka Gregura. U Bjelovaru i Novigradu Podravskom je gostovao pjesnik Franjo Nagulov. Dodjeljena je nagrada na najbolji rukopis mladog autora Anji Turek za roman „Dvije vatre“.

Međunarodni mostovi književnosti i umjetnosti održani su u Zagrebu 24.-27. rujna 2019. Predstavljeni su književnici: Elka Njagolova, predsjednica Akademije, pjesnikinja i Valerij Poštarov, član Predsjedništva Akademije, povjesničar umjetnosti (BUGARSKA); Teodor Križka i Katarina Džunkova, pjesnici (SLOVAČKA), Pero Pavlović, pjesnik (BiH)

OSTALE DJELATNOSTI
Knjiga Šaptaj Drave predstavljena je u Bukureštu, Zagrebu i Koprivnici.

STANJE ČLANSTVA
Brojimo 20 članova i 13 članova suradnika.

Koprivnica, 16. 09. 2020.

Predsjednik Podravsko prigorskog ogranka
Darko Pero Pernjak

Godišnje izvješće o radu Ogranka Sisačko-moslavačke županije

Osnivačka skupština Ogranka DHK SMŽ održana je 28. listopada 2019. godine u Novskoj. Ubrzo nakon početka rada, osmislili smo poprilično zahtjevan program za predstojeću godinu i sa zadovoljstvom možemo ustvrditi kako su dosad planirane aktivnosti u potpunosti ostvarene uz sve poznate otegotne okolnosti izazvane pojavom virusa COVID-19.
Ogranak je svoj prostor dobio na Javnom pozivu Grada Novske, na adresi Ul. Tina Ujevića 2.
Odlukama Upravnog odbora Ogranka u sastavu Siniša Matasović (predsjednik), Višnja Lovrić Mencej (tajnik) i Slavica Sarkotić (član) zacrtani su i pokrenuti sljedeći projekti:

- Književni kompas Sisačko-moslavačke županije (SMŽ),
- Korzo slova, natječaj za najbolju neobjavljenu knjigu SMŽ u 2020. godini
- Znanstveni skup "Luka Ilić Oriovčanin" u Novskoj te
- Književni tabure

"Književni kompas SMŽ" kandidirali smo pri Ministarstvu kulture na Javni poziv za razvoj i poticanje publike, dobili pozitivnu ocjenu i financijski okvir za provedbu. Koncept je vrlo jasan. Svaki mjesec u drugom gradu županije održavamo književni susret kroz koji nastojimo uključiti i integrirati što veći broj zainteresiranih poklonika književnosti u zajedničku cjelinu koja će kasnije nastaviti međusobno komunicirati i surađivati. Voditelj projekta je Siniša Matasović.
"Korzo slova" je natječaj raspisan za autore s prebivalištem u SMŽ. Odabrat ćemo najbolji neobjavljeni rukopis do sredine listopada i do kraja godine realizirati isti u tiskanom izdanju. Projekt su financijski poduprli Sisačko-moslavačka županija i Grad Novska. Na natječaj je prispjelo 18 rukopisa, a o finalistima i nagrađenom rukopisu odlučit će tročlano stručno povjerenstvo sastavljeno od uglednih članova DHK: Željka Lovrenčić, Davor Šalat, Siniša Matasović. Voditelj projekta je Siniša Matasović
Znanstveni skup "Luka Ilić Oriovčanin" financijski je podržan od Grada Novske i bit će prema planu realiziran do kraja godine.
"Književni tabure" je najnoviji projekt Ogranka. Odvija se u Novskoj, u prostoru Ogranka. Riječ je o tipičnoj književnoj tribini. Pokrenuta je u srpnju 2020. godine. Održava se jednom mjesečno na način da se publici svaki put predstavi jedan relevantan autor, a priliku za prezentaciju svojih novijih tekstova dobiju i ostali zainteresirani. Voditeljica projekta je Višnja Lovrić Mencej.
Od planiranih projekata je još značajno istaknuti Međunarodni književni eko susret "Rijeka, šuma, nebo" u Piljenicama, rodnom mjestu predsjednika DHK Đure Vidmarovića, koji se trebao održati krajem travnja. Ove godine to nije bilo izvedivo zbog opće poznatih razloga, međutim, dogodine se nadamo boljim epidemiološkim uvjetima i realizaciji istoga.
U tijeku su intenzivne pripreme za prijavu navedenih projekata Ministarstvu kulture i medija za 2021. godinu, putem njihovog Javnog poziva za potrebe u kulturi.
Završno ćemo istaknuti kako su na sjednici Upravnog odbora Ogranka održanoj u siječnju 2020., za počasne članove Ogranka odabrani književnici rođeni u našoj županiji, Đuro Vidmarović i Željko Knežević.

U Novskoj, 17. rujna 2020.

Predsjednik Ogranka
Siniša Matasović

Izvješće o radu Istarskoga ogranka DHK između dviju izbornih skupština Društva:
DJELATNOST ISTARSKOGA OGRANKA DHK
od 31. svibnja 2017. do 5. rujna 2020.
(izbor iz aktivnosti)

1. ČLANSTVO

Istarski ogranak DHK ima 61 člana. Punopravnih članova DHK je 21, a članova-suradnika ogranka 40. U proteklome mandatnom razdoblju u članstvo Ogranka primili smo: Dolores Butić, Damira D. Ocvirka, Ivana Pletikosa, Tatjanu Pokrajac Papucci, Carlu Rotta, Elvira Tominića i Marija Viškovića, a preminule su naše članice: Nada Grubišić i Vedrana Štiglić Vidović.

2. ČASOPIS „Nova Istra“
2017.: br. 1/2017., 2/2017., 3/2017., 4/2017.
2018.: 1/2018., 2/2018., 3/2018., 4/2018.
2019.: 1/2019., 2/2019., 3-4/2019.
2020.: 1-2/2020.

3. OBJAVLJENE KNJIGE – od lipnja 2017. do srpnja 2020.:
2017.: „More tone“ (D. Orlić), „Histria mobilissima“ (M. Stojević), „Hrvatska književnost u susjedstvu“ (skupina autora), „Kroatistička čitanja“ (V. Brešić).
2018.: „Vivisekcije književnosti“ (T. Žigmanov), „Dnevnik o ništavilu“ (J. Nikolaidis), „Frkalas“ (T. Milohanić), „Zenga“ (M. Ćurić), „Arkadija i dokolica“ (I. Lukežić), "Književni portret: D. Načinović“ (skupina autora), „Istra u Domovinskom ratu“ (D. Dukovski, V. Dukovski. i D. Matika); „Eseji i zapisi“ (S. Vukušić, IKS, sa ČS-om), „Herbarium mysticum“ (V. Acquavita, IKS, sa ČS-om).
2019.: „Bljesak munje“ (T. Elssaca), „Le rane/Le tartarughe“ (J. Ostić, S. Kušević), „Gibraltar“ (N. Grubišić), „Magnesium beach“ (N. Grubišić); „U snu“ (A. Crnobori, IKS, sa ČS-om), „Začini crne proze“ (A. Kliman), „Karakol je gol“ (T. Pokrajac Papucci), „Pulski eseji“ (J. Lužina, IKS, sa ČS-om), Človik ohne Sprache“ (M. Stojević).
2020.: „Težak i pô“ (R. Sošić), „Puljsko predavanje 1913.“ (K. Kraus), „Gospa od Škrpjela“ (D. Načinović), „Čovjek u svome vremenu“ (M. Kalčić, IKS, sa ČS-om), „Modro“ (S. Mocenni), „Mutacije bunta“ (D. Radočaj), „Romeo u pustinji“ (N. Grubišić).
U pripremi:
„Badavca“ (zbornik prvih 20 godina književnoga susreta),
„Poezija, Mediteran, tradicija“ (S. Sorel),
„U duhovnom logoru“ (A. Cukrov),
„Fojbe“ (D. Mandić),
„Kvarnersko-istarski ogledi“ (I. Lukežić, IKS, sa ČS-om),
„Pula – izgubljeni zavičaj“ (J. Zeman, IKS, sa ČS-om)
„Monografija Čakavskoga sabora, 1970. – 2020.“ (IKS, sa ČS-om)

4. SASTANCI UPRAVNOGA ODBORA (9 sastanka).

5. TRIBINE, PRIREDBE I PREDSTAVLJANJA
28. 2. 2017.
Obilježavanje 80. rođendana Miroslava Sinčića.
31. 3. 2017.
Predstavljena knjiga „Novine i časopisi na njemačkom jeziku u Istri (1871. – 1918.)“ Bruna Dobrića u pulskome Domu hrvatskih branitelja.
28. 4. 2017.
Održana večer uz 20. obljetnicu djelovanja Društva za proučavanje prošlosti Carske i kraljevske mornarice „Viribus Unitis“ u sjedištu IO DHK.
16. 5. 2017.
Predstavljena monografija „Marija Crnobori: eseji o fragmentima“ prof. dr. sc. Jelene Lužina u Društvenom domu u Banjolama.
19. – 20. 5. 2017.
Održana tradicionalna manifestacija „Kod Marula“ (6. izdanje, mladi slavonski pisci), no ovog puta dvodnevna i na više lokacija (Gimnazija Pula, Filozofski fakultetu u Puli, Rock Caffe te Park kralja Zvonimira).
28. 5. 2017.
Održan 22. Književni susret „Badavca“.
7. 6. 2017.
Održana književna tribina IO DHK pod nazivom „Književno prevođenje: zanat i/ili umjetnost?“.
14. 6. 2017.
U prostorijama Bratovštine „Hrvatska Istra“ u Pazinu održan susret s Tomislavom Milohanićem i predstavljene su njegove knjige u izdanju Ogranka.
19. 6. 2017.
Održana u Žminju, 5. po redu, „Prva čakavska liga“ u suradnji sa ČS-om i MH.
18. 7. 2017.
Održana Izborna skupština IO DHK-a.
29. 9. 2017.
Predstavljanje našeg izd. „More tone“ Drage Orlića u Poreču.
5. 10. 2017.
Nastup IO DHK na Sajmu knjiga u Podgorici (C. Gora).
20. 10. – 21. 10. 2017.
Održani 15. Pulski dani eseja, s temom „Patnja“.
7. – 12. 11. 2017.
Izlaganje na Interliberu u Zagrebu.
29. 11. 2017.
Tribina IO DHK-a: predstavljena knjiga Marije Sošić: „Uvijek si uz mene“.
1. – 10. 12. 2017.
Izlaganje na Sajmu knjiga u Puli.
5. 12. 2017.
Predstavljanje Orlićeve knjige „More tone“ na Sajmu knjiga u Puli.
6. 12. 2017.
Predstavljanje knjige „Histria mobilissima“ M. Stojevića na sajmu knjiga u Puli.
21. 12. 2017.
Mjesečna tribina IO DHK-a „Predstavljamo članove DHK“ s Valneom Delbianco.
23. 2. 2018.
Tribina IO DHK-a o prevođenju i predstavljanje tal. prijevoda pripovijedaka I. G. Kovačića (Lj. Avirović i polaznici prevoditeljske škole).
30. 3. 2018.
Tribina IO DHK-a: predstavljena knjiga prof. dr. Mirka Štifanića „Istra: planet majmuna ili ljudi?“.
18. 4. 2018.
Tribina IO DHK-a: predstavljena knjiga Žarka Paića „Sfere egzistencije“.
Svibanj 2018.
Sjedište Istarskoga ogranka DHK službeno imenovano Klubom hrvatskih književnika „Dr.
Ljubica Ivezić“.
9. – 13. 5. 2018.
Izlaganje na sajmu knjiga u Splitu – 2. Mediteranski festival knjige.
16. 5. 2018.
Tribina IO DHK-a: „Predstavljamo članove IO DHK“ s Tatjanom Pokrajac-Papucci.
24. – 25. 5. 2018.
Održana manifestacija „Kod Marula“ (7. izd.), susret s mladim zadarskim pjesnicima.
27. 6. – 28. 6. 2018.
Održani 21. Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara gdje je predstavljena knjiga Mate Ćurića „Zenga“.
Nagrada „Julije Benešić“ dodijeljena je Tomislavu Žigmanovu za knjigu „Vivisekcije književnosti“ u izdanju IO DHK-a i HAD-a iz Subotice.
18. 10. – 20. 10. 2018.
Održani međunarodni 16. Pulski dani eseja, s temom „1918. – 2018.: Stoljeće od raspada Monarhije”.
30. 10. 2018.
U porečkoj Gradskoj knjižnici predstavljena zbirka pjesama „Frkalas“ T. Milohanića u izd. IO DHK-a.
13. – 18. 11. 2018.
Izlaganje IO DHK-a na Interliberu u Zagrebu.
22. 11. 2018.
Tribina IO DHK-a „Predstavljamo članove DHK-a“, s Nadom Galant.
29. 11. – 9. 12. 2018.
Izlaganje IO DHK-a na Sajmu knjiga u Puli.
29. 11. 2018.
Predstavljanje knjige „Književni portret: Daniel Načinović“ na Sajmu knjiga u Puli.
4. 12. 2018.
Predstavljanje knjige „Istra u Domovinskom ratu 1991. – 1995.“ na Sajmu knjiga u Puli.
22. 1. 2019.
Ponovno pokrenuta „Istra kroz stoljeća“ kao redovita edicija zahvaljujući sunakladničkoj suradnji Čakavskoga sabora Žminj i Istarskoga ogranka DHK-a. Gl. urednik je B. D. Biletić.
6. 2. 2019.
Tribina IO DHK-a „Predstavljanje članove IO DHK-a“, s Damirom D. Ocvirkom i Elvirom Tominićem.
21. 2. 2019.
Tribina IO DHK-a „Predstavljanje članova IO DHK-a“, s Carlom Rotta.
28. 3. 2019.
Tribina IO DHK-a u Sveučilišnoj knjižnici Pula: predstavljena knjiga Stjepana Vukušića „Eseji i zapisi“, novi naslov u ediciji „Istra kroz stoljeća“.
4. 4. 2019.
Tribina IO DHK-a u Bujama: predstavljena knjiga Vlade Acquavite „Herbarium mysticum“, novi naslov u ediciji „Istra kroz stoljeća“.
24. 4. 2019.
Tribina IO DHK-a u Gradskoj vijećnici u Umagu: predstavljena knjiga „Istra u Domovinskom ratu 1991. – 1995.“ (suradnja s MH – Ogranak Umag i Gradskom knjižnicom Umag).
28. 4. 2019.
DHK u Zagrebu: predstavljena knjiga Tomislava Milohanića „Frkalas“ u izdanju IO DHK-a.
11. 5. 2019.
Tribina IO DHK-a: književno-kulturna matineja „Čovjek bez domovine“ s makedonskim piscem i filmašem Aleksandrom Rusjakovim (suradnja s Makedonskim kulturnim forumom iz Pule).
23. – 24. 5. 2019.
Gimnazija Pula i Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile: održana je 8. po redu priredba IO DHK-a za mlade pisce „Kod Marula“; gostovalo je četvero mladih hrvatskih pjesnika iz Vojvodine, a predstavio ih je Tomislav Žigmanov.
23. 5. 2019.
Potpisan Sporazum o znanstvenoj i stručnoj suradnji između Istarskoga ogranka DHK-a i Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
26. 5. 2019.
Održan 24. književni susret na otvorenom, „Badavca“.
5. 6. 2019.
Tribina IO DHK-a u Pazinu, Državni arhiv: predstavljena knjiga „Istra u Domovinskom ratu 1991. – 1995.“.
6. 6. 2019.
Tribina IO DHK-a u Klubu hrvatskih književnika „Dr. Ljubica Ivezić“: predstavljen roman Mate Ćurića „Zenga“.
7. 6. 2019.
Ćurićev „Zenga“ predstavljen u Umagu u suradnji s tamošnjim ogrankom MH.
18. – 19. 10. 2019.
17. Pulski dani eseja: „Akademik Josip Bratulić“.
24. 10. 2019.
Predstavljena knjiga Irvina Lukežića „Arkadija i dokolica“ u riječkome antikvarijat Ex libris.
6. 11. 2019.
Pazin, Spomen dom: predstavljanje naslova „Istre kroz stoljeća“.
19. 12. 2019.
Trinbina IO DHK-a: predstavljena slikovnica (tal. prijevod izdanja „Priče o kornjačama“ i „Priče o žabama“) „Le rane/le tartarughe“ u sjedištu IO DHK.
18. 2. 2020.
Tribina IO DHK-a: predstavljanje knjiga pok. Nade Grubišić „Gibraltar“ i „Magnesium beach“ u Puli u sjedištu IO DHK.
Ožujak 2020.
U sklopu IO DHK utemeljena je Grana čakavska „Zvane Črnja“.
30. 6. 2020.
Tribina IO DHK-a: predstavljanje knjige „Puljsko predavanje Karla Krausa 1913.“.
3. 7. 2020.
U Sveučilišnoj knjižnici u Puli obilježena dvostruka obljetnica: 30 godina Istarskoga ogranka DHK-a i 25. godište časopisa „Nova Istra“.
15. 7. 2020.
Održana je Izborna skupština IO DHK.
13. 7. 2020.
Obilježena 100. obljetnica fašističkoga spaljivanja hrvatskoga Narodnog doma u Puli, u suradnji s Sveučilištem Jurja Dobrile – Sveučilišnom knjižnicom u Puli, Maticom hrvatskom Pula, Gimanzijom Pula, Društvom „Viribus unitis“, Čakavskim saborom Žminj te Bratovštinom „Hrvatska Istra“ iz Pazina.
4. 9. 2020.
Obilježena 100. obljetnica fašističkoga spaljivanja hrvatskoga Narodnog doma u Puli, znanstvenim skupom, u suradnji s Sveučilištem Jurja Dobrile – Sveučilišnom knjižnicom u Puli, Maticom hrvatskom Pula, Gimnazijom Pula, Društvom „Viribus unitis“, Čakavskim saborom Žminj te Bratovštinom „Hrvatska Istra“ iz Pazina u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Puli.

6. NAGRADA „ZVANE ČRNJA“
20. listopada 2017. (15. PDE)
Dodijeljena nagrada „Zvane Črnja“ Jeleni Lužina za knjigu eseja „Marija Crnobori“ (izd. IO DHK).
18. listopada 2018. (16. PDE)
Dodijeljena nagrada „Zvane Črnja“ Damiru Barbariću za knjigu eseja „Putokazi“ u izd. MH.
18. listopada 2019. (17. PDE)
Dodijeljena nagrada „Zvane Črnja“ dr. Zlatku Kramariću za knjigu eseja „Sat hrvatskog, re:vizija prošlih sjećanja“ u izd. Mozaik knjige.

Predsjednik Istarskoga ogranka DHK:
dr. sc. Boris Domagoj Biletić

Izvješće Riječkog ogranka DHK za godišnju skupštinu DHK za razdoblje od lipnja 2019. do lipnja 2020.

Riječki ogranak DHK, s današnjim danom 1. 09. 2020., broji 14 redovnih članova. Naime, krajem 2019. iz članstva su samoinicijativno odstupili Igor Žic i Davor Velnić, odustajući od svih funkcija za koje su prethodno bili legalno i jednoglasno izabrani.
Nakon prošlogodišnjeg objavljivanja redovna dva dvobroja časopisa Književne Rijeke, na vrijeme smo se prijavili na natječaj Ministarstva RH za financijsku potporu časopisa u 2020. godini, a što se na kraju nije ostvarilo. Ostali smo i bez njihova suvislog obrazloženja koje bi opravdalo takvu njihovu poraznu i neprimjerenu odluku. Zbog toga "Književna Rijeka" nije mogla biti tiskana tijekom 2020. godine.
Napominjemo, da prijeko potrebna financijska sredstva za rad ogranka i za tiskanje časopisa nismo mogli ostvariti niti u lokalnom okruženju, jer se na naše upućene molbe nije odazvala Županija primorsko-goranska kao ni Grad Rijeka.
Razočaranje našega članstva s njihovim negativnim odgovorom bilo je tim veće, jer se Rijeka pripremala za prijestolnicu kulture kao međunarodnu manifestaciju.
Bez tih sredstava nije bilo moguće ostvariti niti jednu književnu predstavu, obilježavanje ili susrete, a što je riječki ogranak u dobrim uvjetima redovno činio.
Dodatnim problemima koji su onemogućili redovito funkcioniranje Društva, doprinijela je i pandemija virusa Covid 19. Privremeno, a poslije se pokazalo dugoročnim, obustavljene su i one minimalne radnje kao što je susretanje članstva i njihova spontanog grupnog kreativno umjetničkog rada.
Tko je od naših članova prethodno stigao ostvariti program samostalno, to je uspješno odradio ("Goranski pjesnički susreti" pod vodstvom Davora Grgurića i "Sipar" – književni susreti u Mošćenićkoj Dragi pod vodstvom Riccarda Staraja).
Ostali članovi su objavljivali svoje radove po dostupnim časopisima u Hrvatskoj ili su objavljivali knjige novcem dobivenim na rijetkim natječajima početkom 2020. (npr. Franjo Deranja).
Uglavnom se komuniciralo posredstvom računalne tehnologije.
Iako zbog svega toga i dalje na rubu gašenja, ogranak je opstao do današnjega dana s neizvjesnom budućnošću, ovisnoj o daljnjoj situaciji.
Financijska situacija poznata je računovodstvu DHK u Zagrebu.

U Rijeci, 1. rujna 2020.

Đoni Božić,
predsjednik Riječkog ogranka DHK

Društvo hrvatskih književnika
Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski
Osijek, Strossmayerova 1

Skupštini Društva hrvatskih književnika
Trg bana Jelačića 7/I
10000 Zagreb

IZVJEŠĆE O RADU SLAVONSKO-BARANJSKO-SRIJEMSKOGA OGRANKA DRUŠTVA HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA

Slavonsko-baranjsko-srijemski ogranak DHK, prvotno „Sekcija DHK za Slavoniju i Baranju“, djeluje već 39 godina, kao najstariji ogranak Društva hrvatskih književnika. Osnovan 1981. u Vinkovcima, a prvi predsjednik bio je Vlado Rem. Iduće godine obilježavamo četrdesetu obljetnicu najstarijeg ogranka DHK, koju smatramo važnom za cijelo Društvo hrvatskih književnika. Rad Ogranaka pokazao se kao velika snaga našega Društva, u odnosu na slične udruge, i smatramo da ga u narednom razdoblju trebamo jačati, promicati i podržavati.
Ogranak Društva hrvatskih književnika slavonsko-baranjsko-srijemski danas broji trideset i devet članova i članica – redovnih članova Društva hrvatskih književnika - koji djeluju na prostoru Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, ali oko sebe okuplja puno vipe mladih književnika i književnika te umjetnika drugih profila jer je prepoznat kao pokretač niza manifestacija koje bogate ne samo slavonsko-baranjsko-srijemski, već hrvatski kulturni prostor u cjelini . Sjedište Ogranka je u Osijeku, najvećem gradu istočne Hrvatske, ali Ogranak nema vlastiti prostor jer smo ocijenili da eventualne troškove ureda usmjerimo u programske aktivnosti i nakladništvo. Činjenicu da, poput većine ostalih ogranaka, nismo omeđeni županijskim granicama, smatramo svojom snagom, iako nam je ona otežavajuća u radu, ali to prevladavamo dobrom kolegijalnom komunikacijom i međusobnim razumijevanjem naše pozicije i onoga što kao članovi Društva hrvatskih književnika predstavljamo i trebamo ostvariti na prostoru na kojem djelujemo.
Najviše članica i članova DHK živi i djeluje u Osijeku – njih dvadeset i dvoje, pet u Vinkovcima, četiri u Đakovu, po dvoje u Vukovaru i Županji, a „svoje“ članove u DHK imaju i Nova Gradiška, Gunja, Gradište, Požega, Slavonski Brod i Strizivojna. Najstariji član Ogranka je Bogdan Mesinger, koji ove godine, na Božić, slavi devedeseti rođendan.
Pridruženim članovima Ogranka smatramo hrvatske književnike i književnice, članove DHK, koji žive u susjednim zemljama: u južnoj Mađarskoj, Vojvodini, Posavini te oni redovito sudjeluju u našim programskim aktivnostima, kao i mi u aktivnostima hrvatskih kulturnih manifestacija i institucija u tim područjima. Svaki član našeg Ogranka ima mogućnost, i pravo, nastupiti na nekoj od manifestacija ili književnih tribina koje organiziramo te je svaki član pozvan objaviti tekst u našem zborniku Književna riječ koji smo do sada objavljivali svake dvije godine, a uređivao ga je Franjo Nagulov. Od 2021. zbornik „pretvaramo“ u časopis Književna riječ, koji će izlaziti jednom godišnje i bit će otvoren ne samo članovima Ogranka već i puno šire.
Godišnja skupština Ogranka održana je na daljinu 17. travnja 2020., budući da u to vrijeme nije bilo moguće održati skupštinu jer nisu bila moguća putovanja između gradova i županija. Skupština je produljila mandat predsjedniku Mirku Ćuriću i Upravnom odboru u čijem su sastavu još dr. Vlasta Markasović i dr. Goran Rem te je dogovoreno je održavanje redovne Skupštine Ogranka do kraja godine u Đakovu.
Aktivnosti Ogranka između dvije Skupštine odvijale su se u skladu s utvrđenim programima i financijskim sredstvima prikupljenima na natječajima na koje se redovno javljamo, kako na nacionalnoj, tako i na županijskoj i lokalnoj razini. Ogranak je financijski stabilan a ukupni prihodi i rashodi se kreću između 140 i 200 tisuća kuna, zavisno o godini. Prošle smo godine ostvarili višak prihoda od 9.654,27 kuna.

KNJIŽEVNE MANIFESTACIJE I TRIBINE

Organizatori smo ili suorganizatori u jedanaest književnih manifestacija u Hrvatskoj i inozemstvu. Osim manifestacija održavamo i književne tribine na kojima predstavljamo vlastita izdanja kao i izdanja ostalih članova i članica DHK.
Ukratko o održanim manifestacijama između dvije Skupštine, u kojima je nastupilo više od stotinu članova i članica DHK:
-Hrvatska književna nagrada za najbolju proznu knjigu djecu i mladež „Anto Gardaš“ (održava se od 2006. u Osijeku). Održana 21. svibnja 2020. u Osijeku u sloćenim epidemiološkim uvjetima u Knjižari Nova. Na natječaj pristiglo 27. naslova, a Povjerenstvo u sastavu dr. sc. Dijana Zalar, Branka Primorac i Stjepan Tomaš, nagradilo je knjigu Vjekoslave Huljić: Moj Titanik ne tone.
- Književne osječke tribine (Kost) (održavaju se od 2017.). Voditeljica Livija Reškovac održala je tri programa tijekom 2020. godine (ugostila je Ivanu Šojat, Dariju Žilić i Marija Kovača)
- Grad – to ste vi, književničko-novinarski susreta posvećenog Siniši Glavaševiću, održava se u Vukovaru u Gradskoj knjižnici. Prošle, 2019. sudjelovali su naša članica Alemka Nađ Mirković i novinar Dario Esterajher.
- Drenovački pjesnički susreti u Drenovcima s Nagradom Duhovno hrašće, Nagradom za najbolju pjesničku zbirku te Nagradom za pjesnički rukopis pjesnika do 35 godina održavaju se od 1986. Najstarija manifestacija je u svom 30. izdanju nagradila akademika Luku Paljetka Visokim žutim žitom, a nagradu za pjesničku knjigu slavonskog autora dobio je Davor Ivankovac te za rukupis Antu đeraj. Ove godine će se manifestacije održati početkom listopada, jer je bila odgođena zbog epidemioloških uvjeta.
-Đakovačkih susreti hrvatskih književnih kritičara (održavaju se u Đakovu od 2008.). Ovogodišnje izdanje manifestacije odgođeno je do 22. studenoga 2020., a posvećeno je utemeljitelju Susreta Stanislavu Marijanoviću i mladim hrvatskim književnim kritičarima iz Vojvodine, kada će biti i dodijeljena Nagrada i Povelja uspješnosti koju djeljuje Povjerenstvo u sastavu dr. Goran Rem, dr. Vlasta Markasović i Adam Rajzl.
- Ogranak je suorganizator Dana Luke Botića, kulturne manifestacije koja se održava u Đakovu (od 2010.). Između Skupština 2019. i 2020. održana su dva izdanja manifestacije na kojima je nastupilo petnaestak članova i članica DHK te je predstavljeno dvanaest novih izdanja, a ove godine je održan i skup posvećen Valentinu Benošiću u Bickom Selu kod Slavonskog Broda.
- Dana Antuna Gustava Matoša održavaju se u Plavni (Vojvodina), Tovarniku, Osijeku i Zagrebu (od 2013.). Ove godine zbog zatvorenih granica nismo bili u mogućnosti održati program u Plavni pa su održani programi u Tovarniku (Općinska vijećnica) i Osijeku. Završnica manifestacije održat će se u Zagrebu, u obnovljenom prostorima DHK, a tom će prigodom biti predstavljena zbirka posvetnih pjesma Antunu Gustavu Matošu „Moderato dolcissimo“, u koju su svoje radove priložili: Borben Vladović/ Božidar Bagola Brezinšćak/ Lidija Bajuk/ Danica Bartulović/ Darko Baštovanović/ Silvija Benaković Peratova/ Tomislav Marijan Bilosnić/ Božica Brkan/ Ljerka Car Matutinović/ Franjo Džakula/ Milan Frčko/ Frančeska Liebmann/ Fabijan Lovrić/ Tin Kolumbić/ Vlasta Markasović/ Goran Rem/ Zrinko Šimunić/ Tomislav Šovagović/ Ante Tičić/ Tomislav Žigmanov.
- Hrvatska književna Panonija, održava se tradicionalno u Budimpešti i okuplja hrvatske književnika iz pet zemalja. Ovogodišnje izdanje manifestacije odgođeno je za studeni 2020., pa će se održati, ukoliko bude epidemiološki moguće, u Hrvatskoj gimnaziji u Budimpešti i Hrvatskom kulturnom centru Croatica. U središtu je programa otac hrvatske književnosti Marko Marulić, o kojem će govoriti dr. Dino Milinović i dr. Ružica Pšihistal, a uz okrugli stol o dijalektima u hrvatskoj književnosti, suvremeni hrvatski književnici iz Austrije, Mađarske, Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine predstavit će se svojim tekstovima. Također otvorit će se izložba portreta hrvatskih književnika akademske slikarice Marije Adrić Soldo, a učenici Srednje škola iz đakova predstavit će kulturološku priču o Matoševom klavirkordu koji je preko Beča i Đakova završio u Budimpešti.
- Slavonsko-baranjsko-srijemski hrvatskih književni dani (Osijek, Vinkovci, Đakovo, Slavonski Brod, Županja, Pečuh) (održavaju se od 2005.) Ova središnja manifestacija okuplja sve članove Ogranka i njihove goste. U petnaestak dana održano je deset programa na kojem je sudjelovalo pedesetak autora i autorica a predstavljen je i zbornik "Književna riječ 3", u kojem su zastupljeni i mladi književnici i književnice iz Slavonije i Baranje te književni gosti iz novog Sisačko-moslavačkog ogranka DHK: Blaženka Brlošić, Josip Cvenić, Paula Ćaćić, Denis Ćosić, Mirko Ćurić, Tihomir Dunđerović, Franjo Džakula Andrej Đeraj, Dražen Brandić, Josipa Gogić, Martin Grgurovac, Robert Hajszan, Jasna Horvat, Davor Ivankovac, Mateja Jurčević, Vlasta Markasović, Viktorija Matešić, Ružica Martinović-Vlahović, Hrvoje Miletić, Anamarija Mutić, Franjo Nagulov, Mato Nedić, Nevenka Nedić, Milorad Nikčević, Marinko Plazibat, Marijana Radmilović, Adam Rajzl, Rade Relković, Goran Rem, Livija Reškovac, Helena Sablić Tomić, Zvonimir Stjepanović, Đurđica Stuhlreiter, Stjepan Tomaš, Maja Urban, Ivan Zrinušić, Tomislav Žigmanov, Sanja Domenuš, Siniša Matasović, Ana- Salih Kulović, Marija Borić, Ines Kosturin. U Slavonskom Brodu je 5. prosinca 2019. održan program posvećen utemeljitelju Ogranka Vladimiru Remu.
- Dani Hrvatske knjige i riječi – Dani Balinta Vujkova (Subotica, Vojvodina) (od 2013.). Plodna suradnja Ogranka sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata ogleda se u najvećoj manifestaciji hrvatske knjige i riječi u Vojvodini na kojoj naši članovi redovito sudjeluju i predstavljaju svoja izdanja.
Susret pjesnika u Posavini (Orašje) organiziramo s tamošnjim Ogrankom Matice hrvatske. Prošle godine su u programu nastupili: Josip Cvenić, Paula Ćaćić, Mirko Ćurić, Ljubo Krmek, Ružica Martinović Vlahović. Ljerka Mikić, Mato Nedić, Livija Reškovac, Ivan Sivrić, Ružica Soldo, Zvonimir Stjepanović, Tomislav Žigmanov i Joso Živković.
Ove godine će u sklopu manifestacije Joso Živković dobiti nagradu Hrvatskog slova za svoju zbirku "Tragom pokorenih želja".
Do kraja godine planiramo više tribina i predstavljanja novih izdanja na našem području, koja će zavisiti od epidemiološke situacije.

NAKLADNIČKA DJELATNOST

Razvijamo i dalje, u skladu s mogućnostima, nakladničku djelatnost, obnovljenu 2004. utemeljenjem Knjižnice Panonnius kojoj je idejni začetnik i glavni urednik Goran Rem. Objavili smo od 2014. do 2020. ukupno sedamdeset i jedno različito izdanje. U razdoblju između dvaju Skupština DHK (lipanj 2019.-rujan 2020.) objavili smo knjigu dr. Vlaste Markasović: „Sonetist Antun Gustav Matoš“ (nagrađena Poveljom uspješnosti Josipa i Ivana Kozarca), četvrtu knjigu Izabranih djela Miroslava Slavka Mađera: „Posthuma“, koju je priredila dr. Hrvojka Mihanović Salopek (nagrađenu Priznanjem za Izdavački pothvat Dana hrvatske knjige i riječi u Subotici), zbirku eseja Ružice Martinović Vlahović „Zemaljski i nebeski grad“, „Zbornik Književna riječ 3“, koji je priredio Franjo Nagulov, „Zbornik Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara XXI“, te „Zbornik XXII“., koje je uredio Mirko Ćurić a posvećen je mladim hrvatskim književnim kritičarima koji djeluju na području Vojvodine te zbornik posvećen hrvatskom književniku Valentinu Benošiću, koji je uredio Ivan Stipić. Ovih dana iz tiska je izišla zbirka Ružice Martinović Vlahović „Stvari onkraj stvari“, koju je priredila Enerika Bijač te studija: „HIKOS mushup“, dr. Gorana Rema i dr. Sanje Jukić i zbirka „Moderato dolcissimo“, pjesničkih posveta AGM-u.
U nakladnom planu za iduću godinu su časopis „Književna riječ 4“, „Zbornik Đakovačkih susreta hrvatskih književnik kritičara XXIII“., zbirka pjesama Franje Dažkule, izabrani eseji Antuna Gustava Matoša o Josipu Jurju Strossmayeru te novo, redigirano izdanje kapitalne monografije dr. sc. Gorana Rema „Slavonsko ratno pismo“.
Knjige prodajemo preko natječaja i distribucijskih poduzeća, a sudjelovali smo i na Interliberu i nekim manjim sajmovima u Slavoniji i Baranji.

Mirko Ćurić, predsjednik Ogranka

IZVJEŠĆE O SJEDNICI NADZORNOG ODBORA DHKodržanoj 17. rujna 2020. u 11 sati

Nazočni: Diana Burazer, Mate Kovačević, Antun Pavešković, Branka Primorac.
Sastanku je pribivala i Ružica Cindori, tajnica DHK.
Ispričan: Mirko Kovačević.

S obzirom na novonastalu situaciju s prostorijama nakon potresa sjednica je održana u diskretnom prostoru izvan kancelarije DHK. U uvodnom je dijelu utvrđen sljedeći, čije stavke ujedno jesu i službeno izvješće Nadzornog odbora o radu Društva u razdoblju od prošle Skupštine 2019. godine.

Dnevni red:

Poslovanje DHK u 2019. te dijelom u 2020. godini;
Načini glasovanja na narednoj Izbornoj skupštini;
Istodobno kandidiranje za Upravni i Nadzorni odbor;
Odnos Upravnog odbora prema zahtjevima i odlukama ostalih organa i članova Društva;
Razno.

1. Pregledavši podatke o financijskom poslovanju Društva, Nadzorni odbor je utvrdio da je taj segment rada Društva u proteklome razdoblju bio neupitno dobro vođen, a što je potvrdila i redovita financijska revizija.
Ostaje spornim postupak člana Povjerenstva za sistematizaciju poslova i dopredsjednika DHK Mirka Ćurića, koji je, prema izjavi Ružice Cindori, tajnice Društva i članice spomenutog povjerenstva imenovane Upravnim odborom, kao jedan od tri člana povjerenstva došao na sastanak sa spomenutom R. Cindori i bez da dopusti ikakvu diskusiju, izjavio da se ima povećati koeficijent na plaću administrativne tajnice. U zapisniku sa sjednice Upravnog odbora održane 31. siječnja 2020. stoji, međutim, da Povjerenstvo nije došlo do konačnog zaključka, ali da se pitanje koeficijenta za administrativnu tajnicu ima riješiti tako da se koeficijent ima povećati odmah sa 1.77 na 2,50, bez ikakva obrazloženja za takvu odluku. U prethodnim zapisnicima sa sjednica Upravnog odbora Nadzorni je odbor dobio izvješće o potrebi povećanja koeficijenta administrativnoj tajnici uz sasvim nejasno obrazloženje da se koeficijent povećava kako bi spomenuta djelatnica mogla bolje predstavljati Društvo u medijima. S obzirom na sve rečeno, Nadzorni odbor zadužuje Upravni odbor koji će biti izabran na Izbornoj skupštini da donese odluku o novoj sistematizaciji te da odluka ima biti donesena uz vrlo precizno obrazloženje.
2. Budući da novonastala situacija glede pandemije nalaže i nova pravila ponašanja, pojavili su se i stanoviti prijedlozi o novom načinu glasovanja. Nadzorni odbor, sukladno Statutu, obavješćuje Upravni odbor da je svako glasovanje poštom, mailom, odnosno prije same Izborne skupštine ili izvan nje, nestatutarno i da će, ako se to dogodi, biti primoran izvijestiti odgovarajuće ustanove o nelegalnom procesu glasovanja za nove organe Društva.
3. S obzirom da se mali broj članova Društva kandidirao istodobno za Upravni i za Nadzorni odbor, što nije upitno, jer se svaki član Društva može kandidirati istodobno za dva odbora, ali budući da se ne može biti istodobno član jednog i drugog odbora, Nadzorni odbor je zaključio da se od članova koji su se kandidirali za članstvo u oba odbora, zatraži očitovanje u koji od Odbora žele prvenstveno ući, kako bi se, u slučaju da budu izabrani u oba, omogućilo da se u onaj odbor koji nije njihova prva opcija automatski kooptira onaj na listi koji bude imao najveći broj glasova iza njih.
4. Nadzorni je odbor raspravljao i o stanovitim upitnim i nelegalnim odlukama Upravnog odbora:
a) Nadzorni odbor tražio je od Upravnog odbora adekvatno postupanje glede boravka dopredsjednika Društva Božidara Petrača, tajnice Ružice Cindori, člana Upravnog odbora Ivice Matičevića te administrativne službenice Maje Kolman Maksimilijanović u Beču 13. studenoga 2019. godine. Spomenute su osobe, bez znanja predsjednika Društva i bez legitimne odluke bilo kog tijela Društva, a na poziv koji je dužnosnicima Društva bio upućen još 2017.(!) godine, odlučile otputovati u Beč dvije godine kasnije i tamo predstaviti rad Društva i Male knjižnice DHK. Nadzorni odbor zatražio je od Upravnog odbora da se ispriča predsjedniku Društva Đuri Vidmaroviću, budući da je spomenuti poziv, bez obzira na nadnevak, bio upućen predsjedniku Društva, a ne onima koji su obavili spomenuto putovanje, te da administrativna tajnica za koju u trenutku raspravljanja o tom slučaju nije bilo jasno u kom je svojstvu uopće putovala u Beč, vrati dnevnice i isplaćene joj troškove putovanja. Upravni odbor je, prema zapisniku s 24. sjednice, umjesto da obavi zatraženo, na sjednici izjavio da su članovi Upravnog odbora, ne navodeći o kojim je članovima riječ, odnosno radi li se o cjelovitom Upravnom odboru, "zgranuti dopisom i općenito cijelim postupkom". Dakle, umjesto da se postupi po statutu i zakonu, Upravni odbor prisvaja pravo neovlašteno komentirati odluke Nadzornog odbora, napominjući da se ne može dovesti u situaciju "da nam povrijeđene taštine osporavaju pošten rad". Konačno, Upravni odbor uzvratio je da, sukladno 28. članku Statuta DHK, nema ingerencije donositi odluke koje traži Nadzorni odbor. Predsjednik Nadzornog odbora Antun Pavešković upozorio je da 28. članak Statuta DHK nigdje ne propisuje da se Upravni odbor i na koji način smije oglušiti na odluke koje se tiču zakonitosti postupanja Upravnog odbora, a glede spomenutog slučaja ponovio je da sam sadržaj i cilj boravka u Beču nitko nije dovodio u pitanje, ali da je način, termin, ad hoc odluka bez ičijeg formalnog odobrenja unutar Društva - uz pozivanje na odluke državnih organa koji ne propisuju kako će se i kada sprovesti financirani program, nego je to u nadležnosti tijela upravljanja Društva - značio samovolju pojedinaca i preuzimanje odgovornosti za grubo kršenje Statuta te izravno otvorio mogućnost aktiviranje Zakona o udrugama sa odgovarajućim dopunama i izmjenama, osobito dijela od članka 43. do članka 47., kojima se propisuje način sprovođenja nadzora nad radom udruga, budući da slijedom Statuta DHK, svaki član DHK može zatražiti nadzor u slučaju sumnje u zakonitost rada udruge.
b) Zdravko Gavran osobno je zamolio predsjednika Nadzornog odbora Antuna Paveškovića da Nadzorni odbor izvijesti o svom dopisu Upravnom odboru, a koga navodimo u cijelosti:

Poštovane članice i članovi DHK-a i njegova Upravnog odbora!
Mediji su izvijestili da je u prostorijama DHK-a politička stranka HDZ održala proslavu 30. obljetnice „znamenite tribine“na kojoj je, među ostalima, dr. Franjo Tuđman izložio osnove nacionalnoga političkog programa i ideju o osnivanju HDZ-a. Pitam se s time u svezi:
Zaštou našim prostorijama obljetnice „znamenite tribine“ koju je organiziralo naše tadašnje Društvo obilježava HDZ, a ne mi, i to u našim prostorijama, i to u nazočnosti predsjednika našega Društva, ovaj put raspoređenoga u 3. red, bez mogućnosti da se obrati skupu u ime našega Društva?!
Od 10 ljudi koji su 28. veljače 1989. govorili na toj tribini (bio sam osobno nazočan) njih šest bili su članovi našega književničkog Društva. Od nekoliko ljudi koji su sinoć govorili na obilježavanju 30. obljetnice – nije nijedan bio književnik. Bio je to čisto (jedno)stranački skup.
Povijesno značenje tadašnje tribine višestruko je nadilazilo i nadilazi svaku pojedinu stranku, pa bio to i HDZ, koji tada još nije ni postojao. I neka ju obilježava kako tko hoće. No u našim prostorijama taj bi događaj trebalo i smjelo komemorirati – na primjerenoj intelektualnoj razini – isključivo naše književničko Društvo, ako tako odlučenjegova tijela.
Predlažemda takvu odluku donese Upravni odbor DHK, a ako je potrebno i sama Skupština DHK. Ako je – a jest! – DHK (DKH) g. 1989. organizirao tu „znamenitu tribinu“ – što mu služi na čast! – i ako je na njoj sudjelovalo aktivno šest njegovih članova, dokad ćemo dopuštati da monopol na njezino obilježavanje ima politička stranka, a naše Društvo da ostane promatrač krađe svoga „intelektualnog vlasništva“, i to u „vlastitoj kući“?!

P.S. Nije mi poznato u kojem je svojstvu na obilježavanju 30. obljetnice nazočio predsjednik našega Društva: kao njegov predsjednik ili kao član odnosno utemeljitelj HDZ-a. Zbog takvih mogućih zbrka i „podijeljenih lojalnosti“ predlažemda se u naš Statut unese odredba po kojoj predsjednik i potpredsjednici DHK-a moraju zalediti članstvo u političkim strankama, a možda i u drugim udrugama i organizacijama kako bi imali punu autonomiju i slobodu postupati po svojoj savjesti na dobrobit Društva hrvatskih književnika – i biti u stranačko-političkom pogledu neutralni te jednako odnosni prema svima.

Proslava obljetnice održana je u prostorijama Društva 28.2.2019. Dopisom upućenim mail-poštom 19. svibnja 2020. predsjedniku Nadzornog odbora Antunu Paveškoviću gospodin Zdravko Gavran izvijestio je da mu na gore navedeno pismo nije stigao nikakav službeni, pa čak ni neslužbeni odgovor. Neslužbeno je doznao da ono nije uvršteno u dnevni red Upravnog odbora, a osobno se osvjedočio da nije bilo uvršteno ni u dnevni red prošlogodišnje izvještajne skupštine.
Nadzorni odbor je i u ovom slučaju procijenio da je Upravni odbor sa stanovišta zakonitosti i glede vlastitih statutarnih obveza u najmanju ruku postupio dvojbeno, odnosno da je, budući da je riječ o mogućem nezakonitu i nestatutarnu postupanju nekih članova ili tijela Društva, morao reagirati na ovu predstavku, što on nije učinio.

5. U zadnjoj stavci dnevnog reda (Razno) članica Nadzornog odbora Branka Primorac zatražila je da se preispita odluka o isključenju Silvije Šesto iz Društva hrvatskih književnika. Naime, premda su i Časni sud, a potom i Skupština, svojedobno donijeli, odnosno potvrdili odluku o isključenju spomenute, Branka Primorac cijeni da je ta odluka nestatutarna. Nadzorni odbor složio se s njenom procjenom te se prisjetio načina kako je spomenuto "isključenje" bilo izvedeno. Naime, Časni sud je tada zauzeo stanovište kako se spomenuta gospođa Šesto sama isključila iz Društva objavom na svojoj Facebook stranici u kojoj je, između ostalog, navela da ne želi više biti članicom DHK. Razmotrivši mišljenje kolegice Primorac, Nadzorni odbor zauzeo je zajednički stav da se istupiti iz Društva može jedino ako se odgovarajućem tijelu istoga podnese pisana obavijest u kojoj je izričito formulirana odluka o istupanju, odnosno da tijela Društva odluku o isključenju mogu donijeti zbog opravdanih i precizno obrazloženih razloga. Budući da niti jedna od te dvije stavke nije aktualizirana u slučaju spomenute gospođe Šesto, Nadzorni odbor traži od budućeg Upravnog odbora da preispita odluku o isključenju.
Konačno, predsjednik Nadzornog odbora Antun Pavešković napomenuo je da se na slikovite sintagme tipa "povrijeđenih taština" koje narušavaju narav "poštena rada" (subjekt je naveden u množini te nije jasno tko to točno "pošteno radi"), uz iskreno razumijevanje "zgranutosti" članova dosadašnjeg Upravnog odbora, što su izrazi iz zapisnika sjednice Upravnog odbora koji je sačinila gospođa Maja Kolman Maksimilijanović, nema smisla osvrtati.

Antun Pavešković, predsjednik Nadzornog odbora DHK

IZVJEŠĆE OGRANKA DHK U ZADRU za 2019.

Treći Preradovićevi dani

U organizaciji Ogranka i POU Dom na Žalu 7. lipnja 2019. u Preku održana je manifestacija Treći Preradovićevi dani. Svoje radove u Domu na žalu izložili su: prof. dr. sc. Tihomil Maštrović Ante Kuzmanić i Zora dalmatinska; izv. prof. dr. sc Katarina Ivon Imagologija i ideologija zadarske periodike u drugoj polovini XIX. stoljeća; prof. dr. sc. Robert Bacalja, doc. dr. sc. Slavica Vrsaljko i izv. prof. dr. sc. Katarina Ivon Šime Starčević od Zore do Glasnika te izv. prof. dr. sc. Vesna Grahovac Pražić Starčevićev jezikoslovni i pedagoški rad.

Večer na Brižićevin dvuoru

Održana je i tradicionalna Večer na Brižićevin dvuoru i to 29. put zaredom u Preku 2. kolovoza 2019. u suradnji s Hrvatskim centrom u Beču te Maticom hrvatskom Preko. Večer je bila posvećena gradišćanskohrvatskoj književnosti na kojoj su nastupili književnici iz Austrije pod motom Ptići i slavuji (Hawks and Nightingales), i to: Ewald Hold, Ana Šoretić, Petar Tyran, Doroteja Zeichmann, a pridružili su im se i član Društva hrvatskih književnika Ivica Matešić Jeremija te bibinjski pjesnik Ante Sikirić. U glazbenom dijelu programa nastupila je gradišćanskohrvatska skupina BasBariTenori. Književnu večer su vodili Jelena Rušev i Robert Bacalja, a dvadeset i deveti Brižićev dvuor održan je u Domu na žalu zbog kiše.

Izložba Dolazak u baštinu 2007.- 2012.

U suradnji s Odjelom za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru i Narodnim muzejom u Zadru 23. listopada 2019. u Gradskoj loži u Zadru otvorena je izložba Dolazak u baštinu - izbor iz zbirke umjetnina iz projekta koji se odvijao od 2007. do 2012. (u povodu 450. obljetnice prve objave Zoranićevih Planina, romana čije su stranice i potaknule navedeni projekt).

Projekt nazvan prema dvadeset drugom poglavlju Zoranićevih Planina (Došastje u bašćinu...), započeo je u Ninu i Zadru 2007. godine kao najava Zoranićeve godine (500. obljetnice rođenja, 2008.) s nakanom stvaranja suvremene umjetničke prakse u različitim likovnim medijima. Zamišljen je kao susretište i razmjena različitih poetika umjetnika iz Hrvatske i inozemstva u prostoru baštine koju je tako intenzivno doživio i interpretirao Petar Zoranić. Autor i utemeljitelj projekta Josip Zanki te nositelj projekta Matica hrvatska Ogranak Nin ostvarili su prvi susret koji je rezultirao izuzetnim umjetničkim ostvarenjima predstavljnim u Baroknoj kući i pred crkvom sv. Križa, a radionice, predavanja i scenske izvedbe održavale su se na Sveučilištu u Zadru, Providurovoj palači (inscenacija Planina majstora Butoh plesa Moe Yamammota). Sljedeće, Zoranićeve, 2008. godine projekt nastavlja, kao nositelj, Odjel za izobrazbu učitelja i odgtojitelja, Sveučilišta u Zadru. Održano je ukupno šest tematskih projekata. Prvi su vodili Josip Zanki i Šime Ljubičić (Dolazak u baštinu, Nin - Zadar, 2007.). Josip Zanki i Bojana Brkić bili su umjetnički voditelji, a Robert Bacalja voditelj projekta od 2008. do 2013. godine, i to: Otok kao utopija, Zadar, 2008.; Slika – hermetična ikona Novog doba, 2009.; Jacopo Tintoretto, Zadar, 2010.; Tertium organum, Zadar, 2011.; Povijest, mjesto i sjećanje, Zadar, 2012. Sedmi projekt održan je 2013., ali tijekom cijele godine te je donio različite programske sadržaje. Svaka godišnja tema donijela je i nove artefakte koje su umjetnici darovali Sveučilištu u Zadru. Izložbu su postavili doc. dr. art. Marina Đira, izv.prof. art. Saša Živković i Karmen Marčina Travirka, prof., a obuhvatila je djela sljedećih autorica i autora : Petra Barišića, Natalije Borčić, Tomislava Buntaka, Otilije Cadar, Constantina Deneva, Sebastijana Dračića, Roze El Hassan, Ivana Fijolića, Candace Goodrich, Vladimira Gudca, Timothya Halewooda, Henrya Jesionke, Agné Jonkuté, Duje Jurića, Dionisisa Kavalleratosa, Ivice Kiša, Kiki Klimt, Luise Kloos, Igora Konjušaka, Yulije Kostereve, Ive Kovač, Koraljke Kovač, Ivana Kožarića, Elvisa Krstulovića, Yuriya Kruchaka, Andrea Küstera, Žilvinasa Landzbergasa, Kristine Lenard, Brnak Lenića, Roberta Maloića, Jelene Martinović, Ljiljane Mihaljević, Nadežde Mukhine, Marka Pašalića, Renea Stessla, Sanne Syvänen, Josipa Tirića, Atanasa Totlyakova, Zlatana Vehabovića, Leona Zakrajšeka, Josipa Zankija i Mirka Zrinšćaka. Na otvorenju je govorio predsjednik Ogranka Robert Bacalja, rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican, zamjenica gradonačelnika Jagoda Surać, dipl. iur. i pročenica Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Maja Cindrić, a svoje stihove je čitao Slavko Govorčin.

Barakovićevi dani

Društvo hrvatskih književnika – Ogranak u Zadru, Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru, Gimnazija Jurja Barakovića i Gimnazija Vladimira Nazora organizirali su Barakovićeve dane 28. i 29. listopada 2019. U okviru navedene manifestacije održan je i Znanstveni kolokvij o Zori dalmatinskoj u povodu 175. obljetnice početka izlaženja lista.

U Multimedijalnoj dvorani Novog kampusa Sveučilišta u Zadru 28. listopada 2019. održana su sljedeća izlaganja: prof. dr. sc. Tihomil Maštrović Ante Kuzmanić i Zora dalmatinska; prof. dr. sc Josip Lisac Jezikoslovne teme u Zori dalmatinskoj; prof. dr. sc. Robert Bacalja, izv. prof. dr. sc. Katarina Ivon, doc. dr. sc. Slavica Vrsaljko Šime Stačević od Zore do Glasnika; izv. prof. dr. sc. Vesna Grahovac Pražić, izv. Starčevićev jezikoslovni i pedagoški rad; prof. dr. sc. Robert Bacalja Preradović u Zori dalmatinskoj; Jelena Alfirević, mag. philol. croat. Tipologija basne u Zori dalmatinskoj, izv. prof. dr. sc. Katarina Ivon, izv. Imagologija i ideologija zadarske periodike u drugoj polovini XIX. stoljeća te Ivica Matešić Jeremija Pogledi s bojišnice na znanstveni skup o Zori dalmatinskoj 1994. godine.

Drugi dan manifestacije 29. listopada 2019. u Gimnaziji Jurja Barakovića održan je program Barakoviću u čast, susret pjesnika s učenicima Gimnazije Jurja Barakovića i Gimnazije Vladimira Nazora u okviru kojega je zbor učenika izveo himnu Lijepa naša te skladbe Sunce mi se diči zrakom i Pjesma o školi (mentorica Blanša Miletić), a učenici: Lara Batur, Ema Dražić, Marta Lara Lenđer, Ivan Plazina, Lara Plohl i Andrej Zec (mentorice: Vesna Dražić, Daria Gospodnetić, Karmela Jelčić, Veronika Jurković, Tanja Kamber i Katarina Matek) recitirali su pjesme Appolinaire, Cesarića, Demetra i Preradovića zatim su čitali ulomak teksta iz romana Majka Marija Ivana Aralice te pjesmu Baba Šimica.

U realizaciji programa sudjelovali profesori i studenti Sveučilišta u Zadru te članovi Ogranka: Andrea Antonina, Zorica Antulov, Vanda Babić, Frane Herenda, Vlatko Majić, Lara Mandl, Vladimir Tomaš, Tamara Tomić i Ante Tičić. Voditelji programa bili su Tamara Kovačević i Luka Nešović.

U sklopu manifestacije u Gradskoj loži u Zadru održan je književni susret Mladost-radost na kojemu su sudjelovali: Andrea Antonina, Zorica Antulov, Vanda Babić, Mirjana Ganza Šarec, Slavko Govorčin, Frane Herenda, Vinko Hajnc, Drago Krpina, Vlatko Majić, Lara Mandl, Ivica Matešić Jeremija, Ante Tičić, Vladimir Tomaš te Tamara Tomić.

U Organizacijskom odboru bili su: Ranko Artuković, prof., prof. dr. sc. Robert Bacalja, doc. dr. sc. Maja Cindrić, izv. prof. dr. sc. Katarina Ivon, prof. dr. sc. Tihomil Maštrović, Ivica Matešić Jeremija, Rade Šimićević , prof. te doc. dr. sc. Slavica Vrsaljko.

Održavanje Barakovićevih dana pomogli su

Grad Zadar, Zadarska županija i Sveučilište u Zadru

Dan Bartola Kašića

Zadnja aktivnost Ogranka bila je 15. studenoga 2019. kada je u suradnji s Gradskom knjižnicom Pag održana književna večer kojom je obilježen Dan Bartola Kašića. U Kneževom dvoru svoje su stihove recitirali Robert Bacalja, Mirjana Ganza Šarec, Drago Krpina, Vlatko Majić, Ivica Matešić Jeremija te pjevali paški pučki pjevači Šime Goleš i Josip Šuljić i glazbenik Simo (iz grupe Forum). Stihove Slavka Govorčina i Vinka Hajnca čitao je Robert Bacalja.

Robert Bacalja, bivši predsjednik Ogranka DHK u Zadru

Izvješće o Zagrebačkim književnim razgovorima održanima 2.-5. listopada 2019.

Jubilarni, 40. Zagrebački književni razgovori održani su od 3. do 5. listopada u Zagrebu i Samoboru. Sudjelovalo je 15 sudionika, od kojih devet stranih. Okvirna tema bila je „Književnost i pamćenje“, čime se ujedno htjelo osvijetliti tradiciju Zagrebačkih književnih razgovora, koji su započeli prije pola stoljeća, a i promjene koje su se u svijetu književnosti, nakladništva i u specifičnom značenju i relevantnosti književnosti među umjetnostima i u društvu događale posljednjih desetljeća.
Svečani domjenak i otvorenje održano je 2. listopada u prostorijama DHK, u nazočnosti sudionika, pozvanih gostiju, domaćina i novinara. Pozdravni govor izrekao je predsjednik DHK Đuro Vidmarović. Sutradan, 3. listopada, održane su dvije, a 4. listopada jedna sesija.
Sudionicima je nakon treće sesije organiziran 4. listopada posjet galeriji Hrvatskog slova, u kojoj je od 1. listopada biti otvorena izložba umjetničkih fotografija kolege Nikole Đuretića, inače i člana Povjerenstva za ZKR; dio izloženih fotografija prikazivao je neke sudionike prijašnjih ZKR. Time je vizualno dočarano ponešto o povijesti ZKR, u nemogućnosti da se zbog premalo raspoloživih financijskih sredstava i drugih kapaciteta organizira cjelovitija prezentacija i svečanija proslava vrijednog jubileja.
Dne 5. listopada organiziran je izlet u Samobor, gdje su posjećeni neki kulturni lokaliteti i upriličeno druženje u jednom tamošnjem restoranu. Sudjelovali su i neki članovi Upravnog odbora DHK te Povjerenstva za ZKR.
Budući da su gotovo svi sudionici poznavali hrvatski jezik, radni jezik bio je hrvatski, a za dvije osobe kojima je trebalo prevođenje, ono je i organizirano angažiranjem prevoditeljice. Moderatori su bili sudionici sesija.
Tajnica i tehnička organizatorica ovogodišnjih Razgovora bila je Maja Kolman Maksimiljanović, zaposlenica DHK, čime su smanjeni organizacijski izdatci. Ona je priredila programsku knjižicu, obavijestila medije, davala potrebne informacije te upućivala zainteresirane novinare na sudionike ili organizatore ZKR, napose na predsjednika Povjerenstva Z. Gavrana. Medijsko praćenje bilo je na razini proteklih godina, ne preveliko, ali ne ni preslabo. Na različite načine, o Razgovorima su izvijestile Hina, više radijskih stanica, poneka televizija i niz tiskanih medija i portala.
Izlaganja s 40. Razgovora objavljena su u časopisu DHK Republika na hrvatskomu, a u prijevodu na engleski u časopisu DHK Most/The Bridge. Prethodno je objavljena dvojezična brošura sa sažetcima izlaganja i biografskim bilješkama o sudionicima.
Materijalni troškovi u cijelosti su podmireni iz sredstava koje je toj manifestaciji dodijelio Grad Zagreb i Ministarstvo kulture.
Nakon što su Razgovori uspješno završeni, vođenje Povjerenstva i članstvo u njemu napustio je, sukladno prethodnom dogovoru, Zdravko Gavran, koji je tijekom proteklih osam godina vodio Povjerenstvo. Na upražnjeno mjesto člana Povjerenstva imenovan je Dino Milinović. Za novog predsjednika Povjerenstva izabran je Dubravko Jelačić Bužimski, te se pristupilo pripravama za organiziranje ovogodišnjih ZKR. U Povjerenstvu i Upravnom odboru razmatraju se promjene profila Zagrebačkih književnih razgovora, u smjeru privlačenja veće pozornosti i šire javnosti. Korona-kriza otežala je ili onemogućila ove godine realizaciju nekih novih zamisli, a organizatore prisilila na kombinaciju fizičkog i virtualnog sudjelovanja sudionika u Razgovorima.

Zdravko Gavran, bivši predsjednik Povjerenstva za ZKR

IZVJEŠĆE O ČASOPISU MOST/THE BRIDGE

I u osobitim uvjetima koji su nas ove godine zadesili časopis za međunarodne književne veze Most/The Bridge nastavlja izlaziti svojim već godinama uobičajenim ritmom – po dva dvobroja godišnje. Kako se ovo izvješće odnosi na razdoblje od prošle godišnje skupštine Društva hrvatskih književnika, valja spomenuti da je u prosincu prošle godine objavljen drugi dvobroj časopisa kojemu je tema broja bio jedan od naših najistaknutijih književnika, akademik Luko Paljetak. Predstavljen je izborom iz njegove poezije, proze i eseja. U istome broju donijeli smo i izbore iz opusa nekoliko hrvatskih pjesnikinja i prozaika te dramu Mire Gavrana, prevedenu na španjolski jezik. Također, nastavili smo tradiciju objavljivanja izlaganja sa Zagrebačkih književnih razgovora, ovoga puta onih jubilarnih, četrdesetih. Ove godine raspolažemo sa sličnom količinom novca za objavljivanje Mosta/The Bridgea kao i dosad pa nastavljamo uobičajenim časopisnim ritmom. Dosad je objavljen prvi dvobroj časopisa, a tema broja je književnica Dunja Detoni Dujmić, istaknuta pjesnikinja, kritičarka, književna znanstvenica i leksikografkinja. Predstavljena je izborom iz njene poezije, esejistike i književnoznanstvenih tekstova. U novom dvobroju časopisa donosimo također izbor iz suvremene hrvatske poezije i proze, kao i cjelovitu dramu Branka Ružića na engleskome jeziku. Na kraju i ovoga dvobroja Mosta/The Bridgea su izlaganja s 40. Zagrebačkih književnih razgovora (drugi dio). Ove godine, dakako, planiramo objaviti i drugi dvobroj časopisa, i to u prosincu, a tema broja bit će istaknuti pjesnik, kritičar i urednik Ernest Fišer i njegov opus. I u svojoj 55. godini izlaženja Most/The Bridge, kao jedan od hrvatskih književnih časopisa s najduljim kontinuitetom, nastavlja ispunjavati svoj temeljni cilj – promicanje hrvatske književnosti i njezinih autora u inozemstvu s prijevodima njihovih opusa na najvažnije svjetske jezike.

glavni urednik časopisa Most/The Bridge Davor Šalat

preminuli članovi

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA

Novosti DHK