Izvješće za Skupštinu DHK

Društvo hrvatskih književnika Novosti DHK Izvješće za Skupštinu DHK

Novosti DHK

24Svi

Izvješće za Skupštinu DHK

Skupština Društva hrvatskih književnika

Trg bana Jelačića 7

10 000 Zagreb

IZVJEŠĆE O RADU U 2021. - OBLJETNIČKOJ GODINI SLAVONSKO-BARANJSKO-SRIJEMSKOGA OGRANKA DHK

UVOD

Slavonsko-baranjsko-srijemski ogranak DHK, prvotnog naziva „Sekcija DKH za Slavoniju i Baranju“, djeluje već 40 godina, kao najstariji ogranak Društva hrvatskih književnika. Osnovan je 1981. u Vinkovcima, a prvi predsjednik Sekcije bio je hrvatski književnik Vladimir Rem (Slavonski Brod 4. XII. 1927 – Slavonski Brod 22. VIII. 2011.) Osnutkom sekcije željelo se decentralizirati tadašnje Društvo književnika Hrvatske, otvoriti nove organizacijske i nakladničke prostore, pa je ova inicijativa Vladimira Rema bila uzor kasnijem osnivanju ogranaka diljem Hrvatske, od kojih su neki više, a neki manje aktivni, neki više, a neki manje uspješni, dok su neki ogranci u potpunosti - neuspješni. Pokazalo se kao i puno puta do sada, kako koncepti, pravilnici i statuti nisu jamstvo uspjeha određene inicijative ili ideje – već sposobni pojedinci. Ogranak je radio pod imenom „Sekcija DKH…“ do 1986, kada je 26. travnja 1986., na sjednici održanoj na izletištu Otočki virovi, promijenila ime u Ogranak DKH – Vinkovci.

U prvih pet godina rada Ogranak je razvio i izdavačku djelatnost, a prva objavljena knjiga bila je Slavonska krv Ivana Kozarca, a ukupno je objavljeno šesnaest knjiga. Nakladnička djelatnost je obnovljena 2004. knjigom Vladimira Rema Pod Tinovim kišobranom, a glavni urednik izdanja Ogranka jer Goran Rem.

Objavili smo od 2004. do 2020. ukupno sedamdeset i tri različita izdanja. U 2021. smo objavili knjigu pjesma Franje Džakule: Tempus fugit (Osijek, 2021.) Najnovija zbirka pjesama Franje Džakule potvrđuje još jednom tematsko-motivsku raznolikost, formalnu raznolikost i refleksivnost, kao pjesnički otisak ovog važnog pjesnika. Pogovor zbirci napisala je dr. sc. Vlasta Markasović, vrsna poznavateljica Džakulina opusa, koja je uredila i njegovu prvu zbirku Razglednice iz 1998.. U pogovoru ističe: „Džakula je i u ovoj zbirci odan klasičnom pjesništvu u kojemu se polazi od afektivne podloge i od percipiranja poetičkih slojeva te formalne raznolikosti od slobodnoga stiha do vezanoga u sonetu ili strofičnim pjesmama sastavljenima od katrena.

Postojanje i rad ogranaka, kako je to uvidio još 1981. Vladimir Rem sa suradnicima, iznimno je važna za ukupno Društvo hrvatskih književnika. Rad većine ogranaka pokazao se kao velika snaga Društva, u odnosu na slične udruge, i smatramo da ga u narednom razdoblju trebamo jačati, promicati i podržavati. Na području djelovanja Ogranka Društva hrvatskih književnika slavonsko-baranjsko-srijemskog (Vukovarsko-srijemska županija, Osječko-Baranjska županija, Brodsko-posavska županija, Požeško-slavonska županija, dio Virovitičko-podravske županije) djeluje više četrdeset članova i članica – redovnih članova Društva hrvatskih književnika, ali svi ne sudjeluju u radu Ogranka jer to nije obaveza niti jednog člana DHK, koji je primljen u zagrebu, od strane Povjerenstva za prijem članova, već pojedinačna želja pojedinog člana, koju razmatra Upravni odbor Ogranka, danas u sastavu Mirko Ćurić, predsjednik, dr. Goran Rem i dr. Vlasta Markasović, članovi. Ogranak oko sebe okuplja i više suradnika, književnika i književnica te umjetnika drugih profila, koji nisu redovni članovi DHK, jer je prepoznat kao pokretač niza manifestacija koje bogate ne samo slavonsko-baranjsko-srijemski, već hrvatski kulturni prostor u cjelini. Sjedište Ogranka je u Osijeku, najvećem gradu istočne Hrvatske, a u pregovorima smo s osječkom gradskom upravom da nam se dodijeli prostor u kulturnom centru uređenom u tzv. „Staroj pekari“ u Tvrđi.

Pridruženim članovima Ogranka smatramo hrvatske književnike i književnice, članove DHK, koji žive u susjednim zemljama: u južnoj Mađarskoj, Vojvodini, bosanskoj Posavini te oni redovito sudjeluju u našim programskim aktivnostima, kao i naši članovi u aktivnostima hrvatskih kulturnih manifestacija i institucija u tim područjima.

Svaki član našeg Ogranka ima mogućnost, i pravo, nastupiti barem na jednoj od manifestacija ili književnih tribina koje organiziramo. Uz spomenutu nakladničku djelatnost, a od ove godine povremeni zbornik književnih tekstova članova i suradnika „pretvaramo“ u časopis Književna riječ, koji će izlaziti jednom godišnje uz potporu Ministarstva kulture i medija i bit će otvoren ne samo članovima Ogranka već i puno šire. Urednici su Franjo Nagulov i Vlasta Markasović

AKTIVNOSTI U 2021.

Aktivnosti Ogranka tijekom 2021. odvijale su se u skladu s epidemiološkim mjerama, utvrđenim programima i financijskim sredstvima prikupljenima na natječajima na koje se redovno javljamo, kako na nacionalnoj, tako i na županijskoj i lokalnoj razini. Nažalost, zbog pandemije su neke županije i gradovi obustavile financijska sredstva za sve aktivnosti kulturnih udruga, tako da smo zbog toga ostali uskraćeni za dio sredstva na koja smo računali što je negativno utjecalo i na programske aktivnosti i na financijske rezultate. Budući da je 2021. ipak bila puno „redovnija“ u organizacijskom i financijskom pogledu, došlo je do postupšne normalizacije aktivnosti i financiranja.

Ogranak se pojavljuje kao organizator, suorganizator ili partner, u jedanaest književnih manifestacija u Hrvatskoj i inozemstvu. Osim manifestacija održavamo i povremene književne tribine na kojima predstavljamo vlastita izdanja kao i izdanja ostalih članova i članica DHK. Za ovo izdvojili smo dio najvažnijih aktivnosti u proteklih godinu dana.

U prostorijama DHK u Zagrebu, 27. ožujka 2021. održana je Hrvatska književna Panonija III., nastavak jedinstvenog književnog i umjetničkog programa koji okuplja relevantne hrvatske književnike i znanstvenike panonskog prostora: iz Hrvatske, BiH, Srbije, Mađarske i Austrije. Organizatori manifestacije su Društvo hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski i Croatica nonproft kft. iz Budimpešte, u suradnji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, Znanstvenim zavodom Hrvata u Mađarskoj iz Pečuha i HOŠIG-om (Hrvatski vrtić, osnovna škola i đački dom) iz Budimpešte. Pokrovitelj manifestacije je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Zbog pandemije koronavirusa i zatvorenih državnih granica Hrvatska književna Panonija III." nije se mogla održati u predviđenom terminu u Budimpešti, tako da se provela na kombinirani način: dio autora i autorica nastupio je uživo u prostorima Društva hrvatskih književnika u Zagrebu, dok se drugi dio sudionika javio putem zooma. Program je bilo moguće pratiti preko društvenih mreža i YouTube kanala Društva hrvatskih književnika i Croatice nonprofit kft.

Ovogodišnji program priređen je pod nazivom „500 godina od objavljivanja Judite Marka Marulića, prvog hrvatskog književnog klasika i europskog humanista.“ Govorilo se o romanu „Marulov san“ Dine Milinovića, o ovoj velikoj obljetnici hrvatske književnosti i kulture uopće, Marulićevoj recepciji u hrvatskim zajednicama izvan Republike Hrvatske te se najavilo obilježavanja ove obljetnice tijekom 2021., ne samo kroz aktivnosti Društva hrvatskih književnika, hrvatskih kulturnih i znanstvenih zavoda iz inozemstva već i Agencije za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske, koja nizom važnih aktivnosti svraća pozornost na važnost i utjecaj djela hrvatskoga klasika Marka Marulića na suvremenu hrvatsku kulturu i hrvatski jezik. U programu su sudjelovali: dr. sc. Ružica Pšihistal (Filozofski fakultet u Osijeku), dr. sc Dubravka Brezak Stamać (ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje), dr. sc. Dino Milinović (Filozofski fakultet u Zagrebu, autor romana „Marulov san“, Zagreb, 2019., urednica Anita Šikić), dr. sc. Stjepan Blažetin (Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj), Tomislav Žigmanov (Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata), Mato Nedić (Srednja škola fra Martina Nedića, Orašje) i Mirko Ćurić (predsjednik Ogranka Društva hrvatskih književnika, slavonsko-baranjsko-srijemskog). Predsjednik DHK Zlatko Krilić održao je uvodni govor. Izabrane ulomke romana „Marulov san“ Dine Milinovića čitala je dramska umjetnica Dunja Sepčić.

Naredna manifestcaija održana je u Osijeku 21. svibnja 2021. Tomislav Zagoda je prošlogodišnji dobitnik Hrvatske književne nagrade "Anto Gradaš" za roman za djecu i mlade "Škola na rubu pameti, koju je ilustrirao Dario Kukić (Opus Gradna, Zagreb, 2020.). Nagrada je uručena dobitniku 21. svibnja, na rođendan književnika Ante Gardaša, u Knjižari Nova u Osijeku. Dodjela se mogla pratiti i uživo preko Facebook stranice DHK i Knjižara Nova. Program dodjele Nagrade vodio je predsjednik Ogranka DHK slavonsko-baranjsko-srijemskog Mirko Ćurić, koji je podsjetio na historijat nagrade te nabrojao najvažnije aktere koji su u petnaest godina sudjelovali u organizaciji i provedbi programa. U prvom redu su to Stjepan Tomaš, koji je idejni začetnik i realizator ideje o Nagradi, Stjepan Čuić, predsjednik DHK koji je sudjelovao u utemeljenju Nagrade, predsjednici DHK-a Božo Petrač i Đuro Vidmarović, aktualni predsjednik Zlatko Krilić te Josip Cvenić, koji je, među ostalim, zaslužen za organizacijski aspekt i izgled Povelje Anto Gardaš, rad slikara Željka Prsteca iz Varaždina. U povjerenstvu za dodjelu Nagrade osim aktualnih članova: dr. sc. Diane Zalar, Branke Primorac i Stjepana Tomaša, još su sudjelovali Tito Bilopavlović i dr. sc. Dubravka Težak. Pozdravnu riječ na početku programa izrekao je predsjednik DHK Zlatko Krilić, a u ime obitelji Gardaš nazočne je pozdravio i sin Ante Gardaša Miro Gardaš.

Na ovogodišnji je natječaj pristiglo trideset knjiga, čijem je iščitavanju pristupilo prosudbeno povjerenstvo u sastavu dr. sc. Diana Zalar, Branka Primorac i Stjepan Tomaš, koje je prvo u uži izbor uvrstilo četiri djela, a zatim donijelo jednoglasnu odluku o najboljoj knjizi, humorističnom romanu "Škola na rubu pameti". Obrazloženje Nagarde pročitao je Stjepan Tomaš. Tomislavu Zagodi su Nagradu uručili Zlatko Krilić i Miro Gardaš, sin Ante Gardaša.

Od 9. do 13. lipnja 2021. Društvo hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, u suradnji s Gradskom knjižnicom Vinkovci i Zakladom Antuna Gustava Matoša iz Beograda uspješno su organizirali 5. Dane Antuna Gustava Matoša i to u pet gradova Hrvatske i Srbije: Tovarniku, Vinkovcima, Zagrebu, Plavni i Beogradu. Pokrovitelj manifestacije je bilo Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske u Godini čitanja 2021. Program manifestacije je započeo u Tovarniku, u četvrtak 10. lipnja 2021., u 17 sati polaganjem vijenca kod biste Antuna Gustava Matoša, ispred Osnovne škole Antuna Gustava Matoša. Vijenac su zajednički položili načelnik Općine Tovarnik Anđelko Dobročinac, izaslanica ministrice kulture i medija Nine Obuljen Kožinek, ravnateljica Konzervatorskog zavoda u Vukovaru, Zdenka Predrijevac, predstavnici Društva hrvatskih književnika Ogranaka slavonsko-baranjsko-srijemskog Goran Rem i Mirko Ćurić te predstavnica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković. Goran Rem je, uz Matoševu bistu, prigodno pročitao pjesmu Maje Gjerek posvećenu Antunu Gustavu Matošu.

Nakon polaganja vijenca održan je kratak radni sastanak sudionika s načelnikom Općine Tovarnik te je dogovorena daljnja suradnja na organizaciji i provedbi dana Antuna Gustava Matoša. Tovarnik ostaje stalno mjesto održavanja manifestacije, a dogovoren je aktivnije sudjelovanje načelnika i Općine te lokalnih prosvjetnih i kulturnih organizacija. Sudionici manifestacije su otišli i do rodne kuće Antuna Gustava Matoša i tamo se fotografirali. Središnji dio programa prvoga dana Matoševih dana održan je u Gradskoj knjižnici Vinkovci gdje su predstavljene tri nove knjige posvećene Matošu, njegovom životu i pjesničkom opusu. U ime ravnateljice Gradske knjižnice Vinkovci Vedrane Lugić nazočne je pozdravila Željka Djeke, a u ime predsjednika Društva hrvatskih književnika Zlatka Krilića nazočne je pozdravila Božica Brkan. U ime Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata okupljenima se obratila se Katarina Čeliković, koja je najavila i drugi, programski dio Matoševih dana koji se po prvi puta odvijaju i u Beogradu, u Zakladi Antuna Gustava Matoša. Program predstavljanja vodio je predsjednik slavonsko-baranjsko-srijemskoga Ogranka Društva hrvatskih književnika Mirko Ćurić, koji je istaknuo kako se unatoč poteškoćama i relativno maloj financijskoj potpori, manifestacija odvija u dvije države i pet gradova s nikada bogatijim programom jer je pokreće entuzijazam sudionika, te kako stalna književna produkcija dokazuje Matoševu aktualnost i važnost. U programu su potom predstavljene knjige: Moderato dolcissimo, pjesničke posvete Antunu Gustavu Matošu, DHK Osijek/Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica 2020., (zastupljeni pjesnici: Borben Vladović, Božidar Bagola Brezinšćak, Lidija Bajuk, Danica Bartulović, Darko Baštovanović, Silvija Benaković Peratova, Tomislav Marijan Bilosnić, Božica Brkan, Ljerka Car Matutinović, Franjo Džakula, Milan Frčko, Frančeska Liebmann, Fabijan Lovrić, Tin Kolumbić, Vlasta Markasović, Marinko Plazibat, Goran Rem, Zrinko Šimunić, Tomislav Šovagović, Ante Tičić i Tomislav Žigmanov); Dubravka Oraić Tolić: Pjesme i epigrami, Matoševo pjesništvo (Matica hrvatska, Zagreb 2021.) i Tomislav Zagoda: Gustl, ilustrirana biografija Antuna Gustava Matoša (Opus Gradna, Zagreb 2021.).

Dr. sc. Vlasta Markasović i Dubravka Oraić Tolić, nakon kratkog uvoda, kroz razgovor s akademkinjom HAZU, predstavile su njenu knjigu „Pjesme i epigrami, Matoševo pjesništvo”. Akademkinja Dubravka Oraić Tolić sudjelovala je putem zooma, ali je na jasan i zanimljiv način predočila sve vrijednosti i aktualnosti Matoševog pjesničkog opusa.

Zbornik posvetnih pjesama hrvatskih autora posvećenih Matošu „Moderato dolcissimo”, predstavili su dr. sc. Goran Rem i Božica Brkan, a potom su odabrane pjesme iz zbirke pročitali Mirko Ćurić Katarina Čeliković, Božica Brkan, Vlasta Markasović i Goran Rem.

Završnica programa pripala je predstavljanju slikovnice ”Gustl, ilustrirana biografija Antuna Gustava Matoša” Tomislava Zagode iz Zagreba, u kojoj autor kroz sliku i riječ opisuje Matošev život onim najmlađima, ali i svima ostalima koji uživaju u ovakvom, vrlo stručnom i instruktivnom, a opet zanimljivom i duhovitom prikazu Matoševa života. O knjizi je govorio sam autor koji nije samo književnik već i akademski slikar i znanstvenik.

Program je nastavljen u Beogradu, u subotu, 12. lipnja 2021. u 16 sati u Zakladi "Antun Gustav Matoš", u programu nazvanom „Beogradski Matoševi dani“. Program je započeo pjesmom Tvoja zemlja, u izvedbi Dua „Zona Graciozo“. Voditeljica programa bila je Irena Obradović, a pozdravnim riječima su se najprije obratili Katica Naglić, upraviteljica Fondacije Antun Gustav Matoš u čijem je prostoru održan program te Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i član Društva hrvatskih književnika, u ime suorganizatora manifestacije. Skup su pozdravili i Stjepan Glas, opunomoćeni ministar u veleposlanstvu RH u Srbiji, Lazar Cvijin, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog narodnog vijeća te beogradski nadbiskup mons. Stanislav Hočevar. U glazbenom dijelu programa su nastupile sestre Sokač: na klaviru Iva i na violina Ana te ponovno Duo „Zona Graciozo“. Pjesme Antuna Gustava Matoša „Notturno“ i „Serenadu“ govorila je Luna Pilić, pjesme Utjeha kose“ i „Djevojčici mjesto igračke“ Anđelko Beroš, a Jednoj i jedinoj“ i „Živa smrt“ Nika Matušić. O životu Antuna Gustava Matoša, s posebnim osvrtom na beogradsko razdoblje, govorio je Nebojša Prokić. Tomislav Žigmanov je progovorio o značaju Matoša za Hrvate u Republici Srbiji, i zašto je baš Matoš u nazivu Zaklade u Beogradu, a ne recimo Ujević ili Meštrović? Razlog je, među ostalim, i Matoševo bunjevačko podrijetlo kojim se ponosio. Mladi pjesnik Darko Baštovanović predstavio je knjigu „Moderato dolcissimo, pjesničke posvete Antunu Gustavu Matošu“ (DHK Osijek / Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata,Subotica 2020.), u kojoj su zastupljena i dva hrvatska pjesnika iz Srbije: Tomislav Žigmanov i Darko Baštovanović. Program je prenošen izravno preko facebook stranice „Hrvatske riječi“, a snimku je bilo moguće pogledati na njihovim stranicama.

Na sam Matošev rođendan, na Antunovo, 13. lipnja 2021. održana su dva programa: u 9.30 sati u Župnoj crkvi sv. Jakova u Plavni, služena je Sveta Misa za Antuna Gustava Matoša, a na zagrebačkom Mirogoju je izaslanstvo Društva hrvatskih književnika u kojem su bili Božica Brkan i Đuro Vidmarović, položilo vijenac i poklonilo se uspomeni velikog Antuna Gustava Matoša. Na taj način su zatvorili 5. Dane Antuna Gustava Matoša, iznimno uspješno provedenih, unatoč složenosti uvjetima u kojima su se našli organizatori.

Prošlogodišnji, 24. Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara održani su Đakovu, u svom redovnom terminu uoči Đakovačkih vezova. Susrete je u ime đakovačkog gradonačelnika otvorila gradska vijećnica Magdalena Goluža, a nazočne je pozdravio predsjednik DHK Zlatko Krlić. U prvom programu manifestacije, književni kritičar Davor Ivankovac prikazao deset knjiga iz recentne književne proizvodnje. Budući da je bio spriječen, u njegovo ime, književnik i književni kritičar Franjo Nagulov govorio je o knjigama: Ivan Lutz: Zovite ju Zemlja, Paula Rem: U ime kapitala; Mirko Ćurić: Vrijeme snova; Franjo Nagulov: Bilo jednom na Divljem istoku; Kristina Kegljen: Bablje ljeto/ ili neka zbirka poezije; Zrinka Posavec: Pjevaj Molly; Tihomir Dunđerović: Drvolaši; Branko Čegec: Cetinjski rukopis; Lana Derkač: Hotel za mrtve; Tomislav Domović: Hrvatski bog Amor.

Središnji dio Đakovačkih susreta književnih kritičara je Okrugli stol, ove godine je imao temu: Obrat od svemoćnog kritičara koji može prodrijeti do biti djela prema kritici kao nezavršivu čitanju teksta (D. Oraić Tolić, 2019). Okrugli stol je vodio dr. Goran Rem, a uvodna izlaganja su imali predsjednik slavonsko-baranjsko-srijemskog Ogranka Društva hrvatskih književnika Mirko Ćurić, dr. sc. Jasna Horvat, istaknuta hrvatska znanstvenica i nagrađivana književnica te doktorandica Filozofskog fakulteta u Osijeku i dobitnica Povelje uspješnosti Julija Benešića Ivana Buljubašić Srb. Nakon njihovih izlaganja uslijedila je rasprava koju je moderirao Goran Rem, a sudjelovali Jasna Horvat, Ivana Buljubašić Srb, Dragan Jurak, Branko Čegec, Miroslav Mićanović, Franjo Nagulov, Siniša Matasović, Igor Gajin i Sanja Jukić

U programu pod nazivom: Lelek književnosti i kritike Goran Rem i Igor Gajin razgovarali su o znanstvenoj knjizi koja je izazvala brojne kritičke reakcije. Autor knjige Lelek tranzicije je Igor Gajina, a objavljena je u izdanju Disputa, Zagreb, 2020. Povjerenstvo za dodjelu Nagrade i Povelje Julija Benešića koju po 24. puta dodjeljuju Društvo hrvatskih književnika i Ogranak matice hrvatske u Đakovu, u sastavu dr. sc. Goran Rem, dr. sc. Vlasta Markasović i Adam Rajzl izabralo je 24. dobitnike Nagrade i Povelje Julija Benešića. Na ovogodišnjim 24. Đakovačkim susretima hrvatskih književnih kritičara Nagrada "Julije Benešić" pripala je Miroslavu Mićanoviću za knjigu "Ronjenje na dah", a Povelje uspješnosti "Julije Benešić" dobili su Stjepan Blažetin i Jasna Melvinger. Na svečanosti u Đakovu 24. lipnja 2021. Nagradu Miroslavu Mićanoviću za knjigu Ronjenje na dah (Menadar media 2021), uručio je predsjednik Društva hrvatskih književnika Zlatko Krilić. Povelja uspješnosti Julija Benešića uručena je Stjepanu Blažetinu 25. studnoga 2022. u Budimpešti u okviru programa Hrvatska književna Panonija IV. Nagradu su uručili predsjednik Povjerenstva Goran Rem i hrvatski veleposlanik u Mađarskoj dr. Mladen Andrlić. U sklopu programa su uručene Nagrade i Povelje dobitnicima iz 2020., kojima nagrade nisu bili uručene zbog pandemije.

Povelju uspješnosti Julija Benešića u konkurenciji književnih kritičara s područja Slavonije, Baranje i Srijema dobile su cvelferske kritičarice Kata Petrović, Sanja Šušnjara i Anita Tufekčić. Priznanja je uručio predsjednik DHK Zlatko Krilić. Povelju uspješnosti Julija Benešića za kritičara koji djeluju izvan granica Hrvatske dobila je Klara Dulić Ševčić iz Subotice. Priznanje joj je uručio predsjednik Ogranka DHK slavonsko-baranjsko-srijemskoga Mirko Ćurić na Danima Balinta Vujkova u Subotici 8. listopada 2021.

Program Susreta je nastavljen u Rock klubu King u Đakovo pod nazivom: Književnost, kritika i glazba oko šanka. Predstavljane su knjige: Siniša Matasović: Noću za šankom (Sisak, 2020) i Vlatko Balošić: Ispovijest odraslog dječaka (Zagreb, 2020). U glazbenom programu nastupio je slavonskobrodski glazbeni sastav Curino cvijeće (Slavonski Brod).

Drugoga dana, u petak, 25. lipnja 2021, u Spomen-muzeju biskupa Josipa Jurja Strossmayera, održan je program 350 godina od tragične pogibije Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana te su Božidar Petrač i Vlado Filić predstavili knjige Zrinski i Frankopan u hrvatskom stihu, priredili Vladimir Lončarević i Petra Babić Matica hrvatska, Zagreb 2021. i Fran Krsto Frankopan: Serce žaluje, izabrane pjesme, priredio Božidar Petrač, Mala knjižnica DHK, Zagreb 2021.

U programu Identitetske aporije, održano je predstavljanje knjiga Milorada Nikčevića: KNJIŽEVNO-KULTURNE VEZE NA RUBOVIMA MEDITERANA, Crnogorske i hrvatske književnokulturne interferencije, Hrvatsko-crnogorsko društvo prijateljstva „Croatica – Montenegrina“ Osijek, Društvo hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko, srijemski Osijek, Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, Osijek/Podgorica 2019 te IDENTITETSKE APORIJE, odbrana crnogorskog identiteta; rasprave/ kolumne/ intervjui, Hrvatsko-crnogorsko društvo prijateljstva „Croatica – Montenegrina“ Osijek, Osijek 2020.. Knjige su predstavili autor Milorad Nikčević, Milica Lukić i Mirko Ćurić, a program je vodila Vesna Kaselj. Nažalost, ispostavilo se kasnije kako je ovo bilo zadnje predstavljanje dr. Nikčevića budući da je preminuo 13. listopada 2022.

Na desetu godišnjicu od smrti Vladimira Rema (Slavonski Brod 1927.-Slavonski Brod 2011.), konceptualizatora i osnivača prvog ikada osnovanog ogranka DHK (u Vinkovcima 1981.), delegacija je sadašnjega Ogranka donijela cvijeće na grob ovoga osnivača i brojnih drugih književnih i kulturnih institucija Slavonije i Baranje. Rem je primjerice osnovao i pokrenuo Pjesničke susrete u Vinkovcima, 1986., danas drugu hrvatsku najstariju pjesničku manifestaciju, koja u ratnim okolnostima, uz Removu suglasnost, preseljava 1994. u Drenovce, a autor je i urednik brojnih projekata (primjerice biblioteka slavonske književnosti u 100 knjiga – Slavonica, biblioteka hrvatske književnosti u 100 knjiga Croatica, biblioteka Brodski pisci u 30 knjiga), također i 1971. imenovatelj vinkovačkoga kazališta imenom Joze Ivakića te autor prve slavonske pjesničke antologije Slava Panonije (1980.) i autor triju monografija o šokaštvu (posljednja, koju potpisuje na samrtnoj postelji je To smo što jesmo, iz 2011.).

Delegacija, u sastavu članova DHK - Paule Rem, Gorana Rema te dopredsjednika DHK odnosno predsjednika Ogranka Mirka Ćurića prvotno je posjetila udovicu Jasenku Rem s kojom se razgovaralo o brojnim anegdotama, često humorno vezanim uz Remova reminisciranja studentskih susreta njegove generacije s Tinom Ujevićem o čemu je Rem svojevremeno napisao i knjigu zapisa Tin bez vina (Osijek 1981.)... Delegaciji DHK su se pridružili i članovi obitelji Rem (Goranova supruga Slade i Goranov sin Benjamin) te kritičarica i publicistica iz Slavonskoga Broda Dunja Vanić koja je i fotografski dokumentirala posjet delegacije grobu te knjižnici Slavonskoga Broda koja je obradila ostavštinsku autorovu knjižnicu, a završno se posjetilo i ulicu Remova rođenja.

Pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Fonda za kulturu Društva hrvatskih književnika u Gorjanima je svečano obilježena 150. godišnjica smrti hrvatskog književnika i svećenika Adama Filipovića Heldentalskog. Rođen je u Velikoj Kopanici 1792. godine, a do svoje smrti, 1871., djelovao je u Gorjanima, za sobom ostavivši bogatu ostavštinu, vidljivu u tom mjestu i danas. Adam Filipović Heldentalski pohađao je bogosloviju u Đakovu, a zaređen je 1816. Bio je kapelan u Vrbici i Osijeku, sjemenišni duhovnik u Đakovu, a od 1832. župnik u Gorjanima. Priredio je treće izdanje Relkovićeva Satira (1822.), dodavši mu autorovu stihovanu biografiju. Neki njegovi rukopisi, među kojima i spjev U Cvitnjaku Cvitar s Cvitom se razgovora te drame što ih je pisao tijekom preporoda, nisu pronađeni. Potpisivao se pseudonimima Adam župnik Gorjanski, Radoslav od Panonije Savske te šiframa A. P. o. H., A. Ph. od H. P. u G., A. Ph. od H. S. D. M. O. I. Opjevao je život velikog Strossmayerovog prethodnika biskupa Antuna Mandića, a više desetljeća je izdavao Slavonski narodni kalendar. Uvodni dio programa održan je na gorjanskom groblju gdje su izaslanstva suorganizatora te općina Gorjani i Velika Kopanica položila vijence na grobnicu Adama Filipovića Heledentalskog te je ovoirena i nova nadgrobna ploča, koju je podigla Općina Gorjani. Prigodnu molitvu za književnika i župnika vodio je mons. Luka Marijanović.

Skup je nastavljen u kulturno-turističkom centru Lucije Karalić u Gorjanima. Pozdravne riječi uputio je voditelj Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a u Đakovu dr. sc. Pero Aračić, te načelnici općina Gorjani i Velika Kopanica Ivan Lović i Ivan Meteš. Govoreći o bogatoj ostavštini Heldentalskog za Gorjane, načelnik Lović naveo je kako je za tim župnikom ostao kameni križ što se i danas nalazi u centru mjesta, potom zavjetni kipić protiv kolere, a nadozidao je i toranj na mjesnoj župnoj crkvi, opremio crkvu slikama i orguljama koje su i danas u funkciji, a 11. rujna 2021. je na njima održan koncert Katarine Javora i Mihaela Paara. Od turske kule napravio je crkvu sv. Tri kralja. U sklopu programa otkrivena je restaurirana slika iz 1840, koja je nastala kao zavjetni dar Adama Filipovića, nakon što su Gorjani oboljeli od kuge, zavjetujući se da će ju napraviti u znak zaštite protiv te opake bolesti. Na slici je jedini prikaz lika Adama Filipovića, te likovi sv. Roka – zaštitnika protiv kuge, i Blažene Djevice Marije. Sliku su otkrili dr. Pero Aračić i mr. Luka Marjanović.

Izlaganja o različitim aspektima Filipovićevog života i književnog rada iznijeli su mr. sc. Luka Marijanović iz Đakovačko-osječke nadbiskupije, Ivan Stipić sa Sveučilišta u Slavonskom Brodu, dr.sc. Tatjana Ileš s Akademije za umjetnost i kulturu iz Osijeka, te Mirko Ćurić, predsjednik Ogranka slavonsko-baranjsko-srijemskoga Društvo hrvatskih književnika. Mr. Marijanović je iznio niz nepoznatih detalja iz života ovog župnika koji je umro na glasu svetosti, a zaslužen i za narodna imena mjeseci. Ivan Stipić je iznio podatke o nepoznatim ili manje poznatim Filipovićevim rukopisima iz Arhiva obitelji Brlić u Slavonskom Brodu, a Tanja Ileš se bavila njegovim kalendarima. Ukazalo se na važnost ovog književnika koji djeluje na prijelomu pravopisnih normi i stilskih formacija, iznimnu autorsku plodnost te njegovu važnost u kontekstu ukupne hrvatske književnosti, koja često zanemaruje iznimno značajna imena poput Adama Filipovića Heldentalskog, koji je dokaz kako se i u manjim mjestima moglo i može relevantno djelovati. Prikupljanjem narodnog blaga, rodoljubnim pjesmama, slavljenjem hrvatskog jezika te pozivom na osnivanje književnog društva (akademije), pridružio se preporodnim gibanjima zajedno s naraštajem srodnih mu književnika “slavonske” književnosti koji su pisali na normiranoj ikavci. Niz njegovih djela je još uvijek premalo poznat javnosti, te je pred znanstvenicima opsežan posao istraživanja književno, jezično i kulturološki vrijedne građe.

Prošlogodišnji, 32. Pjesnički susreti, nakon prvotne odgode u svibnju, konačno su održani u subotu, 2. listopada 2021. u Drenovcima. Na samom početku susreta, sudionici su proveli vrijeme družeći se i razgledavajući prirodne ljepote drenovačkog kraja, a za upoznavanje s jednim od najstarijih marijanskih svetišta, Skrovite Gospe Šumanovačke, pobrinuli su se vlč. Željko Šimić i vlč. Ivan Živić. Nakon obilaska marijanskog svetišta, sudionici su se uputili u Račinovce, na lokalitet „Čardaci na Savi“, s čijom ih je poviješću i značaju upoznao Ivan Lučić, kustos Muzeja Cvelferije. U kasnim poslijepodnevnim satima u dvorani drenovačke Knjižnice održana je izložba „35 godina Pjesničkih susreta“ u suradnji s Muzejom Cvelferije. Ravnatelj Općinske narodne knjižnice Drenovci i izvršni producent Pjesničkih susreta, Goran Pavlović, otvorio je izložbu kratkim osvrtom na ovu dugogodišnju pjesničku manifestaciju, nakon čega su sudionici mogli uživati u fotografijama, plakatima i programima dosadašnjih Pjesničkih susreta. Uslijedio je posjet Muzeju Cvelferije, gdje ih je kustos Ivan Lučić proveo kroz postav i izložbu “Dvanaest boja Cvelferije”. Prije Središnjeg književnog sijela načelnik Općine Drenovci Josip Nasurović ugostio je sve sudionike Susreta u općinskoj vijećnici odakle su se svi uputili u drenovački Dom kulture. Središnje književno sijelo. Su vodile knjižničarke Mihaela Galović i Irena Stjepanović, a prije nego su najavile početak Središnjeg književnog sijela, ravnatelj drenovačke knjižnice Goran Pavlović se prisjetio utemeljitelja i drage osoba koje su svojim doprinosom osigurali kontinuitet održavanja ove, poslije Goranovog proljeća, najstarije poetske manifestacije u Hrvatskoj. Središnju svečanost svojim pozdravnim govorima započeli su načelnik Općine Josip Nasurović te predstavnik Vukovarsko – srijemske županije, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj i predsjednik Udruge „Duhovno hrašće“ Andrija Matić. Dopredsjednik Društva hrvatskih književnika, Mirko Ćurić Središnje književno sijelo proglasio je otvorenim. Bio je to znak za hrvatske književnike Paulu Ćaćić, Mirka Ćurića, Božicu Gašparić, Josipu Gogić, Davora Ivankovca, Ružicu Martinović-Vlahović, Franju Nagulova, Miru Petrovića, Marinu Tomić i Josu Živkovića da svojim stihovima počaste nazočne. Posebnu čar Središnjem književnom sijelu dali su glazbeni gosti, studenti s Akademije za umjetnost i kulturu – Martin Marijanović na braču, Domagoj Rodić na bisernici i Matea Matić na klaviru. Program su pripremili Vladimir Vladimirov i Darko Čuvidić. Nakon pjesničkog programa uslijedila je svečanost dodjele priznanja. akon divnih izvedbi, svjetla pozornice konačno su okrenuta prema ovogodišnjim laureatima. Umjetnički odbor Susreta je odlučio nagraditi mladog studenta iz Županje, Bonu Cvitkušića, čiji je rukopisni prvijenac Punktovi proglašen najboljim na javnom natječaju 32. Pjesničkih susret Drenovci 2021. Nagrada kojom se Općinska narodna knjižnica Drenovci obvezala otisnuti istoimenu zbirku i predstaviti je na 33. Pjesničkim susretima 2022. Priznanje Duhovno hrašće za najbolju poetsku zbirku autora iz Slavonije objavljenu između dvaju Susreta, Statua „Duhovno hrašće“ i novčana nagrada otišle su u ruke đakovačko-osječkog književnika Tihomira Dunđerovića za zbirku Drvolaši, koju je objavila Gradska knjižnica Đakovo. Književnik i književnoznanstvenik, član Društva hrvatskih književnika Milorad Stojević dobitnikom je ovogodišnje Povelje Visoka žuta žita za sveukupni književni opus i trajni doprinos hrvatskoj književnosti, Statue „Duhovno hrašće“ i novčane nagrade. Nagrade su laureatima uručili Mirko Ćurić, dopredsjednik Društva hrvatskih književnika, Andrija Matić, predsjednik Duhovnog hrašća, Josip Nasurović, načelnik Općine Drenovci i Goran Pavlović, ravnatelj Općinske narodne knjižnice Drenovci.

U Orašju su 24. listopada u Hotelu Navis održani 3. susreti pjesnika u Posavini na kojem nastupaju članovi i članice Društva hrvatskih književnika i Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne. Organizator Susreta je Ogranak matice hrvatske u Orašju, a u pjesničkom programu su nastupili članovi DHK Zvonimir Stjepanović, Mirko Ćurić, Mato Nedić, Joso Živković, Tomislav Žigmanov i Srećko Marijanović te članovi DHK HB Ivan Baković, Ivan Sivrić, Sonja Jurić i Ljerka Mikić. Program prati i prigodni zbornik u kojem je svaki pjesnik zastupljen s biografijom, fotografijom i dvije pjesme te predgovorom predsjednika Ogranka Matice hrvatske u Orašju mr. sc. Željka Vukića, koji je i prigodno pozdravio sudionike, uzvanike i posjetitelje Susreta pjesnika u Posavini. Pozdravne riječi su uputili i predsjednik Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne Ivan Baković te dopredsjednik Društva hrvatskih književnika Mirko Ćurić. U uvodnom dijelu su kratko predstavljena i dva zbornika kritičarskih tekstova hrvatskih književnih kritičara i kritičarica iz Vojvodine (Davor Bašić Palković, Ivana Andrić Penava, Nevena Mlinko, Vladimir Nimčević, Darko Baštovanović, Klara Dulić, Ševčić) te iz Bosne i Hercegovine (Ivan Baković, Marina Kljajo Radić, Šimun Musa, Mato Nedić, Ivan Sivrić) koji svjedoče o kritičarskoj i autorskoj živosti hrvatske književne kritike ali i književne scene izvan granica Republike Hrvatske, o čemu svjedoče i iznimno uspješni pjesnički susreti u Orašju.

U četvrtak, 25. studenoga 2021., u Budimpešti je održan program Hrvatska književna Panonija IV, koju su organizirali Društvo hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski i kulturni centar Croatica nonproft kft. iz Budimpešte u suradnji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, Znanstvenim zavodom Hrvata u Mađarskoj iz Pečuha, Hrvatskim vrtićem, osnovnom školom i đačkim domom iz Budimpešte (HOŠIG), Srednjom strukovnom školom Antuna Horvata i Spomen-muzejom biskupa Josipa Jurja Strossmayera iz Đakova, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Sadržajan program održan je u dva važna kulturna i prosvjetna prostora u Budimpešti: u prostorima Hrvatskog vrtića, osnovne škole i đačkog doma iz Budimpešte (HOŠIG) te u prostorima Medijskog centra Croatica kft.

Prvi program održan je u knjižnici HOŠIG-a gdje su Mirko Ćurić i dr. Goran Rem predstavili mladu hrvatsku književnicu Paulu Rem učenicima i nastavnicima gimnazijskih programa HOŠIG-a, s naglaskom na njen novi roman U ime kapitala (Mendarmedia, 2021). Paula Rem je rođena u Osijeku 1995. godine gdje je pohađala osnovnu školu i gimnaziju poslije čega je završila studij komunikologije i mediologije te judaistike i hebrejskog jezika na Bečkom sveučilištu. Do sada je objavila tri romana i jednu zbirku priča. Objavljivanjem prvog romana s trinaest godina, postala je najmlađa hrvatska književnica svoje generacije. Njezini su romani popraćeni stipendijom ASSIST te pohađanjem privatne američke škole Asheville School. Za vrijeme boravka u Americi, objavljivala je eseje na engleskom jeziku u lokalnim novinama Ashnoca. Uz nagradnu stipendiju Erasmus+ godinu je dana studirala na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu, a za vrijeme diplomskog studija komunikologije radila je kao studentska asistentica. Dvostruka je nagrađenica anonimnog književnog natječaja Matice hrvatske Osijek i konceptualna suautorica međunarodnog multimedijskog umjetničkog projekta "Intimacy". Članica je Društva hrvatskih književnika. Mladu autoricu i predstavljače pozdravila je ravnateljica HOŠIG-a Ana Gojtan i zahvalila se Društvu hrvatskih književnika što svake godine dovodi književnike i književnice u njihovu ustanovu te na taj način promiče čitanje i hrvatsku književnost.

Potom je održan program pod nazivom „Slavonski Advent u Budimpešti“, gdje je u holu HOŠIG-a predstavljena Adventska i božićna slavonska kuharica koju je Srednja strukovna škola Antuna Horvata objavila 2020. godine te je priređen slatki stol s božićnim i adventskim kolačima, čiji se recepti nalaze u kuharici. O sadržaju knjige/kuharice učenike i nastavnike HOŠIG-a upoznala je profesorica Maja Vonić te naglasila kako je riječ o jednom od brojnih projekata koje je Škola realizirala u zadnjih nekoliko godina. Sadržaj slatkoga stola nazočnima je predstavila nastavnica Marija Katilović, a potom su nazočni imali prigode kušati pripremljene slastice.

U drugom dijelu programa, koji je vodio predsjednik Ogranka DHK slavonsko-baranjsko-srijemskoga Mirko Ćurić, u Hrvatskom kulturnom i medijskom centru Croatica kft., pozdravne riječi uputio je najprije ravnatelj Croatice Csaba Horvat, koji je zahvalio Ogranku Društva hrvatskih književnika što je njegova ustanova partner u ovom vrijednom kulturnom projektu.

Nazočne je potom pozdravio u ime ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj dr. Mladen Andrlić, istaknuvši podršku ministrice ovoj manifestaciji koja okuplja hrvatske sudionike i ustanove iz pet zemlja panonskoga prostora. Veleposlanik jer istaknuo kako svim nazočio programima od prvog izdanja i poželio nastavak uspješnog projekta promicanje hrvatske kulture i književnosti.

Potom je veleposlanik otvorio dvije izložbe priređene u izložbenom salonu Croatice: izložbu ulja na platnu i akvarela „Panonske perspektive“ Zdravka Ćosića (Slavonski Kobaš, 15. XII. 1941. - Slavonski Kobaš, 23. II. 2006.) iz zbirke đakovačkog Spomen-muzeja biskupa Strossmayera prigodom 80. obljetnice rođenja i petnaeste obljetnice smrti te slatki slavonski Adventski i božićni stol koji su uredile djelatnice i djelatnici Srednje strukovne škola Antuna Horvata te je i ovom prigodom predstavljena kuharica. O djelima Zdravka Ćosića govorio je Mirko Ćurić, autor teksta u prigodnom katalogu, a o kuharici prof. Maja Vonić. Hrvatskom veleposlaniku i ostalim uzvanicima uručeni su primjerci kuharice i uzorci školskih proizvoda od pira. U nastavku programa priređena je dodjela Povelje uspješnosti Julija Benešića ovogodišnjem dobitniku ove prestižne nagrade, hrvatskom znanstveniku, pjesniku i kritičaru dr. sc. Stjepanu Blažetinu. Obrazloženje Povelje uspješnosti izložio je predsjednik Povjerenstva za dodjelu Povelje i Nagrade Julija Benešića dr. sc. Goran Rem, koje istaknuo kako je „Stjepan Blažetin, voditelj kroatistike u Pečuhu i voditelj Zavoda autor više književnoznanstvenih knjiga, od kojih je prvu kritičko-povjesničarsku Književnost Hrvata u Mađarskoj od 1918. do danas objavio 1998. u knjižnici Neotradicija u Osijeku, također i prevoditelj i mentor prijevoda s mađarskoga na hrvatski i obrnuto. Prva Blažetinova knjiga prijevoda s mađarskoga je zbirka pjesama „mađarskoga A. B. Šimića“ Mikloša Radnotija, naslovljena Neskladnom vremenu usprkos, također objelodanjena, godinu prije povjesničarske knjige, dakle 1997., u knjižnici Neotradicija, a krunski njegov autorski i mentorski rad je 2009. prijevod antologije hrvatskoga pjesništva Miroslava Mićanovića pod nazivom Utjeha kaosa inače proveden kroz Zagrebačku stilističku školu voditelja Krešimira Bagića… Svaki Blažetinov tekst vrlo visoko istražuje, pozorno razumijeva aktualne i povijesne kontekste, dakle uspostavlja humanističke komunikacije, osvješćuje jezične mreže i svojim izborom središnjeg prikaznoga teksta implicira apriornu afirmativnu evaluaciju.“

Povelju su Blažetinu uručili hrvatski veleposlanik u Budimpešti dr. Andrlić i predsjednik Ogranka DHK slavonsko-baranjsko-srijemskoga Mirko Ćurić, a on je vrlo emotivno zahvalio na zasluženom priznanju koje pokazuje kako postoje manifestacije, mjesta i povjerenstva unutar hrvatske kulture koje gledaju izvan uskih okvira najvećih centara i pokušavaju prepoznati rad onih koji djeluju na rubu. Priznanje je shvatio i kao poticaj za nastavkom istraživanja i posebice afirmacijom hrvatske književnosti u Mađarskoj.

Vojvođanski prinos programa bilo je premijerno predstavljanje knjige Katarine Čeliković: Književnost u zrcalima, – ogledi i eseji o književnosti Hrvata u Vojvodini. Krajem 2020. dovršena, u veljači 2021. godine otiskana u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, prva je knjiga u biblioteci „Prinosi za istraživanje i interpretacije književne baštine“. Knjiga je opsega 256 stranica, tiskana u nakladi od 500 primjeraka, a sadrži još i popis korištene literature, bibliografske bilješke o tekstovima, kazalo imena, recenziju te bilješku o autorici. Urednik i recenzent je Tomislav Žigmanov. Grafičko uređenje djelo je Darka Vukovića, priprema za tisak mr. Ervina Čelikovića, a korekturu je uradio Mirko Kopunović. O autorici je progovorio Tomislav Žigmanov, koji je istaknuo kako je knjiga vrijedne i svestrane Katarine Čeliković „faktografski pouzdana, sadržajno izvrsno užlijebljena u veće cjeline znane nam mjesne hrvatske književnosti, uz mnogovrsne pojašnjenosti i protumačenosti književnih djela i opusa, književnih pojavnosti i instituta te … s ispravnim prosudbama i ocjenama, iznesenim na, u stilskom smislu, suveren a lako čitljiv način. … Hrvatska (je )književnost u Vojvodini knjigom Katarine Čeliković dobila još jedan vrsni prinos stručnoj i kompetentnoj autorecepciji, a kroatistika kao takva i u cjelini vrijedno djelo o hrvatskoj književnosti istočnog zagraničnog ruba.“

Autorica je izrazila zadovoljstvo što je njeno prvo predstavljanje ove knjige u Budimpešti, na prestižnoj manifestaciji, koja okuplja publiku koja itekako prepoznaje kojim se temama ona bavi i što svojim radom nastoji postići. Nekoliko puta je naglasila kako želi da zrcala koja promatraju književnost Hrvata u Vojvodini ne budu pokrivena, kako je to u kućama u Bačkoj kada netko umre, već da budu čista i bistra da se u njima ogleda ono što vrijedi, posebice autori kakav je Balint Vujkov, čije se djelo na poseban način našlo u njenom „zrcalu“, iako ona nije rođena u Bačkoj, već u Varaždinu 1960. godine. Diplomirana je knjižničarska savjetnica, bibliografkinja, publicistica, književnica, kulturna djelatnica. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je komparativnu književnost i rusistiku 1983. godine. Od 1986. radi u subotičkoj Gradskoj knjižnici na stručnoj obradi knjiga, a potom kao bibliotekar-informator i na odjelu bibliografije. Od 2009. stručna je suradnica za kulturne projekte i programe u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata. Izvršna je urednica Časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ te članica uredništava kalendara Subotička Danica, glasila Otac Gerard, podlistka Hrcko te suradnica u Leksikonu podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca. Stručni su joj radovi objavljeni u zbornicima s više skupova u Hrvatskoj, Srbiji i Mađarskoj, te u publikacijama Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Autorica je nekoliko knjiga bibliografija te knjiga za djecu. Autorica je desetak bibliografskih radnji publiciranih u zbornicima. Urednica je šezdesetak knjiga kod više nakladnika. Dobitnica je „Antušove nagrade“ za doprinos kulturi bačkih Hrvata-Bunjevaca za rad u mjesečniku Zvonik (1997.), a za organiziranje Dana Balinta Vujkova Kulturno-prosvjetna zajednica Općine Subotica dodijelila joj je posebno priznanje „Dr. Ferenc Bodrogváry“ (2005.).

Završni dio programa bio je posvećen književnim čitanjima autora iz Hrvatske, Mađarske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Svojim pjesničkim i proznim tekstovima predstavili su se: Goran Rem, Paula Rem, Joso Živković, Mirko Ćurić, Stjepan Blažetin, Katarina Čeliković i Tomislav Žigmanov.

U Gradskom muzeju u Vinkovcima, u ponedjeljak, 22. studenoga 2021., održan je program kojim je Slavonsko-baranjsko-srijemski Ogranak DHK obilježio svoju 40. obljetnicu osnutka i 35. obljetnicu (pre)imenovanja ogrankom. Program je održan u suradnji s Gradskom knjižnicom, Vinkovci, čiji su djelatnici priredili i prigodnu izložbu izdanja Ogranka. Pozdravne riječi sudionicima uputila ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci Vedrana Lugić, a u ime pokroviteljice ovog događaja ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek pozdravne riječi uputio je Petar Elez, ravnatelj Državnog arhiva u Vukovaru, ministričin izaslanik. Skupu je nazočio u ime Vukovarsko-srijemske županije, zamjenik pročelnice Odjela za kulturu i turizam Viktor Lukačević.

Program je vodio predsjednik Ogranka DHK i dopredsjednik DHK Mirko Ćurić koje je nazočnima prenio pozdrave predsjednika Društva hrvatskih književnika Zlatka Krilića, predsjednika Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika i dopredsjednika Društva hrvatskih književnika Borisa Domagoja Biletića i predsjednika Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne Ivana Bakovića. U ime Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata te u ime svih organizacija koje surađuju s Ogrankom Društva hrvatskih književnika, nazočnima se obratio Tomislav Žigmanov, istaknuvši široku i dobru suradnju Ogranka s hrvatskim književnicima izvan granica Republike Hrvatske. Predsjednik Ogranka Mirko Ćurić uručio je suorganizatorima, uzvanicima i sudionicima prigodne poklone i zahvalnice.

U prvom dijelu programa o povijesti Ogranka progovorili su predsjednik Ogranka Mirko Ćurić i član Upravnog odbora i sin utemeljitelja Ogranka Vladimira Rema dr.sc. Goran Rem, koji je podsjetio i na niz drugih književnih obljetnica koje zbog pandemije nisu na odgovarajući način obilježene.

Slavonsko-baranjsko-srijemski ogranak DHK, prvotnog naziva „Sekcija DKH za Slavoniju i Baranju“, osnovan je 1981. u Vinkovcima, a prvi predsjednik Sekcije bio je hrvatski književnik Vladimir Rem (Slavonski Brod 4. XII. 1927 – Slavonski Brod 22. VIII. 2011.) Ogranak je radio pod imenom „Sekcija DKH…“ do 1986, kada je 26. travnja 1986., na sjednici održanoj na izletištu Otočki virovi, promijenila ime u Ogranak DKH – Vinkovci. Konstituirajućoj sjednici, održanoj u skladu s novim Pravilnikom o radu ogranaka, nazočila je i tadašnja predsjednica DKH, Drenovčanka Marija Peakić Mikuljan i tadašnji tajnik DKH, Željko Knežević rodom iz Gornjeg Rajića. Vladimir Rem, dotadašnji predsjednik Sekcije DKH, izabran za predsjednika Ogranka. Himzo Nuhanović imenovan je tajnikom, a Josip Hodak koordinatorom odbora i komisija Ogranka. Redovni članovi Ogranka tada su bili: Ivo Balentović, Stjepan Godić, Dragutin Horkić, Branko Hribar, Željko Knežević, Jakov Kopilović, Dubravko Jelčić, Mirko Jirsak, Miroslav Mađer, Boro Pavlović, Vladmir F. Reinhofer, Vladimir Rem, Dionizije Švagelj i Ivanka Vujčić Laszowski.

Članovi suradnici Ogranka bili su: Ivan Baranjek, Anđelko Barbić, Antun Bartek, Dražen Brandić, Ivan Bušić, Katica Čorkalo, Josip Ćosić, Stanko Ferić, Martin Grgurovac, Ivan Grigić, Nikola Jukić, Marko Kadić, Tin Kolumbić, Vladimir Letinić, Stjepan Martinović, Milenko Nedić, Matija Pokrivka, Vladimir Rešković, Zvonko Stahl, Josip Šarčević, Joža Ščrbašić, Antun Šimunić, Zvonimir Tucak, Ivan Vargaš, Đuro Vidmarović, Antun Vrgoč, Ana Vuković i Branko Živković.

Nakon izlaganja Gorana Rema, održano je premijerno predstavljanje prvog dvobroja časopisa Ogranka Društva hrvatskih književnika slavonsko-baranjsko-srijemskoga – Književna riječ 1-2. Časopis i njegovu koncepciju su predstavili urednici Franjo Nagulov i Vlasta Markasović, koji su predstavili uvrštene autore, tematske cjeline, najavili naredno godište časopisa te njegovo daljnje profiliranje. Podsjetili su da su časopisu prethodila tri izdanja istoimenog zbornika radova članova Ogranka i suradnika 2015., 2017. i 2019.

Osim ovoga izdanja Ogranak je objavio zbirku Franje Džakule Tempus fugit, prigodom 75 rođendana ovog važnog pjesnika iz Đakova.

U završnom dijelu programa članovi Društva hrvatskih književnika čitali su svoje recentne književne radove. Vinkovačkoj publici su se predstavili Franjo Džakula, Goran Rem, Vlasta Markasović, Ružica Martinović Vlahović, Brankica Bošnjak, Tomislav Žigmanov, Stjepan Tomaš, Joso Živković, Mirko Ćurić, Livija Reškovac i član suradnik Željko Bosilj. Mirko Ćurić je pročitao priču Adama Rajzla koji nije mogao nazočiti programu, Franjo Nagulov pjesmu nagrađene pjesnikinje Marijane Radmilović a Tomislav Žigmanov pjesmu Jakova Kopilovića, vojvođanskog hrvatskog književnika koji je od prvih dana bio uključen u rad Ogranka DHK u Vinkovcima.

U srijedu, 1. prosinca 2021. tradicionalni program PJESNICI I GLAZBENICI PJESNIKU, posvećen Vladimiru Remu, prigodom desete obljetnice smrti (Slavonski Brod, 4. prosinca 1927. - Slavonski Brod, 22. kolovoza 2011.) te 40. obljetnice utemeljenja Ogranka, kojem je bio prvi predsjednik i utemeljitelj, u sklopu manifestacije 16. slavonsko-baranjsko-srijemski hrvatski književni dani. Program je vodio predsjednik Ogranka Mirko Ćurić, a pozdravne riječi uputili su ravnateljica Gradske knjižnice Slavonski Brod Ružica Bobovečki, Vesna Kukavica iz Hrvatske matice iseljenika te u ime članova Ogranka DHK slavonsko-baranjsko-srijemskoga iz vremena utemeljenja bivši predsjednik DHK Đuro Vidmarović. Predsjednik Ogranka Mirko Ćurić uručio je prigodne zahvalnice Jasenki Rem, supruzi Vladimira Rema, sinu Vladimira Rama, književniku i znanstveniku Goranu Remu, unuci Vladimira Rema, književnici Pauli Rem, članovima suradnicima Ogranka u vrijeme utemeljenja Antunu Barteku i Đuri Vidmaroviću, književnici Ružici Martinović Vlahović, glazbenicima koji prate programe Ogranka: Sanji Hajduković i Josipu Molnaru te Gradskoj knjižnici Slavonski Brod - za dugogodišnju uspješnu suradnju i doprinos napretku Ogranka.

U prvom dijelu programa Mirko Ćurić i Goran Rem predstavili su roman U ime kapitala (Menadarmedia 2021) Paule Rem, najmlađe članice DHK, koja je istaknula kao je jedna od važnih osoba njene književne formacije bio upravo njen djed Vladimir Rem, čiji osjećaj za društvenu pravdu i zauzetost i sama baštini i afirmira u svojim djelima.

Djelatnici Gradske knjižnice Slavonski Brod predstavili su kroz prezentaciju Ostavštinu Vladimira Rema u Gradskoj knjižnici Slavonski Brod. U završnom dijelu programa književnik Antun Bartek je iznio svoja sjećanja na suradnju s Vladimirom Remom i njegovu ulogu u organizacijskoj strukturi Ogranka u prvim godinama. Podsjetio je na književnike iz Slavonskog Broda koji su aktivno sudjelovali u radu Ogranka te pročitao svoju pjesmu iz nove zbirke koju priprema. Đuro Vidmarović je pročitao tekst o brodskom književniku Gezi Milošiću (Sveta Klara, 28. srpnja 1926. – Slavonski Brod, 26. svibnja 1981.), prigodom četrdesete obljetnice njegove smrti. Paula Rem je pročitala priču iz knjige Zlatna hrvatska mladež, a Ružica Martinović Vlahović nadahnutu, prigodnu pjesmu o smrti.

Goran Rem je zahvalio svim sudionicima u ime obitelji Rem, koja je nazočila programu u punom sastavu, uz ranije navedene i Goranova supruga i sin Benjamin, te se pojedinačno referirao na izlaganja prethodnika. Pozdravio je i druge nazočne suradnike Ogranka, kao što su novinarka i književna kritičarica Dunjava Vanić te umjetnik Ivana Šeremet, čiji je rad zaštitni znak manifestacije Ogranka Hrvatska književna Panonija.

Za kraj programa DUO AH (Josip Molnar i sanja Hajduković) otpjevali su dvije uglazbljene pjesme Vladimira Rema „Jedna se bludnica zove Marija“ te „Djevojci u jesen.“

Prvi dvobroj novoga časopisa "Književna riječ" u nakladi Slavonsko-baranjsko-srijemskog ogranka Društva hrvatskih književnika predstavljen je U Klubu knjižare Nova u sklopu 16.Slavonsko-baranjsko-srijemskih hrvatskih književnih dana 17. prosinca 2022. Ovaj književni časopis, čiji su urednici Franjo Nagulov i Vlasta Markasović, objavljen je prošloga mjeseca nakon triju zbornika istovjetnoga naziva, a tiskan je uz potporu Ministarstva kulture i medija RH u Godini čitanja 2021. i OBŽ. Zaključili smo kako naš zbornik ima potencijala prerasti u časopis, pa je Franjo Nagulov prošle godine napisao program koji smo prijavili na Ministarstvo kulture i medija. Sa zadovoljstvom možemo reći da smo dobili inicijalna sredstva te objavili prvi dvobroj časopisa "Književna riječ" koji nam se čini važnim za sadašnjost, ali i za određenu budućnost književnosti na ovome prostoru. Časopis je opremljen fotografijama vinkovačkog fotografa Ivana Došena, a urednici su ga sadržajno podijelili na rubrike: Poezija, !, Proza, Intervju, Kritičarski izbor, Dramski zalet, i Ogranon te urednički pogovor Franje Nagulova. U rubrici Poezija čitamo pjesme Denisa Ćosića, Marije Dejanović, Tihomira Dunđerovića, Marinka Plazibata i Stanka Krnjića.

Rubrika !, kao što stoji i u njenom kratkom uvodniku, zamišljena je kao temat (dvo)broja. Za ovu prigodu dotaknuta je tema odnosa književnosti i provincije (podjednako, dakako, provincije i književnosti), a svoja su razmišljanja su iznijeli Sanja Baković, Marko Gregur i Božica Brkan.

Prozni blok donosi tekstove Jelene Zlatar Gamberožić, Davora Ivankovca, Daniela Radočaja, Maje Urban, Ivana Zrinušića, Darka Pernjaka i Božice Brkan.

Rubrika Intervju donosi razgovor s Marijanom Radmilović, autoricom triju nagrađenih knjiga, najrecentnije nagrađenom Nagradom HAZU na manifestaciji Tadijina jesen u Slavonskom Brodu. Kritičarski izbor je u ovom broju ponudio književnik i književnoznanstvenik Goran Rem. U rubrici Dramski zalet, fragmentom iz drame nagrađene ovogodišnjom drugom nagradom Marin Držić Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, predstavila se Monika Herceg. Ogranon je zamišljen kao rubrika namijenjena predstavljanju članica i članova ogranka Društva. Za nultu su časopisnu prigodu predstavljen je pjesnik Franjo Džakula, zatim mlada prozaistica Paula Rem, a Mirko Ćurić, predsjednik Ogranka napisao je prigodan tekst o utemeljenju Ogranka te o aktivnostima u posljednjih godinu dana.

U ime uredništva časopisa Franjo Nagulov je izrazio nadu kako će časopis iz dvobroja rasti „zadovoljavajući tako jednu od nasušnih ogranačkih, ali i šire kulturnih potreba prostora, uz bogatu suradnju s kolegicama i kolegama iz Hrvatske i inozemstva (…) Umjesto tipkomaha, dakle, pozivamo na čitanje časopisa, ne isključujući mogućnost da rijetki ovoprostorni zaljubljenici u književne superlative, alternativni mišlju, riječju, djelom i propustom, misiju otpočnu čitanjem od kraja prema početku.”

Mirko Ćurić,

predsjednik Ogranka DHK slavonsko-baranjsko-srijemskoga

preminuli članovi

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA

Novosti DHK