DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Osnovano 1900.Preminuo dr. sc. Milorad Nikčević
Ispraćaj i komemoracija povodom smrti našega uvaženog člana prof. dr. sc. Milorada Nikčevića održat će se u srijedu, srijedu, 20. listopada 2021. u 13 sati na Centralnom groblju u Osijeku – Krematorij. Komemoracija će se održati 20. listopada 2021. u 16 sati na Filozofskom fakultetu u Osijeku, Velika svečana dvorana (br. 60, 2. kat).
U Osijeku je u 13. listopada, u noćnim satima, u 81. godini života, preminuo istaknuti hrvatski i crnogorski književnik i znanstvenik, dr. sc. Milorad Nikčević.
Posljednji javni nastup bio mu jer na 24. đakovačkim susretima hrvatskih književnih kritičara, 25. lipnja 2021., na kojima je predstavio svoje dvije kapitalne knjige: KNJIŽEVNO-KULTURNE VEZE NA RUBOVIMA MEDITERANA, Crnogorske i hrvatske književnokulturne interferencije (2019) i IDENTITETSKE APORIJE, odbrana crnogorskog identiteta; rasprave/kolumne/intervjui (2020).
Književni povjesničar, teoretičar i književnik MILORAD NIKČEVIĆ rođen je 14. siječnja 1941. godine u Stubici / Pješivci, Republika Crna Gora. Osnovnu školu završio je u Bogetićima, a realnu gimnaziju u Nikšiću. Diplomirao je studij slavistike (jugoslavistiku i rusistiku) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu magistrirao je s tezom Stefan Mitrov Ljubiša i Njegoš – uticaji i paralele(1976). Doktorsku disertaciju pod naslovom Crnogorska pripovijetka od 60-ih godina 19. vijeka do prvog svjetskog rata obranio je (1985) na Filološkom fakultetu u Beogradu i stekao akademski stupanj doktora filoloških znanosti. Studijski se usavršavao na Državnom univezitetu “Lomonosov” u Moskvi (1975) i SAD-u: University of UCLA (Los Angeles, 1989). Potom na zagrebačkom Filozofskom fakultetu (1996) i na University of Berkely (San Francisco, 2001). Više od jednog desetljeća predavao je hrvatski i ruski jezik s književnošću kao srednjoškolski profesor u školskom centru Ruđera Boškovića u Osijeku. Radio je u Zajednici općina Slavonije i Baranje sa sjedištem u Osijeku, a potom u istom svojstvu kao republički savjetnik / inspektor za prosvjetu, znanost i kulturu u Ministarstvu prosvjete u Zagrebu (1980 – 1986). Od 1979. do 1986. predavao je kao sveučilišni predavač ruski jezik (dopunski rad) na Medicinskom fakultetu i Višoj medicinskoj školi Sveučilišta u Zagrebu (dislocirani studij u Osijeku). Položio je stručni ispit za profesora srednje škole i državni ispit u upravi. Županijski sud u Osijeku imenovao ga je za stalnog sudskog tumača za ruski, rusko-ukrajinski i srpski jezik (1997). Od 1986. radi kao docent, potom kao izvanredni profesor (1989), zatim kao redoviti profesor (1996) i naposljetku kao redoviti profesor u trajnom zvanju (2001) na Odsjeku kroatistike (Katedra za hrvatsku književnost) na Filozofskom (bivšem Pedagoškom) fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Predaje kolegije Metodiku jezika i književnosti, a od 1993. Metodologiju znanstvenog rada i Metodiku nastave književnosti. Od 2005. do umirovljenja 2011. godine predsjednik je i jedan od utemeljitelja Katedre za metodike i metodologiju znanstveno-istraživačkog rada nastave jezika i književnosti. U zvanju znanstvenog savjetnika prof. Nikčević je suradnikom na enciklopedijskim edicijama Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu i brojnim znanstvenim institucijama u RH i CG. Sudionik je mnogih inozemnih i domaćih konferencija i kolokvija na pokidanim prostorima bivše Jugoslavije: u Zagrebu, Osijeku, Sarajevu, Subotici, Podgorici, Herceg-Novom, Budimpešti i dr., gdje se raspravljalo o nacionalnim entitetima, njihovim doticajima, susretima, interkulturnim vezama i konfesijama. Utemeljitelj je crnogorskog studija (1995) Montenegrina (Crnogorska književnost, Povijest crnogorske kulture i civilizacije) i prvi je gostujući profesor toga studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1996). Predlagač je programa i nositelj kolegija Hrvatske književne komunikacije s crnogorskom književnošću (vidovi i aspekti) na poslijediplomskom i doktorantskom studiju Hrvatski jezik i književnost u kontekstu srednjoeuropskih jezika i književnosti na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Osnivač je i potpredsjednik Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Montenegro” (1990), Nacionalne zajednice Crnogoraca (1993), predsjednik Crnogorskog društava “Montenegro – Montenegrina” u Zagrebu (1995 – 1997) i Crnogorskog kulturnog društva “Montenegro – Montenegrina” u Osijeku (1997). Sada je potpredsjednik Hrvatsko-crnogorskog društva prijateljstva “Croatica Montenegrina” RH (2000), Saveza crnogorskih udruženja Republike Hrvatske (2002). U najnovije vrijeme, s blagoslovom poglavara Crnogorske autokefalne pravoslavne crkve i Punomoćjem njegova Preosvještenstva Arhiepiskopa cetinjskog i Mitropolita crnogorskog Mihaila (Miraša Dedeića), prof. Nikčević je imenovan povjerenikom i opunomoćnikom u Republici Hrvatskoj. Kao takav on je inicijator, pokretač i realizator osnivanja Crnogorske pravoslavne crkve u Republici Hrvatskoj (2005). Učesnik je književnih razgovora na HTV-u, na Drugom i Trećem programu Radio Zagreba, te na televizijama Sarajeva i Titograda / Podgorice. Za stručni, znanstveni i pedagoški rad dobio je više priznanja i nagrada. Posebno se ističe zlatni Pečat grada Osijeka (2003) “za izuzetna ostvarenja u području znanosti”. O znanstvenom, kulturnom i prosvjetnom portretu prof. Nikčevića snimljeno je više televizijskih emisija, dokumentarnih priloga na HRT-u, Crnogorskoj državnoj televiziji i drugim televizijskim postajama u zemlji i inozemstvu.
Veliki broj književnopovijesnih, književnoteorijskih, kulturoloških, lingvističkih, paleoloških studija i rasprava, eseja, feljtonskih i drugih diskurzivnih kolumni, prikaza i stručno-metodičkih i metodoloških radova, objelodanio je prof. Nikčević u raznim periodičnim publikacijama, tematskim i specijalističkim zbornicima, dnevnim listovima i revijama, i to u većini bivših jugoslavenskih republika te u inozemstvu. Učestvovao je sa saopćenjima na mnogim znanstvenim i stručnim skupovima, slavističkim, filološkim i folklorističkim kongresima, tematskim i specijalističkim konferencijama, kolokvijima, međunarodnim i brojnim domaćim filološko-slavističkim kongresima i simpozijima.
Ogranak DHK slavonsko-baranjsko-srijemski
Mirko Ćurić, predsjednik
popis članova