DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Osnovano 1900.Preminuo Dubravko Jelčić
Dubravko Jelčić rođen je 6. studenoga 1930. u Požegi. Gimnaziju polazio u Slav. Brodu, Novoj Gradiški, Požegi i ponovno u Slav. Brodu, gdje je i maturirao. U međuvremenu je (1945.) osuđen na 18 mjeseci zatvora zbog širenja antikomunističkih letaka, pa je dio kazne izdržavao u kaznionici Stara Gradiška. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao disertacijom o Josipu Kosoru i autohtonosti ekpresionizma u hrvatskoj književnosti. Od 1956. do 1960. bio je srednjoškolski profesor i zatim dramaturg Hrvatskoga narodnog kazališta u Osijeku, potom opet srednjoškolski profesor u Travniku, a od 1960. do 1993. asistent, viši znanstveni suradnik i znanstveni savjetnik u Institutu (kasnije Zavodu) za književnost. Od 1960. do danas razvio je svestranu djelatost kao književnik, znanstvenik, publicist, bibliograf i urednik, a od 1990. i političar i politički pisac. Surađivao je u brojnim časopisima i dnevnim listovima različitim prilozima. U tom razdoblju bio je urednik biblioteke “Izbor” u Nakladnom zavodu “Znanje”, gdje je između ostaloga uredio ciklus knjiga “Hrvatska politička misao XIX. i XX. stoljeća” (1970.-1971.), te biblioteke “Vijenac” u Nakladnom zavodu Matice hrvatske, u kojoj je tiskano blizu četrdesetak djela hrvatskih i stranih klasika (1979..-1989.), a sam je priredio gotovo stotinjak knjiga hrvatskih pisaca, bio član uredničkog odbora biblioteka “Pet stoljeća hrvatske književnosti”. Uredio je nekoliko svezaka u kritičkim izdanjima sabranih djela Tina Ujevića, A. G. Matoša, Vladimira Nazora i A. B. Šimića, uredio je (s Krstom Špoljarom) izabrana djela Augusta Šenoe u 12 svezaka i uz njih sastavio dosad jedini zbornik kritičkih radova o Šenoi ("August Šenoa u očima kritike", 1978.), te izabrana djela Tina Ujevića i uz njih enciklopedijsku panoramu Ujevićevih ideja ("Opojnost uma", 1986.; drugo izdanje 2004.), a priredio je i drugo i treće izdanje istovrsne knjige "Misli i pogledi" A. G. Matoša (1988.; 2004.), dopunivši prvo izdanje što ga je 1955. priredio Mate Ujević. Bio je izvršni, a zatim i glavni urednik edicije “Stoljeća hrvatske književnosti”, u kojoj je priredio i uvodnim esejima popratio "Književna djela" Ante Starčevića (1995.), Pripovijetke /"Ratno roblje", "Ognjište I". i "Ognjište II". Mile Budaka (1995.), "Izabrana djela Vladimira Kovačića i Vinka Nikolića" (1997.), "Izabrane političke spise Eugena Kvaternika" (1998.), "Izabrane političke spise Milana Šufflaya" (2000.), "Izabrane političke eseje i Izabrane književne i političke eseje Vinka Kriškovića" (2003.), "Izabrana djela Antuna Nizetea" (2004.) te "Izabrane književne i političke spise Josipa Jurja Strossmayera" (knjiga I., 2005., knjiga II. 2006.). Sudjelovao je na više desetaka znanstvenih skupova književnog i političkog karaktera, te književnih i političkih tribina širom Hrvatske, od kojih je neke i organizirao i vodio. Od 1983. član suradnik JAZU, od 1988. urednik Akademijina književnog časopisa “Forum”. Od 1990. do 1992. podpredsjednik Matice hrvatske, od 1992. redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Od 1995. do 1999. zastupnik u Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora, a od 1998. do 2003. tajnik Akademijina Razreda za književnost. Od 2004. do 2011. bio je član Predsjedništva HAZU. Od 2010. bio je voditelj Zavoda za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
popis članova