U srijedu, 5. lipnja u Zadru preminuo je Nikola Ivanišin u 90. godini života.
Ivanišin Nikola, književni povjesničar i kritičar (Trebinje, BiH, 18. rujna 1923.) U Dubrovniku je 1943. završio gimnaziju; na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao 1951. jugoslavistiku, rusistiku i talijansku, doktorirao 1957. radom Časopis Slovinac i slovinstvo u Dubrovniku 1878. – 1884. (Rad JAZU, knj. 324, 1962). Na zadarskome Filozofskom faklutetu od 1959. do umirovljenja 1994. predavao je noviju hrvatsku književnost i teoriju književnosti, od 1969. kao redoviti profesor; predavao je i na Filozofskom fakultetu u Puli (1997-2002). Bio je glavni urednik časopisa Dubrovnik, Zadarska revija i Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. God. 1982. – 84. Bio je direktor Jugoslavenskog seminara za strane slaviste i glavni urednik njihovih dviju publikacija. Od listopada 1958. do srpnja 1959. bio je stipendist Herderova instituta u Marburgu an der Lahn. Kao gostujući profesor predavao je u Marburgu, Münchenu i Krakovu. U Münchenu je proučavao njem. likovni i književni ekspresionizam i ta istraživanja objavio u knjizi Tradicija, eksperiment, avangarda (1975). Pručavanja dubrovačkih pisaca objavio je u knjigama Dubrovačke književne studije (1966) i Grada Dubrovnika pjesnik: Ivo Vojnović (1984). Prvi je nakon 1945. pisao o književnoj kritičaru A. Haleru. Bavio se i djelima M. Krleže i A. Barca. Sastavio je antologiju O hrvatskoj književnosti NOB (Mogućnosti, 1978, 11-12).
Bibliografiju njegovih radova objavila je Z. Rados u Radovima Filozofskog fakulteta u Zadru (1988-89, 28).
DJELA:
Dubrovačke književne studije, Dubrovnik, 1966.
Tradicija, eksperiment, avangarda, Split, 1975.
Ljudi, djela, uspomene, Split, 1978.
Grada Dubrovnika pjesnik, Zagreb, 1984.
Izabrana djela, PSHK, knj. 162, Zagreb 1984.
Fenomen književnog ekspresionizma, Zagreb 1990.
Književnopovijesno djelo Antuna Barca, Rijeka 1996.
Od Dživa Gundulića do Miroslava Krleže, Split 2004.
Profesorovi književni zapisi, Split 2006.