Središnja tema ovogodišnjih Susreta, održanih u Gradskoj knjižnici Đakovo 16. i 17. lipnja 2025. vrlo je aktualna – Književna kritika i umjetna inteligencija. Bila je to i tema okruglog stola čijih je osmero sudionika: Paula Rem, Sven Kezele, Darija Žilić, Darko Baštovanović, Igor Gajin, Srećko Marijanović, Nevenka Mlinko Baštovanović te Matija Štahan koji je priložio rad, uz moderiranje Mirka Ćurića, promišljalo o tome koliko je UI prijetnja čovjeku, njegovu stvaranju, s naglaskom na humanističkom području djelovanja, kako se književna kritika snalazi između čovjeka i stroja, a Paula Rem odaslala je poruku da DHK zauzme oštar stav o uporabi UI-ja, pa i da se sankcionira njezina upotreba među studentima i sl.
Sven Kezele zapitao je je li nam UI prijetnja, gdje je granica između čovjeka, čovjekova duha i stroja, staviviši u odnos napredovanje tehnologije s jedne i napredovanje, izobrazbu ljudskog duha s druge strane. Istaknuo je odgovornost svakoga od nas kao posljednju instancu prema tome. Upozorio je na konačne posljedice za one koji se slijepo služe UI-jem. Kezele je i jedan od autora tematskih tekstova pratećeg zbornika, koji se bave odnosom književnosti, književne kritike i UI-ja. Današnje doba obilježeno je stalnim tehnološkim napretkom, a tehnika sada, nakon primjene u području fizičkih ljudskih djelatnosti, nalazi svoje mjesto i u humanistici pa se opravdano postavlja pitanje na koji će se način njezin najnoviji iznalazak, umjetna inteligencija – koji je još donedavno pripadao svijetu knjiške i filmske fantazije – odraziti na prevoditelje, pisce i umjetničke stvaraoce, književne kritičare. Tehnika i čovjek odvajkada i ne bez teških nesuglasica ukorak koračaju jedno uz drugo, bilo da je riječ o oružju za lov, alatu za gradnju kuće ili parnoj lokomotivi, a tehnika je prisutna i u samoj književnosti na koju je ponajprije utjecala izumom pisma i tiskarskog stroja, napisao je Kezele.
– Svaki put kad se pojavi neki novi medij, a priori smo negativni, društvo je bilo skeptično prema tome, a sada kada se pojavio novi medij kao što je UI, nitko nije skeptičan – rekla je Rem, nazvavši UI softverom za plagiranje, matematičkim algoritmom. Za humanistička, društvena područja to je, ocijenila je, štetno.
Nitko se ne suprotstavlja tome i to je najveći problem, pa DHK treba imati oštar stav o tome – rekla je Rem, a Srećko Marijanović iznio je svoja neugodna iskustva zbog posezanja drugih za UI-jem, a koja se tiču njegova rada.
– UI uzima tuđe znanje i u obrazovnim se ustanovama olako prelazi preko upotrebe UI-ja u obrazovnom procesu. Zasigurno bi daleko ozbiljnije trebali povesti računa o tome – rekao je predsjednik Slavonsko-baranjsko-srijemskog ogranka DHK Mirko Ćurić.
Što je čovjek, a što stroj u procesu stvaranja – više nismo sigurni – poručio je Marijanović.
– Sve se to već davno dogodilo, danas samo vidimo posljedice – poručila je Darija Žilić, a Nevena Milinko Baštovanović, uz ostalo, ocijenila da dijalog s UI-jem, “inteligencijom stroja”, nije stvaran, da nam UI podilazi.
– Bauk UI-ja, pa i inteligencije, kruži svijetom. Nismo bili toliko fobični prema kompjutorima i internetu kada su se pojavili. UI se pojavio kao nešto što nas je uplašilo – izaziva osjećaj ugroženosti u čovjeka jer poseže za nečim što smo smatrali ekskluzivno svojim, a to je da je čovjek umno biće – mislim, dakle, jesam. Imamo ozbiljnu konkurenciju, no UI nije dorastao čovjeku, ona samo kompilira, reciklira nešto već pohranjeno u sustav – rezimirao je Igor Gajin.
U drugom dijelu programa predsjednik povjerenstva za dodjelu Nagrade i Povelje uspješnosti dr. Goran Rem predstavio je sve knjige koje su pristigle na ovogodišnji natječaj te vrlo iscrpno obrazložio odluku Povjerenstva u kojem su osim njega radili Vlasta Markasović i Josip Cvenić.
Laureatom 28. Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara proglašen je Strahimir Primorac, hrvatski književni kritičar, rođen 1945. u Sarajevu. Od 1971. zaposlen u Večernjem listu kao lektor i redaktor. Književnom kritikom počeo se baviti za vrijeme studija, pišući najprije o knjigama poezije u Studentskom listu i kasnije u Tlu, ali će uskoro proza postati gotovo isključivo predmet njegova zanimanja. Surađivao je u brojnim novinama i časopisima (Oko, Republika, Erasmus, The Bridge/Most, Moje vrijeme), a najduže u Večernjem listu. Više godina kritikama surađivao u emisiji Bibliovizor Trećeg programa Radio Zagreba, a jedno je vrijeme u suradnji s Danijelom Dragojevićem na Trećem programu uređivao emisiju o prozi. Redovito piše kritike u Vijencu. Primorcu je Nagrada Julija Benešića pripala za knjigu kritika Vjera u priču (Stajergraf, Zagreb), a uručili su je članovi Povjerenstva Josip Cvenić i Goran Rem.
Perina Meić i Kristina Špiranec dobitnice su Povelja uspješnosti Julija Benešića. Povelja uspješnosti Julija Benešića Perini Meić pripala je za Knjigu od kritika, a Kristini Špiranec za O nužnosti poezije. Kristini Špiranec Goran Rem i predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Đakovu Robert Francem, dok je Perina Meić bila odsutna zbog obveza na Filozofskom fakultetu u Mostaru pa će joj priznanje biti uručeno naknadno.
Drugoga dana programa predstavljen je Zbornik Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara 27, koji je uredio Mirko Ćurić te pjesnička zbirka Magma Nevene Mlinko Baštovanović, o kojoj je uz autoricu govorila Darija Mataić Agičić. U glazbenom programu nastupio je Duo AH iz Đakova.
Tekst i fotografije: Suzana Župan (GS)/DHK SBS
