Vjekoslava Jurdana

Društvo hrvatskih književnika Članovi društva Vjekoslava Jurdana

Članovi društva

Vjekoslava Jurdana

Vjekoslava Jurdana rođena je 1967. u Rijeci gdje je završila studij južnoslavenskih jezika i književnosti. Ondje je i doktorirala s tezom o ulozi povijesti i prostora u opusu Drage Gervaisa. Permanentno objavljuje znanstvene i stručne tekstove s područja teorije i povijesti književnosti te eseje i prikaze raznolike tematike. Sveučilišna je profesorica na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
Objavila je dvije znanstvene knjige: „Povijest kao sudbina. Život i stvaralaštvo Drage Gervaisa“ te „Igri. Mala zaviČAjna čitanka (s primjerima iz čakavske poezije Drage Gervaisa)“. Višestruko je nagrađivana za svoj znanstveni i stručni rad, a uz Posebno priznanje Grada Opatije za doprinos u očuvanju i njegovanju tradicijske baštine (2010.) te Nagradu Grada Opatije za područje kulture (2016.), dobila je i državnu nagradu „Ivan Filipović“ u području znanstvenog i stručnog rada koja joj je 2016. godine uručena u Hrvatskom saboru.
Piše poeziju na čakavskom jeziku i standardu. Njezine pjesme tiskane su u skupnim zbirkama, a objavila je i dvije samostalne zbirke „Kolajnica“ i „Zvonejske lumbreli“. Za djecu je pisala pjesme koje su uglazbljene na dva nosača zvuka te je objavila slikovnicu „Tončić Petešić“. Nagrađivana je i za svoje književno stvaralaštvo, primjerice, prvom nagradom stručnog povjerenstva za najbolju pjesmu na čakavšćini (Međunarodni pjesnički natječaj Ča nad Kvarneron) – 2016. godine te drugom nagradom 2017. godine, a prvom nagradom za najbolji putopis na nacionalnom književnom natjecanju Susret hrvatskog duhovnog književnog stvaralaštva „Stjepan Kranjčić” u Križevcima 2016. godine, te prvom za esej, 2017. godine.
Članica je američkog udruženja Association for Slavic, East European, and Eurasian Studies (ASEEES), Hrvatskog društva istraživača dječje književnosti, Katedre Čakavskog sabora Lovran te Katedre čakavskih pjesnika/ Ustanova „Ivan Matetić Ronjgov“ u Ronjgima.
Sa suprugom i sinom živi u Lovranu.

Disertacija

Povijest i prostor u stvaralaštvu Drage Gervaisa, Rijeka, Filozofski fakultet u Rijeci, 2007., 398 str.

Znanstvena knjiga

Povijest kao sudbina – Život i stvaralaštvo Drage Gervaisa, Izdavački centar Rijeka, Znanstvena biblioteka Dometi, Rijeka (2009), 343 str.

ISBN 978-953-6939-45-9

Igri. Mala zaviČAjna čitanka (s primjerima iz čakavske poezije Drage Gervaisa), Sveučilište Jurja Dobrile u Puli – Ustanova Ivan Matetić Ronjgov Viškovo, Pula-Viškovo, (2015), str. 243. ISBN: 978-953-7320-04-1

Poglavlje u knjizi

Stavovi učitelja o važnosti bajke u nastavi primarnog obrazovanja, u Izobraževanje za 21. stoletje – ustvarjalnost v vzgoji in izobraževanju, Koper, (2014), ur. Dean Hozjan, Univerza na Primorskem, Znanstveno-raziskovalno središče, Univerzitetna založba Annales, serija: Annales Ludus, 253-266 (u koautorstvu sa Sandrom Kadum Bošnjak i diplomanticom Marinom Vičić) ISBN: 978-961-6862-745

Znanstveni radovi

Interdisciplinarnost i interkulturalnost unutar studija književnosti, Školski vjesnik, Split, (2003), vol. 52, br. 1-2, str. 213-221. (koautorstvo s Jasnom Gržinić) ISSN: 0547-2504 (pregledni rad)
Recepcija lektire u 6. i 8. razredu osnovne škole, Metodika, br. 11, vol. 6, Zagreb (2005), str. 280-294. ISSN: 1332-7879 (pregledni rad)
Gervaisova Karolina Riječka kao varijacija na jednu historijsku temu i srednjoeuropski kontekst, Zbornik radova Međunarodnoga znanstvenoga skupa Riječki filološki dani, Rijeka (2006.), str. 471- 484. ISBN: 953-6104-51-2 (izvorni znanstveni rad)
Znak autora u liku – Procjep kao međuprostor u opusu Draga Gervaisa, Zbornik radova Drago Gervais, Liburnijske teme, knjiga 16, Katedra čakavskoga sabora Opatija; Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Opatija-Rijeka (2007), str. 65-75. ISSN: 0350-8056 (izvorni znanstveni rad)
Gervaisov iskorak u riječkom kazalištu, Zbornik radova Međunarodnoga znanstvenoga skupa Riječki filološki dani, Rijeka (2008), str. 53-67. ISBN: 978-953-6104-64-2 (izvorni znanstveni rad)
Srednja Europa kao mjesto prožimanja književnosti i povijesti, Problemi sjevernoga Jadrana, sv. 10, Zagreb-Rijeka (2009), str. 45-58. ISSN: 0351-8825 (prethodno priopćenje)
Književnost, povijest i prostor u zrcalu 20. stoljeća, Časopis za suvremenu povijest, br. 1, Zagreb, (2009), str. 25-38. ISSN: 0590-9597 (pregledni rad)
Kako do užitka u čitanju osnovnoškolske lektire?, Pedagogija, časopis Foruma pedagoga Srbije i Crne Gore, vol. 65, br. 3 (2010), str. 462-472. ISSN: 0031-3807 (pregledni rad)
Pisanje povijesti i pisanje književnosti. Dva riječka književnika, Časopis za suvremenu povijest, br. 3, Zagreb (2010), str. 821-854. ISSN: 0590-9597 (pregledni rad) Književn(ičk)o lice Lovrana, Zbornik Lovranšćine, knjiga 1, Lovran (2010), str. 313-349.ISSN: 1847-5922 (pregledni rad)
Od etnografije do romana i natrag, Narodna umjetnost, 48/2, Zagreb (2011), str.137-163. (koautorstvo s Jasnom Gržinić) ISSN: 0547-2504 (izvorni znanstveni rad)
Pula and Literature (A Description of a Possible Diachrony) /Pula i književnost (oris jedne moguće dijakronije), Zbornik radova Međunarodnoga znanstvenog skupa 12. Dani Mate Demarina – Suvremene strategije učenja i poučavanja, Pula (2011), str. 769.-779. (u koautorstvu sa studenticama Korinom Fabris i Karmen Legović) ISBN: 978-953-7498-34-4 (pregledni rad)
Lovran u Volčićevim zapisima usmenih pjesama, Zbornik Lovranšćine, 2 (2012), str. 215-238. ISSN 1847-5922 (izvorni znanstveni rad)
Smjehovni oblici u školi, Zbornik radova III Međunarodni naučno-stručni skup EDUKACIJA NASTAVNIKA ZA BUDUĆNOST: PROCEEDINGS III International scientific and expert conference TEACHER EDUCATION FOR THE FUTURE - Zenica: Pedagoški fakultet Univerziteta u Zenici, 2010. 779-794. (u koautorstvu s Jasnom Gržinić) ISBN: 978-9958-615-25-2 (izvorni znanstveni rad)
Rijeka kao žena koja prekoračuje granice, Širom svijeta. O Zagorki, rodu i prostoru: radovi sa znanstvenog skupa „Marija Jurić Zagorka – život, djelo naslijeđe/Grad, granica, geografija“ održanog 25. i 26. studenog 2011. u Zagrebu u okviru petih Dana Marije Jurić Zagorke, Zagreb, Centar za ženske studije (2012), str.51-78. ISBN: 978-953-6955-41-1 (izvorni znanstveni rad)
Literarni doprinosi inkluziji, Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, Zagreb, (2013), vol. 49, No. Supplement, str. 173-183. (u koautorstvu s Davorom Piskačem)

ISSN: 1331-3010 (Tisak) ISSN: 1848-7734 (Online) (izvorni znanstveni rad)

Život i stvaralaštvo Drage Gervaisa u hrvatsko-slovenskom kontekstu. Čudo djevice Ivane – Zgodba o Vodiški Johanci. (Življenje in ustvarjalnost Draga Gervaisa v hrvaško-slovenskem kontekstu. Čudež device Ivane - Zgodba o Vodiški Johanci ), Slavia Centralis, Maribor, VI (2013), 2; 37-52. (SCN) ISSN: 1855-6302, (izvorni znanstveni rad)
Jedan primjer iz hrvatske nabožne književnosti. Molitvica iz Posedarja, Riječki teološki časopis, Rijeka, (2013), vol. 42, No. 2, str. 415-440. (u koautorstvu s diplomanticom Anitom Borzić Slonka) ISSN: 1330-0377 (izvorni znanstveni rad)
Pokušaj rekonstrukcije izvanknjiževnih predložaka za književne likove u romanu „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“, u Šegrt Hlapić - od čudnovatog do čudesnog: Zbornik radova - Zagreb; Slavonski Brod: Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti ; Matica hrvatska, ogranak Slavonski Brod, (2015), 221-235. (u koautorstvu s diplomanticom Irenom Petrović) ISBN: 978-953-57604-1-2 (pregledni rad)
Priljubljena uz zemlju - egzil kao pjesnička i životna sudbina Ljubice Kolarić Dumić, Godišnjak za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica, X (2015), 7; 159-190 ISSN: 2217-5393 (izvorni znanstveni rad)
Grad kao žena. Rijeka u romanu „Danuncijada“ Viktora Cara Emina, Zbornik u čast Katice Ivanišević, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, (2015), 109-129,ISBN:978-953-7975-30-2 (prethodno priopćenje)
Hristo Nestoroff kao zbiljski okvir književnom liku šegrta Hlapića, Naučni trudove. Slavistika, Plovdivski Universitet Paisii Hilendarski, 53 (2015), 1, C - Plovdiv: Plovdivski univerzitet: Filologičeski fakultet, (2016), 197-216. ISSN: 0861-0029 (izvorni znanstveni rad)
Važnost interpretacije bajke u nastavi primarnog obrazovanja, Nastava i nauka u vremenu i prostoru - Leposavić : Učiteljski fakultet u Prizrenu - Leposavić , (2015) 509-519. (u koautorstvu sa Sandrom Kadum-Bošnjak i diplomanticom Anom Boljunčić) ISBN: 978-86-84143-46-6
Exile, Nostalgia, Melancholia (on the example of Chakavian poetry of Drago Gervais), Early Slavic, East European and Eurasian Studies - Washington : ASEEES , The 48th Annual ASEEES Convention, Washington, 17 - 20. 11. 2016. 2016. 1-9.
Central Europe as a place of culture/destiny (on the example of Chakavian poetry of Drago Gervais), Croatian studies review, Macquarie University, Sydney, 12 (2016), 1; 103-132. ISSN: 1440-0448 (izvorni znanstveni rad)
Riječ kao igra, igra kao riječ, Dijete, igra, stvaralaštvo. Zbornik radova znanstvene konferencije s međunarodnom suradnjom: Dijete, igra, stvaralaštvo, Split, 24. i 25. rujna 2015. / - Split-Zagreb : Filozofski fakultet u Splitu ; Savez društava "Naša djeca" Hrvatske , (2016), 83-90. (u koautorstvu s Kristinom Riman) ISBN: 978-953-7395-94-0978-953-6103-47-8 (pregledni rad)
Usmena zavičajna baština između dječjeg vrtića i muzeja: usmena legenda Vila Markačeva, Kompetencijski pristup kvaliteti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, Dječji vrtić Medulin - Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Medulin, (2016), 7-28 (u koautorstvu s diplomanticom Valentinom Slavujac) ISBN: 978-953-7320-34-8 (izvorni znanstveni rad)

Stručni članci

Lik Lucije Stipančić u svjetlu problematike pobačaja (Roman Posljednji Stipančići Vjenceslava Novaka), Senjski zbornik, 29 (2002), str. 269-280. ISSN: 0582-673X
Tematika mora u tri romana hrvatske književnosti: Začuđeni svatovi Eugena Kumičića, Posljednji Stipančići Vjenceslava Novaka i Pusto ognjište Viktora Cara Emina, Senjski zbornik, god. 29 (2002), str. 255-268. ISSN: 0582-673X
Smjehovne teorije i značaj smjehovnog u nastavi. Zbornik radova XVIII. Međunarodnoga znanstvenoga skupa Društvo i tehnologija, knj. 4, Lovran (2011), str. 198-207. (koautorstvo s Jasnom gržinić) ISBN 978-953-6226-22-1
Narodna čakavska pjesma „Mladić mora zapustiti djevojku“ u kontekstu hrvatske narodne poezije, Zbornik Petoga hrvatskoga slavističkoga kongresa, Rijeka (2012), str. 299-307. UDK 811.163.42.09-1:39
Molitvice kao jedinstveni oblik obiteljskoga molitvenog života, Obnovljeni život, Zagreb, (2014) vol. 69, No. 1, str. 97-108. ISSN: 0351-3947
Od valorizacije do afirmacije. Razmišljanja o čitanju na temelju slikovnice „Ja se mraka ne bojim“ Ljubice Kolarić Dumić, Književnost i dijete: časopis za dječju književnost i književnost za mlade, Zagreb, III (2014), 3; 77-85. ISSN: 1848-5618
Igrom do zavičajnog identiteta: u potrazi za brsečkim blagom, Dijete, igra, stvaralaštvo. Zbornik stručnih radova i iskustva iz odgojne prakse / Mendeš, B. (ur.) Konferencija Dijete, igra, stvaralaštvo, Split, 24. i 25. rujna 2015. (u koautorstvu s diplomanticom Andreom Buršić), ISBN: 978-953-7395-98-8

Prikazi, recenzije

Čakavski bardi – prozor u autentičnost, Magazin Gradske knjižnice Rijeka,Web-magazin, 09.09. 2013. http://gkr.hr/Magazin/Prikazi/Cakavski-bardi-prozor-u-autenticnost
CD Čakavski bardi – škatulice ke sopu, Mogućnosti: književnost, umjetnost, kulturni problemi, Književni krug Split, LXI (2014), 4-6; 154-157.ISSN: 0544-7267
Vlasta Sušanj Kapićeva: Jelitima. Ustanova "Ivan Matetić Ronjgov" Viškovo, Ronjgi, 2013., Zbornik Lovranšćine 3 (2014), 1; 322-324 ISSN: 1847-5922
Gervais- Kompanjet-Pavešić. Čakavski bardi: zbirka čitane poezije na 3 CD-a, Libra, Rijeka, 2013., Zbornik Lovranšćine, Lovran, Vol.3, No.1, (2014), str. 336-338. ISSN:1847-5922
Svetac riječi u metamodernizmu – dobu autentičnosti (Drago Štambuk „Hram u stijeni“), Hrvatska revija: časopis Matice hrvatske za književnost, umjetnost i kulturu življenja, Zagreb, XVII (2017), 1; 52-53. ISBN: 9771330249001
Drama kao sudbina. Uz 60. obljetnicu tragične smrti Drage Gervaisa (1904-1957), Vijenac: novine Matice hrvatske za književnost, umjetnost i znanost, Zagreb, XXV (2017), 610-612; 17-17. ISSN: 1330-2787
S Gervaisom od Washingtona preko Pariza do Sidneya, Sušačka revija: glasilo za kulturu i društvena zbivanja Hrvatskog primorja, Kvarnerskih otoka i Gorskoga kotara, XXV (2017), 97/98; 25-34. ISSN: 1330-1306
Ovjenčani maslina vijencem. Croatia rediviva kao pisanje povijesti i kao pisanje književnosti, Kolo: časopis Matice hrvatske za književnost, umjetnost i kulturu, Zagreb, XXVI (2016), 4; 143-169. ISBN: 9771331099001
“ ‘My dear Lute’ (Leute moj mili): A Review of V. Bubrin & V. Grubišić, Croatian Renaissance Reader /Hrvatska renesansna čitanka”, Croatian studies review, Macquarie University, Sydney, 12 (2016), 1; 183-189 ISSN: 1440-0448

KNJIŽEVNO STVARALAŠTVO U UŽEM SMISLU

Samostalne pjesničke zbirke:

1. Kolajnica, 2013. godine. Izdavač: Katedra Čakavskog sabora Lovran, uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Primorsko- goranske županije, Općine Lovran.

2. Zvonejske lumbreli, 2014. godine. Izdavač: Naklada Kvarner i Udruga Jarbola, uz potporu Općine Matulji, Općine Lovran.

Slikovnica:

1. Tončić Petešić, slikovnica i CD, 2017. godine. Izdavač: Ustanova „ Ivan Matetić Ronjgov“ Viškovo, Katedra Čakavskog sabora Lovran, Primorsko- goranska županija, Općina Lovran.

Poglavlja u knjizi:

1. Viktor Car Emin i Drago Gervais: riječka povijest i stvaranje identiteta, u knjizi Rijeka za radoznale. Fijumanologija III. Ur. Gigante Dešković, Ernie, Hrvatsko književno društvo, Biblioteka Fijumanologija, Rijeka, 2010., str. 25.-34.

2. Rijeka govori - kao žena, u knjizi Fijumanologija III. Ur. Gigante Dešković, Ernie, Hrvatsko književno društvo, Biblioteka Fijumanologija, Rijeka, 2010., str.37.-53.

Zbornici radova, skupne zbirke, panorame (ili antologije) u kojima su odabrani i tiskani KNJIŽEVNI radovi (izbor najvažnijih naslova):

1. XX. Verši na šterni – XX. Susret čakavskih pjesnika, Gradska knjižnica Poreč, 2013. godine. Odabrane dvije pjesme: Ul i Mesečina. Izbornik susreta: dr.sc. Irena Grubica.

2. XXI. Verši na šterni -XXI. Susret čakavskih pjesnika, Gradska knjižnica Poreč, 2014. godine. Odabrane dvije pjesme: Raspelo i Leja. Izbornik: Ljubomir Stefanović.

3. Verši na šterni – pjesnička panorama, izabrao i sastavio Boris Domagoj Biletić, Gradska knjižnica Poreč, 2014. godine. Odabrana pjesma: Ul.

4. Pul Matetićeva ognjišća 8, Ustanova Ivan Matetić Ronjgov Viškovo, Ronjgi, 2012. Odabrano osam pjesama. Urednik: Ljubomir Stefanović.

5. Pul Matetićeva ognjišća 9, Ustanova Ivan Matetić Ronjgov Viškovo, Ronjgi, 2014. godine. Odabrano šest pjesama. Urednik: Ljubomir Stefanović.

6. Kada vruja zavruja, Knjiga prva – zapadna, izabrala i uredila Rajka Jurdana – Šepić, Adamić, Rijeka, 2012. Odabrane tri pjesme.

7. Ćeš me, nećeš me, Knjiga treća – ljubavna, izabrala i uredila Rajka Jurdana - Šepić, Adamić, Rijeka, 2014. Odabrano pet pjesama.

7. Došel bum v Bistricu- XVI. recital „Josip Ozimec“, Marija Bistrica, 2014. godine. Odabrana pjesma Marčenica. Odabrao i vrednovao Stručni sud Recitala: dr.sc. Ivo Kalinski, prof. Marija Lamot, prof. Ivančica Tomorad, don Anton Šuljić.

8. Došel bum v Bistricu- XVII. recital „Josip Ozimec“, Marija Bistrica, 2015. godine. Odabrana pjesma Vaznesena bist. Odabrao i vrednovao Stručni sud Recitala: dr.sc. Ivo Kalinski, prof. Marija Lamot, prof. Ivančica Tomorad, don Anton Šuljić.

8. Puna nedra mora, prva zbirka liburnijskih pjesnika, izabrala i uredila Cvjetana Miletić, Katedra Čakavskog sabora Lovran, 2015. godine. Odabrano pet pjesama.

9. Sveta zaljubljenost. 7. susret hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva „ Stjepan Kranjčić“, Križevci, 2015. godine. Odabrana pjesma Va jubave. Stručni ocjenjivački sud: doc.dr.sc. Vladimir Lončarević (predsjednik), književni povjesničar, antologičar, kritičar, publicist, urednik, bibliograf, prevoditelj i pjesnik Božidar Petrač, svećenik Drago Bosnar.

10. Pesan krepkoj žene va merlićeh od harvackega zajika, dulja pjesma posvećena Katici Ivanišević, u Zborniku u čast Katice Ivanišević, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2015. godine, str. 352.-355.

11. Darežljivo srce. 8. susret hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić“, Križevci, 2016. godine. Prvonagrađeni putopis: Na putu do Milosrdnoga Lica. Stručni ocjenjivački sud: doc.dr.sc. Vladimir Lončarević, književni povjesničar, antologičar, kritičar, publicist, urednik, bibliograf, prevoditelj i pjesnik Božidar Petrač, svećenik Drago Bosnar.

12. Natječaj za najbolju neobjavljenu pjesmu: zbornik pjesama s Natječaja u izdanju Gradske knjižnice Solin. Odabrana je za objavljivanje u zborniku pjesma Juditin solilokvij. Zbornik je objavljen pod naslovom Džepni oblak, 2016. godine.

13. Grobnički zbornik, 24. knjiga, 2016. godine. Nagrađena pjesma Teštamenat. Urednik: prof.dr.sc. Iva Lukežić.

14. Krčki zbornik, 2016. godine. Odabrane četiri pjesme sa podrobnim tumačenjima. Ukupno 24 stranice. Urednik: doc.dr.sc. Tomislav Galović. Evo ulomka iz opisa uredništva:

Za Krčki zbornik izabrane su četiri pjesme Vjekoslave Jurdane u kojima je vidljiv pjesnički jezik u autoričinoj (po)etici, ovdje povezan s otokom Krkom. Naime, ona se laća povijesnih dokumenata i u tom okviru zanima je književna reinterpretacija povijesnih događaja te njihovih povijesnih prikaza. Ta se putanja izravno naslanja na autoričino znanstveno bavljenje odnosom pisanja povijesti i pisanja književnosti. Riječ je o epistemološkom okviru koji u postmodernističkim previranjima propituje tzv. velike pripovijesti, neporecivost službene i zapisane povijesti/historije te značenje malih priča u složenom suodnosu fikcije i fakcije. Tako Jurdana kolažira različite povijesne dokumente i poetski ih transponira u moguće pjesničke istine. Intertekstualno gradi svoje stihove na starijim predlošcima, posebice stihovima iz glagoljaških napjeva s otoka Krka, točnije iz Omišlja. Riječ je o glagoljaškom (staroslavenskom) liturgijskom pjevanju kakvo je i danas sačuvano na Krku.

15. Književna Rijeka, 2003., 2013. 2014., 2016. godine: objavljen izbor iz poezije, ali i književnotoerijske studije. Glavni urednik: Igor Žic.

16. Zvijezda jutarnja. 9. susret hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić“, Križevci, 2017. godine. Prvonagrađeni esej Cantare amantis est – Pjevanje je za zaljubljene. Stručni ocjenjivački sud: doc.dr.sc. Vladimir Lončarević, književni povjesničar, antologičar, kritičar, publicist, urednik, bibliograf, prevoditelj i pjesnik Božidar Petrač, svećenik Drago Bosnar.

Sudjelovanje na književnim susretima, recitalima… (važniji):

1. Verši na šterni, Vižinada, 2013. i 2014. godine

2. Pul Matetićeva ognjišća, 2012. i 2014. godine

3. Recital „Josip Ozimec“, 2014. i 2015. godine.

4. Croatia rediviva: ča-kaj-što, baštinski dani, u Selcima na otoku Braču, 2015., 2016. i 2017., 2018. godine.

5. Nacionalno književno natjecanje: 7. Susret hrvatskog duhovnog književnog stvaralaštva „Stjepan Kranjčić” u Križevcima, 2015. godine.

6. „POD LUMBRELUN KOLAJNICU SI MI OBEĆAL“ (Vjekoslava Jurdana: Kolajnica, Zvonejske lumbreli), u 9. Čakavski susreti u Kostreni, samostalna pjesnička večer, uz stručni prikaz moje poezije doc. dr.sc. Jasne Gržinić te glazbene odlomke akademskih glazbenika: flautista Metoda Sironića i pijanistice Jelene Tihomirović. Kostrena, 15. svibnja 2015. godine.

7. Nacionalno književno natjecanje: 8. Susret hrvatskog duhovnog književnog stvaralaštva „Stjepan Kranjčić” u Križevcima, 2016. godine.

8. Rijeka: europska prijestolnica kulture 2020.: svečano predstavljanje izabranih susjedstava iz Primorsko-goranske županije: projekt „27 susjedstava“, grad Krk, 24. ožujka 2017. godine: sudjelovanje s kazivanjem vlastitih čakavskih stihova na poziv Grada Rijeke.

9. Rijeka: Festival Fiumare: glazbeno-poetska večer More s nami, mi s moren, u organizaciji Katedre Čakavskog Sabora Kostrena u suorganizaciji sa Festivalom FIUMARE, 31. svibnja 2017. godine.

8. Nacionalno književno natjecanje: 9. Susret hrvatskog duhovnog književnog stvaralaštva „Stjepan Kranjčić” u Križevcima, 2017. godine.

9. Međunarodni festival poezije Sipar, Mošćenička Draga, 2018. Posebna nagrada za priču Dragost i dražest dražice.

10. na natječaju za dobivanje književne potpore Grada Rijeke dobila sam tromjesečnu stipendiju za pisanje pjesničke zbirke „Košuta i jelen“. U strogoj proceduri dobila sam gotovo najviše bodova od svih kandidata.

Na linku: https://www.rijeka.hr/objavljeni-dobitnici-potpore-knjizevnom-stvaralastvu-u-2018/

I dokument Grada Rijeke: https://www.rijeka.hr/.../Prijedlog-zaključka-o-dodjeli-potpora-književnom-stvaralaštv...

11. Na Festivalu čakavske šansone Čansonfest u Kastvu, i to 14. izdanju koje je održano 31. kolovoza 2018. godine, izvedena je skladba More j' z morun, a kojom su uglazbljeni istoimeni stihovi V. Jurdane. Glazbu je napisao Sanjin Mandičić, aranžman potpisuje Aleksandar Valenčić, a skladbu je izvela Martina Majerle. Tekst, stihovi ( V. Jurdane) te skladbe nagrađeni su nagradom za najbolji tekst.

Posebno:

1. Radijska emisija Puntapet, vrlo slušana i zapažena emisija u programu Hrvatskoga radija-Radio Rijeka: svakodnevno se emitira kao Minuta čakavske poezije po izboru i u interpretaciji Rajke Jurdane Šepić. U tim emisijama, dvadesetak pjesama Vjekoslave Jurdane je emitirano u vrsnoj interpretaciji autorice i urednice emisije.

2. Tekst pjesme More j' z morun Vjekoslave Jurdane uglazbio je skladatelj Sanjin Mandičić. Aranžman je napravio Aleksandar Valenčić. Pjesma je izabrana na natječaju za izvođenje na festivalu čakavske šansone Čansonfest u Kastvu 2018. godine. Pjesmu izvodi kantautorica Martina Majerle.

FUNKCIJE I NAGRADE

Članica američkog udruženja Association for Slavic, East European, and Eurasian Studies (ASEEES)
Članica Hrvatskog društva istraživača dječje književnosti
Članica Katedre Čakavskog sabora Lovran
Članica Katedre čakavskih pjesnika / Ustanova "Ivan Matetić Ronjgov" u Ronjgima
Dobitnica posebnog priznanja Grada Opatije za doprinos u očuvanju i njegovanju tradicijske baštine (2010.)
Dobitnica Nagrade Grada Opatije za područje kulture (2016.)
Dobitnica državne nagrade „Ivan Filipović“(2016.)
Dobitnica prve nagrade stručnog povjerenstva za najbolju pjesmu na čakavšćini (Međunarodni pjesnički natječaj Ča nad Kvarneron) (2016.)
Dobitnica prve nagrade za najbolji putopis na nacionalnom književnom natjecanju 8. Susret hrvatskog duhovnog književnog stvaralaštva „Stjepan Kranjčić” u Križevcima (2016.)
Dobitnica druge nagrade stručnog povjerenstva za najbolju pjesmu na čakavšćini (Međunarodni pjesnički natječaj Ča nad Kvarneron) (2017.)
Dobitnica prve nagrade za najbolji esej na nacionalnom književnom natjecanju 9. Susret hrvatskog duhovnog književnog stvaralaštva „Stjepan Kranjčić” u Križevcima (2017.)
Dobitnica Posebnog priznanja za priču na Međunarodnom festivalu poezije Sipar u Mošćeničkoj Dragi ( 2018.).
Dobitnica književne potpore Grada Rijeke (tromjesečna stipendija) za pisanje pjesničke zbirke „Košuta i jelen“ (2018.).
Članica Društva hrvatskih književnika (2018.).
Nagrada za najbolji tekst: Festival čakavske šansone Čansonfest – Kastav (2018.)

***

Za pjesmu Teštamenat kaštelana Mate Maršanića Gržina gospodarici grobniškoga kaštela Katarini Zrinskoj Vjekoslava Jurdana je dobila prvu nagradu na Natječaju za najbolju pjesmu na čakavšćini Ča nad Kvarneron 2015. godine, koji organizira Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine. U obrazloženju prosudbenog povjerenstva o pjesmi je među ostalim izrečeno: „Prvonagrađena pjesma bitno se izdvaja od ostalih i poetičkim postupcima i sviješću o njima. Pjesma intertekstualno pregovara s tekstom arhivske građe iz grobničke povijesti. Autorica pritom svoj tekst vrlo precizno i jezikom i grafijom oblikuje u jeziku i pismu prozvanog vremena i mjesta, ali i uvjerljivim nijansiranim oblikovanjem iskaza svog lirskog subjekta. Pritom taj poduhvat s jedne strane asocira mogućnost veze s drugim takvim postupcima u korpusu hrvatske lirike, a s druge strane izmiče prvopoglednom prepoznavanju.“ Pjesma je izvorno objavljena u 24. knjizi Grobničkoga zbornika 2016. godine.

Teštamenat kaštelana Mate Maršanića Gržina
gospodarici grobniškoga kaštela Katarini Zrinskoj

Az
Mate, sin Grgurov
zvan
Gržin
ofﬁcialis supra salem
Bogu vsemogućemu
sercem i mišlju
i vsim vernim i pobožnim Presvetoga Trojstva
dajen na znanji

komu j'
Gospodin Petar Zrinski Vikovični
grof od Zrinja
Cesarove i Kraljeve Svitlosti
1664. leta od poroda Isusova
miseca oktobra
dan osmi
udelil
hartu

va koj je zapisal
da san slobodan čovik
grobniški

i zakjel se da
ovim našim otvorenim Listom
vsim
koimse dostoji,
i koimbi ovo
nutarnje dugovanje
pristojati moglo
kako dodje pred Nas,

da j'
naš veran Sluga
az
Mate.

Zato vidivši Mi vridnost i vernu Službu
zgora imenovanoga Sluge Našega
Mateja Maršanića
skom je on Nas vsagda verno služil
slobodna činimo njega.

Takajše slobodna činimo njega,
blažen muž bojej se Gospoda - va zapovidih jego vazloćet zilo
i njegove ostanke, i ostankov ostanke,
silno na zemlji budet sime jego - rod pravih blagoslovit se.

Napridak plaćati bi imal
bira libru
od drugoga vinograda v Iloviku.

Va kih sinove matere mojeje
obrêtu me straž o vinogradê;
vinograda mojego ne shranih.

I da u tomu Naš ostanak
li kigodar drugi
kimse dostojalo bude
nimaju bantuvati njega,
njegov ostanak.

Az, Matij, sin Grgurov,
čigovi su ostanki ostanak
imeli
kus mirišća na Gradskom zidu
i kimi j'
1686. leta narođenja Isusova
va Grobniku
popisana štima
kucha u Gradu
prostimana za usim sega skrouom
y zidi
peridna i prostimana.

V Kuchi veloi nahodi se
stol sagan vridan
banka zaklopom
platna falata
stolicha
banchiche
kopanijcha
resetto i sito.

Policze
na policzah taniurov drivenih.
Zdele drivene,
zdele maiolichne
taniurov maiolicha
solnicha midena
tinta zemliana
zmul staklen.

Va drugoi kamari
polak the stol
u niem skatule.
Vaga za zlato.
Postelia stramachon slaunichun za usin chaie ni.
Rucsnik utirach
kapa ú koiSe spaua
lancun
tauaiol.

Na kuhini smura
kony na kom derua gore
kabel.
Czura komostrena.

V konobi
bachau
mastelacz,
lakomicsa alli lij z obruchi zelesnimi,
brenta stara,
barilcza za ulij,
barilicza za ochiat.

Tako vrhu ovoga našega nesrićnoga odlučenja,
ponizno,
mi, sluga Matej,
prosimo našu milostivu gospoju zemaljsku,
Katarinu
da bi imeli milosrdja s nami na takov dan,
i z okom od milosrdja pogledat dostojali bi se,
i da nam i našim dojdućim podilit bi obilato milosti
da mogli bi ga zaslužit gospodi nebeskoj,
a jednoj i drugoj sigdar bit verni.

Pak duhovno i telesno va podložnosti srca prosimo
zazivamo sada va pomoć Presveto Trojstvo,
odlučujemo i trdimo za se
va veki pred Bogom i pred ljudi
da nismo zeli šolad
delajuć vridno
va službi
grobniške gospoštije.

Az, Katarina
oslobodi mene, Gospodine, molju te,
službenicu tvoju!
Llice gospodinovo,
telo gospodinovo,
karv gospodina našega Isukarsta
budi meni Katarini Grišnici
moć i kripost,
zaslon i branba i utišenje
duše moje
i tela moga.

Pak tebi,
po meni
grof Frankopan Katarini gospodina grofa Petra Zrinskoga,
verni sluga Mateju,
i
vsega hervatckoga i slovinskoga orsaga
gospodi i poglavitim ljudem obojega spola
vsake verste
i fele
dobrim kerščenikom:
ni za drugo navom svitu
človik stvoren od ruk Boga.
Kad mu dušu plemenitu
da srid raja zemaljskoga,
neg da ovdi tako hodi,
tako živi i putuje,
da se v smerti prav nahodi
i da v nebu gospoduje.

I zato, az, Katarina, nedostojna službenica
tebe prosin,
Mateju, slugo
službenicu svoju
ništar drugo ne prosi
nego da se človik kako u jedno duhovno zrcalo nagljeda
i Boga moli,
svece saziva,
sebi i bližnjemu
dušno zveličenje zadobiva.

A
premišljajuć se
vnogokrat,
uvidih
da se
skoro zmeda svega svita jezikov
najmanje hervatckoga
ovo doba štampanih knjig
nahodi,
pače i one,
koje nigda bihu po pobožnih
i Bogu boječnih ljudi včinjene
i
štampane,
veče se zatiraju
i malo kadi nahode.

To včiniše grihi težki
koji krivem putem vode.

Zač Bog stvori vnoge staze,
vnoge pute i načine,
neg da po njih ljudi plaze
do nebeske domovine.

Nit se more v raj nebeski,
prez pastira i vojvode.

Pokle ča smo čuli
Gospoju svoju,
grobniškoga kaštela
gospodaricu
i
od milosardja
besedu
njihovu,
na kolenih
molju az,
verni sluga Mate,
da bi u ov dan s nami sveto imeli bi ustrpljenje.

Pak
vruće
vsemogućega molimo Boga
da svojim očinskim ne zapušća nas providjenjem,
i po molenju B. D. Marije i vsih svetih,
i po naših dobrih delih,
milost Isusa Krsta
i mir
neka pribiva vazda medju nami
i našim dojdućim porodom.

I da ovdika,
pod ovin kaštelon
grobniškin
va trsju i slivah
ilovičkin
vavik
kigodar
da se najde
od mojih
ostanki i ostankov ostanak
hervatcki
va vik vika
poveda,
moli
i
piše.

Preporucham i izruchujen DuSu moju stvoritelju momu,
telo moje materi zemlji od koje jesam priSal.

Amen.

Izvori:

1. Irvin Lukežić, Plemićka obitelj Maršanić, Grobnički zbornik, god. 9, br. 7, Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine, gl. ur. Irvin Lukežić, str. 261-282.
Premda je proglašen grobničkim slobodnjakom, Mate Maršanić stariji kasnije će biti povezan s jednom neobičnom aferom. O tome čitamo kod Andrije Račkog: „Čestita gospođa Katarina Zrinski morala se pozabaviti s jednom prljavom aferom, kojoj je protagonista žitelj grobnički Mato Maršanić. Pošto se radi o nepravilnom baratanju s gospoštijskim novcem, zbog čega je Mato bio okrivljen, mogli bi zaključiti, da je taj bio satnik, kaštelan ili moguće porkulab grobničke gospoštije. Ti su naime zvaničnici bili ovlašteni, da utjerivaju dažbine. Maršanić je bio optužen sa utaje, no ga je Katarina proglasila nevinim. Međutim ga je guverner Vinodola opat Toile dao uapsiti pa su ga strpali u aps u Kraljevici. Mato piše iz zatvora kneginji pismo, u kojem napada opata, koji ga je bez razloga uapsio te mu silom oteo razrješnicu, kojom ga je Katarina oslobodila svake krivice. Sada Maršanić moli neka mu se izda nova razrješnica ili, kako se tamo piše, ´deliberacija´. Spominju se tamo i neki gospoštijski računi iz godina 1657. i 1658. Katarina uvažila je Maršanićev rekurs te naložila, neka mu se vrati sloboda. To se desilo godine 1669. ili 1670.“
Ondje i:
a) Slobodnjački list grofa Petra Zrinskog Mati Maršaniću Grgurovu, Bakar, 8. listopada 1664. godine (Državni arhiv u Rijeci, Zbirka darovnica i povelja).
b) Popis zaplijenjene imovine u Grobniku i okolici kneza Matija Maršanića mlađega, nekadašnjega oﬁcijala u Brodu na Kupi, iz 1686. godine (Arhiv Hrvatske u Zagrebu, Fond Zrinskih i Frankopana, kut. 2).
c) Oporuka kneza Bartola Maršanića iz Drastina, Grobnik, 22. travnja 1822. godine, te diobno pismo njegovih nasljednika iz 1819. i 1825. godine (Arhiv Hrvatske Zagreb, Spisi vlastelinstva Ozalj, Protokoli vlastelinstva Grobnik).
2. Pjesma nad pjesmama u glagoljskom humskom brevijaru.
3. Blažen muž bojej se Gospoda (Blago čovjeku koji se boji Gospodina): psalam 112 (111) iz glagoljaškog liturgijskog pjevanja u Omišlju (Krk).
4. Ana Katarina Frankopan Zrinski (1525. - 1562.), Hortulus animae (Raj duše).
5. Ana Katarina Frankopan Zrinski (1625. - 1673.), Putni tovaruš.
6. Zavjetni listovi Župe Grobnik: Zavetni listi (ovdje korišteni iz 1722. i 1830.), Župa sv. Filipa i Jakova, Grad Grobnik, 13. rujna 2004., Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine, Odbor za obilježavanje 900 godina župe sv. Filipa i Jakova - Grad Grobnik, urednica: dr. sc. Iva Lukežić.

***

U pjesmi Bodulski credo autorica, temeljno potaknuta zapisom Bodulsko vjerovanje, a kolažirajući motive pojedinih otočnih pjesnika kao i povijesne dokumente, (po)etički rekonstruira specifičan način (otočnoga) pjesnikovanja kao način življenja temeljnih vrijednosti – vjere u Boga. Pjesma je nagrađena drugom nagradom na Natječaju za najbolju pjesmu na čakavšćini Ča nad Kvarneron 2016. godine.

Bodulski credo

crede ut intelligas; intellige ut credas
(Guštin, komu neka Gospodin Bog daruje svit vični)

Verujen,
ergo san,
u Boga Oca
onipotenta,
budi blagoslovjeno ime Gospodnje,
ko je storil nebo
i carnu žemlju,
zemju černicu.

Neka nas milosrje Božje podari i z rosu nebesku
i hranu poetsku.

Tolle, lege
zemi, čtij
se e pisъlъ
svet Guštin
antiko medigo
i urdin.

Kakono s(ve)ti Eronim
dika naša
Dalmatin;
Parce mihi, Domine,
quia Dalmata sum,
i pošten'je
Hrvatin

za koga an'jeli
počaše
moliti
da veće ne će
segasvitnje knjige
štiti.
Jer nemaju krstjane
čašu d'javolovu
piti.

Erbo knjige prez umića ne moru
s svetimi psalmi,
s van'jeljem
i pištulami
stati.
Slava Otcu Bogu od koga prihodi vsaki
dobar dar,
scijeniti,
satvoriti.

Segvitati.

I, zacić otca našega pjesnivca, dičnoga Pecinića,
s kolicim redom,
s moćju i razumom,
svaka stvoren'ja Božja
jesu narejena,
s umiljenim poklonom i dvornim pozdravljenjem,
va njegovih ladvah
versi
začinjati.

To je zaklad
vse
meštrije
našeh meštri
z Bodulije,
ve,
šuštance,
likarije,
gracije Božje
spicjarije.

Daže,
credo et in Isusića Kristuša,
ki je divental po Svetome Špiritu
bušni križ Mu i prostri se,
unikega šinjora našega,
odi cište šerve božje
Děvi Marije.

Kega su kampanjali
inpicali,
inkatenali,
šakatali,

pikali,
tofali,

zfuštrali
i cupali.

Deštrigali,
karonjali,

koporili,
osvadili

i hulili.

Odvaržili,
poplinili,

zveštidali.

I pejali,
nakargali,

izmuštrali,
sprepejali,

presudili,
kaštigali.

Križ pribili,
inpjantali.

Pak
va rakvu
položili
i
tonbali.

Je tretu žurnadu od mertvih –
škampal
va pravu ruku
Oca Boga
onipotenta
šal
bo ne more
svitlost
zajedno s tamnostju
stat.

Perke
za živi
i za mertvi
će doć
sudit
od mrtva živa stvorit,
budi Bog s nami.

I za vazda gre vrime.
Omnija šua tempora abent.

Zatoj ne čekaj zadnji hip,
blagoslovjeno milosrje Božje
ko nan je
najposlidnije vrime
darovalo.

Ča od dar Božjih
moreš
vse provaj,
vse kušaj.

Ko rabi čagoder
pridat,
a ti
pridaj.

Aš živ je naš Bodul
i vavik je prerano umrit.
Jur je već kesno
ma nikad za jubit.

Blagoslovljeno budi.

Ča je čovik i ča je pisnik, Bože moj!?
Život njigov? – Radost i bol!

Pak ako nećemo,
u djavljoj zamčici
kakono riba u mrižah,
upleteni biti

sa svojim križima
za križem je
hoditi

kroz crikve, poja, mista, žala,
kroz noć od muke
i težine

svet život
činiti
od jutra do noći
postiti

slih naš
oči moje
odvratiti

od
tašćine.

Pokoli i va svetoga Špirita
verujen,
Šinjora vifikanta,
od koga prihodi vsaki dobar dar,
jak jelin trudahan
dobrih i svetih riči
san željahan,
odpušćenja pekati
i život, deliti
kada će saki
pametju našom
uziti
gorika
do Stvorca
ne privriditi.

Svarhu svega
Njemu
ugoditi.

Od kega,
budi čast i dika,
biti fortunan.

Pak bratiji
škribanija
spijevac spijevcu
kunpanija.

Spijevcu pjesan
Bodulija.

Pisniciman
vsa
kraina.

Koži šia.

Inspirirano:

• Tekstom Bodulsko vjerovanje koji je, prema prof. dr. Kniewaldu, prepisao u senjskom konviktu „Ožegovićianum“ 1920. godine, tada kao đak dr. ing. S. Frančišković; Bašćanskom pločom (oko 1100. godine); Plominskim natpisom (11. stoljeće); pseudotekstologijom Gaštronomija grišnoga fra Karla z Dubašnice Branka Fučića; stihovima Pere Ljubića (Hvar), Nikole Kraljića (Krk), Nikice Uglešića (Dugi otok).
• Knjigom The Glory and Fame / Dike ter hvaljen'ja: Croatian Renaissance Reader / Hrvatska renesansna čitanka Vladimira Bubrina i Vinka Grubišića (objavljena u New Yorku 2015.), a ondje tekstom Legenda Aurea: Iz života svetoga Jeronima, poslanicom Počtovanoj gospoji Katarini Obirtića, kaluerici reda Svetog Benedata Marko Pecinić s umiljenim poklonom i dvornim pozdravljenjem piše Marka Marulića, pjesmom Ljub'me dušice mlađahna nepoznatog pjesnika (15. stoljeće) te Rječnikom / Vocabulary u toj knjizi.
• Likom i djelom sv. Augustina.

***

U pjesmi Ul autorica se postmodernističkom igrom riječi, glasova, slogova poigrala sa (bes)mislom neuzvraćene ljubavi. Započevši od dočetnoga sloga UL slaže stihove koji ritmički i rimom grade kompoziciju na poetskoj igrivosti sloga UL. Pjesma je napisana na liburnijskoj ekavskoj čakavštini (područje Liburnije: od uvale Preluka do Plomina). Ta je pjesma izabrana od stručnoga izbornika za izvođenje na pjesničkoj manifestaciji Verši na šterni XX. (Susret čakavskih pjesnika, Vižinada, 2013.) te za objavljivanje u skupnoj pjesničkoj zbirci Susreta: 20. Verši na šterni, odabir pjesama i predgovor: Irena Grubica, urednica: Irides Zović, Gradska knjižnica Poreč, 2013. Također, pjesma je izabrana i uvrštena u antologijsku skupnu zbirku te manifestacije. Riječ je o knjizi Verši na šterni 1994.-2013. – Pjesnička panorama, izabrao i sastavio Boris Domagoj Biletić, Gradska knjižnica Poreč, 2014.

Ul........

Ne diši
već
ovisti
garoful.

Prišal
je
na me
i
na te
neki
škroful.

Ne gre
zgoru
ni zdolu.

Storil
se j'
gorak
broful.

Mesto tebe prišal je Pancikul.

A teču
besedi...

Laste se
kot
bažankul.

Se to
hitan
va
torkul.

Pak
neka se opere
vrel
bronbul.

Tako smlejeno
opereno

stavit
je
va bavul.

Na se hitit
batikul.

Odteginjat
se to
va kanul.

I neka
bude
finjena
maša.

Čist
kankul.

garoful – karanfil; škroful – bolest (lat. scrofula); gorak – vruć; broful – zadebljanje, izraslina; Pancikul – neko lice koje se navodi kad se ne želi znatiželjnoj osobi dati točan odgovor; laste se – ulizuju se, ulaguju se; torkul – tijesak; bronbul – vruća voda sa vrijeskom, lišćem vinove loze, smokve i breskve za dezinfekciju bačava prije berbe; bavul – škrinja, kovčeg; batikul – nekada vrsta ženskog kaputa sa ugrađenim željeznim elementima u skutovima; odteginjat – (od)povratiti; kanul – top; kankul - račun

Izvor: Franjo Mohorovičić Maričin, Rječnik čakavskog govora Rukavca i bliže okolice, Adamić, Rijeka, 2001.

1. Jasna Gržinić u međunarodnom znanstvenom časopisu (A1 kategorija) Narodna umjetnost. Tekst pod naslovom Vjekoslava Jurdana, Povijest kao sudbina. Život i stvaralaštvo Drage Gervaisa, Izdavački centar Rijeka, Rijeka 2009., 343 str., objavljen je u broju 48/2 2011. godine, str. 216.-217. Prikaz je u cijelosti dostupan kao mrežni izvor na:

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=111492

file:///C:/Users/korisnik/Downloads/Prikazi.pdf

2. John. P. Kraljic u Bulletinu Association for Croatian Studies (ACS), 2016. godine, a pod naslovom „ DRAGO GERVAIS – A CHAKAVIAN BARD“, str. 5-6. Bulletin Associaton for Croatian Studies: DRAGO GERVAIS – A CHAKAVIAN BARD: Vjekoslava Jurdana, Povijest kao sudbina – Život i stvaralaštvo Drage Gervaisa, Rijeka: Izdavački centar Rijeka, 2009., prikaz napisao John P. Kraljic, No.63, Fall 2016., str. 5.-6., SAD, Cambridge, MA.

Evo linka za mrežne stranice te organizacije u Sjedinjenim Američkim Državama:

http://www.croatianstudies.com/

A ovo je mrežni izvor za navedeni broj Bulletina i sam prikaz:

file:///C:/Users/korisnik/Downloads/GW-GW-Association%20for%20Croatian%20Studies%20-%20Bulletin%202016%20(3).pdf

3. Prikaz o samostalnoj pjesničkoj zbirci Zvonejske lumbreli i njezinoj promociji napisala je doc. dr. sc. Jasna Gržinić u listu Zvona, br. 6/473 2014. godine, str. 18. Evo mrežnog izvora s prikazom u cijelosti:

file:///C:/Users/korisnik/Downloads/Zvona-6-2014.pdf

4. Opsežan prikaz knjige Igri. Mala zaviČAjna čitanka (s primjerima čakavske poezije Drage Gervaisa) napisao je doc.dr.sc. Marinko Lazzarich, a pod naslovom „Zaigran ulazak u svijet poezije Vjekoslava Jurdana. 2015. Igri: mala zaviČAjna čitanka (s primjerima iz čakavske poezije Drage Gervaisa). Pula: Sveučilište Jurja Dobrile i Viškovo Ronjgi: Ustanova „Ivan Matetić Ronjgov“. 243 str. ISBN 978-953-7320-04-1“ objavljen je krajem 2016. godine u međunarodnom časopisu za dječju književnost (kategorija a1) Libri & Liberi , 5 (1), 2016., str. 287.- 290. I na mreži je sve dostupno: http://www.librietliberi.org/wp/wp-content/uploads/2016/12/2016-12-27-Libri_et_Liberi_5_1_08_PRIKAZI_20.pdf; http://www.librietliberi.org/?p=932 i http://hrcak.srce.hr/174551

5. Stručni prikaz knjige napisala je Vanesa Begić u dnevniku Glas Istre. Prikaz pod naslovom: Nove knjige – Vjekoslava Jurdana „Igri mala zavičajna čitanka (s primjerima iz poezije Drage Gervaisa)“: Studiozni osvrt i priručnik za odgojitelje i učitelje, objavljen je u srijedu, 18. svibnja 2016. godine u Glasu Istre, str. 36.

6. Prikaz knjige i promocije u Ronjgima napisala je Cvjetana Miletić u dnevniku Novi list. Opširan tekst pod naslovom Mala zaviČAjna čitanka za judi od struki i jubavi, objavljen je u četvrtak, 12. svibnja 2016.godine u Novom listu, str. 72.-73.

Objavljeno i u online izdanju: http://novilist.hr/Kultura/Knjizevnost/Mala-zaviCAjna-citanka-za-judi-od-struki-i-jubavi

7. U posebnom Prilogu o kulturi ArtIstra dnevnika Glas Istre, Vanesa Begić je napisala prikaz knjige Igri. Pod naslovom Vjekoslava Jurdana, sa Sveučilišta Jurja Dobrile, auotrica je knjige „ Igri Mala zavičajna čitanka (s primjerima iz poezije Drage Gervaisa): Prislušanju poezije slušatelj je emotivno i fantazijski angažiran, prikaz je objavljen u srijedu 15. lipnja 2016. godine, str. 2.

8. Radio-emisija Mojih 15 minuta, Radio-Rijeka, urednica Helena Anušić, gostovanje/intervju s temom o knjizi Igri te znanstvenom i stručnom radu, 1. 05.2016.

9. Intervju za emisiju Umijeće odrastanja- Hrvatski radio- Prvi program, urednice Majde Makovec-Joksimović, uz promociju knjige na Monte Libriću, emitirano 13. 06. 2016.

10. Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, službene stranice: Odluka o dodjeli nagrade „Ivan Filipović“ za 2015. godinu, objavljeno 22. 12. 2016. Na linku: http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=15197&sec=1933

11. Historiografija.hr – Portal hrvatske historiografije: Državne nagrade povjesničarima, http://www.historiografija.hr/news.php?id=4351

12. HRT-Dnevnik-Vijesti: Nagrade u odgojno-obrazovnoj djelatnosti, tv- prilog, emitiran u središnjem Dnevniku HRT-a, 28.12.2016. I na linku: http://vijesti.hrt.hr/367148/nagrade-u-odgojno-obrazovnoj-djelatnosti

13. CROPIX-HANZA MEDI d.o.o. Foto servis: Dodjela nagrada za ostvarenja u odgojnoobrazovnoj djelatnosti u 2015. Na linku: http://www.cropix.hr/index.php?menuid=single&mediaID=992146&gid=101798, Zagreb, 28.12. 2016.

14. Školski portal: Na svečanosti u Hrvatskom saboru – Dodijeljene nagrade „ Ivan Filipović“, 28.12.2016., na linku: https://www.skolskiportal.hr/clanak/6426-dodijeljene-nagrade-ivan-filipovic/

15.Direktno.hr: U Saboru dodijeljene nagrade Ivan Filipović, čestitali im Reiner i Barišić, 28.12.2016., http://direktno.hr/en/2014/domovina/71859/U-Saboru-dodijeljene-nagrade-Ivan-Filipovi%C4%87-%C4%8Destitali-im-Reiner-i-Bari%C5%A1i%C4%87.htm

16. Prigorski.hr: U Saboru dodijeljene nagrade Ivan Filipović, 28.12. 2016., i na linku: http://prigorski.hr/saboru-dodijeljene-nagrade-ivan-filipovic/

17. Narod.hr: U Saboru dodijeljene nagrade Ivan Filipović za značajna ostvarenja u odgojno obrazovnoj djelatnosti u 2015., 28.12. 2016., http://narod.hr/hrvatska/saboru-dodijeljene-nagrade-ivan-filipovic-znacajna-ostvarenja-odgojno-obrazovnoj-djelatnosti-2015

18. 24 sata: „Nije sve u materijalnom, vi ste za rad nagrađeni i duhovno…“, autor Višnja Kragić Marinić, 28.12.2016., http://www.24sata.hr/news/nije-sve-u-materijalnom-vi-ste-za-rad-nagra-eni-i-duhovno-505236

19. Hrvatski sabor: U Saboru dodijeljene nagrade „Ivan Filipović“ djelatnicima u odgoju i obrazovanju, 28.12. 2016., http://www.sabor.hr/u-saboru-dodijeljene-nagrade-ivan-filipovic-djelat

20. Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske: U Saboru svečano dodijeljene „ Nagrade Ivan Filipović“ za 2015. godinu, 28. 12. 2016., http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=15209&sec=1933

21. Jutarnji list: Sabor uručio 14 nagrada za doprinos obrazovanju, 29.12. 2016., napisao M.L.

22. Novi list: Državna nagrada Ivan Filipović: Među laureatima Milica Vlainić i Vjekoslava Jurdana, 29. 12. 2016, napisala Ingrid Šestan Kučić, str. 10.

23. Glas Istre: Prestižna nagrada Vjekoslavi Jurdana, napisala Vanesa Begić, 24. i 25. 12. 2016., i na online: http://www.glasistre.hr/vijesti/kultura/prestizna-nagrada-vjekoslavi-jurdana-538953

24. Radio-Rijeka: Tko su novi članovi obitelji izvrsnih učitelja i profesora iz PGŽ? Vjekoslava Jurdana: zavičajni identitet treba njegovati, pripremila Antonela Galić, emitirano 2. 01. 2017. I na: http://radio.hrt.hr/radio-rijeka/clanak/tko-su-novi-clanovi-obitelji-izvrsnih-ucitelja-i-profesora-iz-pgz/135313/

25. U travnju 2017. godine objavila sam slikovnicu na čakavskom narječju Tončić Petešić te sam kao autorica bila pozvana na sudjelovanje na festivalu dječje knjige „Monte Librić“ u Puli. Ondje sam se predstavila u programu Piknik s autoricom. Evo, mrežnog izvora:

http://www.montelibric.sanjamknjige.hr/hr/2017/program-2016/petak-28-travnja-2017/

Ondje sam predstavljena kao autor, na službenim mrežnim stranicama Festivala:

Vjekoslava Jurdana doktorica je znanosti, teoretičarka i povjesničarka književnosti. Dosad je objavila niz znanstvenih tekstova i dvije znanstvene knjige: Povijest kao sudbina: život i stvaralaštvo Drage Gervaisa te Igri. Mala zaviČAjna čitanka. Piše poeziju na čakavskom dijalektu i standardu. Njene pjesme tiskane su u skupnim zbirkama, a objavila je i dvije samostalne zbirke. Za djecu je pisala pjesme koje su uglazbljene na dva nosača zvuka. Nagrađivana je i za svoje književno stvaralaštvo. Članica je američkog udruženja Association for Slavic, East European, and Eurasian Studies (ASEEES), Hrvatskog društva istraživača dječje književnosti, Katedre Čakavskog sabora Lovran te Katedre čakavskih pjesnika / Ustanova „Ivan Matetić Ronjgov“ u Ronjgima. Na Librić dolazi sa slikovnicom Tončić Petešić.

I na mrežnom izvoru:

http://www.montelibric.sanjamknjige.hr/hr/2017/ml-autori/

26. A također i moja slikovnica:

TONČIĆ PETEŠIĆ

Vjekoslava Jurdana, Radovan Kunić (ilustr.)
Ustanova „Ivan Matetić Ronjgov“

Opis

Tončić Petešić je slikovnica na čakavskom narječju, i to na liburnijskom ekavskom dijalektu, a govori o jednom pjetliću koji je pred zahtjevnom zadaćom odrastanja. U tom okviru, ispričana je topla priča u stihovima, puna humora, zvukova i čakavskih arhaičnih riječi. Tončić je pjetlić, a najveća opasnost za njega je lisica. Njegov otac Zvane Peteh savjetuje ga kako da se suoči s lisicom kada je sretne. I upravo to se jednoga dana dogodilo. Susret s lisicom početak je Tončićevog odrastanja. Sreća je što je Tončić dijete koje sluša savjete roditelja. Odrastanje nikada nije lako, ali ako se slušaju savjeti starijih sigurno manje boli, poruka je ove slikovnice. Na kraju priče mali Tončić postaje Tone Peteh, odrastao, jak i mudar.

Na mrežnom izvoru, službenim stranicama Festivala:

http://www.montelibric.sanjamknjige.hr/hr/2017/knjige/

27. Uz promociju slikovnice, prikazana je lutkarska predstava „Tončić Petešić“ koju su pripremili studenti Umjetničke akademije u Osijeku (studij glume i lutkarstva).

Evo, mrežnog izvora:

Slikovnicu Tončić Petešić Vjekoslave Jurdane, pisanu na čakavskom narječju, i to na liburnijskom ekavskom dijalektu, predstavili su sama autorica i Lutkice. Nakon lutkarskog igrokaza o „petešiću“ iz priče, djeca su raspravljala o tome koliko brzo trče kokoši i kako se mali pijetao spasio lisice zato što je slušao savjete roditelja, koji su ga sačuvali od opasnosti.

http://www.montelibric.sanjamknjige.hr/hr/2017/dnevnik-ml/petak-27-travnja-2017/piknik-s-autoricom-vjekoslava-jurdana/

28. Slikovnica je promovirana i u Opatiji, u organizaciji Gradske knjižnice i čitaonice „Viktor Car Emin“ u Opatiji. Na promociji je prikazan lutkarski igrokaz „Tončić Petešić“ koji su izveli učenici osnovne škole iz Mošćeničke Drage, a ta je igrokaz s uspjehom izveden na učeničkom natjecanju Lidrano. Također, uz slikovnicu koju je oslikao akademski slikar Radovan Kunić, priložen je i CD sa snimkom spomenutog igrokaza.

Evo, mrežnih izvora:

http://www.gk-opatija.hr/hr/vijesti/obavijesti/toncic-petesic-va-opatije,85.html

29. Liburnija.net: Stihovi o igrama kao motivacija za stručni rad – Predstavljena knjiga „Igri“ Vjekoslave Jurdane, opširna foto-reportaža, napisao Davor Žic, 25. 05. 2017., na linku: http://www.liburnija.net/foto-stihovi-o-igrama-kao-motivacija-za-strucni-rad-predstavljena-knjiga-igri-vjekoslave-jurdane-opatija/

http://www.liburnija.net/foto-odrzana-promocija-slikovnice-toncic-petesic-autorice-vjekoslave-jurdane-opatija/

30. List Opatija: siječanj-veljača 2017., članak „Zaljubljena u Gervaisa“, povodom dodjele državne nagrade „Ivan Filipović“, str.24. i na http://www.opatija.hr/files/file/list-opatija/2017/199/index.html#24

31. Objavljena opširna reportaža- stručni tekst u Novom listu: Družbin arhiv spaljen u Trstu, ali su ičićansku povijest spasile Naša sloga i prof. Jurdana, napisao Srđan Brajčić, str. 6.-7.

32. Na natječaju za dobivanje književne potpore Grada Rijeke dobila sam tromjesečnu stipendiju za pisanje pjesničke zbirke Košuta i jelen. U strogoj proceduri dobila sam gotovo najviše bodova od svih kandidata.

Na linku: https://www.rijeka.hr/objavljeni-dobitnici-potpore-knjizevnom-stvaralastvu-u-2018/

I dokument Grada Rijeke: https://www.rijeka.hr/.../Prijedlog-zaključka-o-dodjeli-potpora-književnom-stvaralaštv...

33. pozvana sam na prijam (Dan otvorenih vrata) kod predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović gdje sam predstavila svoj znanstveni i književni rad, 7. travnja 2018.

34. pozvana sam i sudjelovala sam, kao znanstvenica, književnica i prozaistkinja na 23. Književnom susretu Badavca u Karojbi. Organizator: Društvo hrvatskih književnika- Istarski ogranak. O tome članak u Glasu Istre; http://www.glasistre.hr/c0869b28-db28-4d95-b92d-dcce27171f37, 28. 05. 2108.

35. I u vjersko informativno-kulturnom listu Ladonja, br.6/389, lipanj 2018., str.30.-31. XXIII. Književcni susret „Badavca 2018.“

36. sudjelovanje na obilježavanju 55. obljetnice smrti Viktora Cara Emina u Kraju. 23. 06. 2018. Izlaganje. Članak u Novom listu: http://novilist.hr/Vijesti/Regija/node_1585/SJECANJE-NA-VELIKANE-Povratak-Cara-Emina-u-Kraj

37. sudjelovanje na 28. manifestaciji Croatia rediviva: ča-kaj-što u Selcima na otoku Braču, 10. kolovoza 2018.

https://www.zvonainari.hr/single-post/2018/08/10/28-Croatia-rediviva-%C4%8Da-kaj-%C5%A1to

http://dhk.hr/dogadanja/hrvatska/28.-croatia-rediviva-ca-kaj-sto-selca-na-otoku-bracu

https://www.culturenet.hr/default.aspx?id=83822

http://www.bozicabrkan.com/tag/croatia-rediviva-ca-kaj-sto/

I članak u Slobodnoj Dalmaciji, 13. 08. 2018., str.23.

38. Festival čakavske šansone Čansonfest- Kastav, 31. kolovoza 2018.

http://cansonfest.com/14-festival-cakavske-sansone-cansonfest-kastav-2018/

Nagrada za najbolji tekst za skladbu More j' z morun.

http://cansonfest.com/crni-facoul-najbolja-cansona/