U petak i subotu, 23. i 24. listopada 2026. u Općinskoj narodnoj knjižnici Drenovci održana je tradicionalna manifestacija 37. Pjesnički susreti, s vrlo bogatim programom međunarodnog karaktera, koji je uključivao nastupe pjesnikinja i pjesnika, prigodnu izložbu, glazbeni program, predstavljanje knjiga te dodjelu tradicionalnih priznanja.
Organizatori manifestacije su Općinska narodna knjižnica Drenovci, Udruga Duhovno hrašće i Društvo hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, a pokrovitelji Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Vukovarsko-srijemska županija i Općina Drenovci.
Program manifestacije započeo je u petak, 23. listopada 2026. u drenovačkoj knjižnici, autorskom večeri pjesnikinje Elke Nyagolove te predstavljanjem dvojezičnih hrvatsko-bugarskih pjesničkih antologija. Predstavila se predsjednica Slavenske akademije je Elka Nyagolova, ugledna bugarska pjesnikinja, čija su djela prevedena na 20 jezika. Dobitnica je najviših nacionalnih i međunarodnih nagrada. Članica je Upravnog odbora Saveza bugarskih pisaca, urednica je književnog časopisa Znaci i brojnih knjiga, prevoditeljica s nekoliko slavenskih jezika te organizatorica književnih festivala. Autorica je više od 35 knjiga: zbirki pjesama i jednog romana, Nijema zvona, koji je tematski vezan za Podravinu i neke druge krajeve Hrvatske, budući da je Nyagolova obiteljski vezana za Hrvatsku. U glazbenom dijelu programa nastupili su Valerij Peštrov (Varna) i domaća Ženska pjevačka skupina Ars Novia.
Drugoga dana manifestacije u Galeriji Knjižnice otvorena je likovna izložba slikara Franje Golića Ispričane priče, a u istom prostoru je održano tradicionalno Središnje književno sijelo, s početkom u 19:00 sati.
Pozdravne riječi na početku programa uputili su Tamara Kalistović, pročelnica Upravnog odjela za turizam, kulturu i sport Vukovarsko-srijemske županije, predsjednik Duhovnog hrašća Andrija Matić, načelnik Općine Drenovci Josip Nasurović te dopredsjednik DHK Mirko Ćurić, koji je otvorio susrete. Program su vodile drenovačke knjižničarke Ivana Maršić Zečević i Marija Marjanović. Istaknuto je kako je ovo četrdeseta godina manifestacije koja je započela još 1986. u Vinkovcima ali je zbog ratnih zbivanja odražavanje bilo prekinuto pa je nastavljena 1994. u Drenovcima.
Uslijedilo je predstavljanje prve zbirke pjesama mlade autorice Božice Nesek Tko se boji svoje sjene?, nagrađenog rukopisa s prošlogodišnjih Susreta.
„Mladenačka zbirka Božice Nesek Tko se boji svoje sjene? lirska je, intimna, osobna i otkrivajuća poezija u kojoj autorica odgaja samoću, bori se sa strahovima, tjeskobama i nemirima; u kojoj se osjeća inferiorno, neprimjetno i nedovoljno vrijednom pažnje; u kojoj ima puno toga za reći, ali riječima kao da je nelagodno. Tematski punktovi koji zaokupljaju njene godine, tek u punoljetstvu ostvarene, su: ljubav, obitelj, vjera i riječ“, istaknula je urednica Darija Mataić Agičić.
Nakon predstavljanja nagrađene zbirke, svojim stihovima su se predstavili članovi i članice Društva hrvatskih književnika i članovi i članice Slavenske akademije za književnost i umjetnost: Miro Gavran (Zagreb), Mirko Ćurić (Đakovo), Darija Mataić Agičić (Slavonski Brod), Elka Nyagolova (Varna), Nevenka Nedić (Bošnjaci), Nadia Popova (Varna), Zvonimir Stjepanović (Županja) i Sonja Zubović (Zagreb). Glazbeni gost ovogodišnjeg Središnjeg književnog sijela bio je Tamburaški sastav Romantičari.
Najsvečaniji dio večeri bila je dodjela priznanja 37. Pjesničkih susreta, koja su uručili predsjednik Duhovnog hrašća Andrija Matić, načelnik Općine Drenovci Josip Nasurović te dopredsjednik DHK Mirko Ćurić. U kategoriji najbolje zbirke poezije autora koji dolaze iz Slavonije, Baranje i Srijema objavljene između dvaju Susreta (nagrada Duhovno hrašće), nagrađena je Đurđica Stuhlreiter (Osijek) za zbirku pjesama u prozi Razgovor s tišinom (Osijek, 2026.). Đurđica Stuhlreiter, profesorica hrvatskog jezika i književnosti te magistra defektologije i logopedije, rođena je u Novoj Gradiški. Radila je kao novinarka i lektorica te predavala hrvatski jezik u hrvatskim odjelima gimnazije u Subotici. Piše i objavljuje priče, pjesme i romane namijenjene mladim i nešto starijim čitateljima. Članica je Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade. Istaknula je kako je poezija manje zastupljena u njenom opusu te da je njena zbirka pjesama u prozi nastajala godinama, uz onaj redovan profesionalni rad i pisanje proznih tekstova za djecu i mlade.
Za laureata nagrade Visoka žuta žita, koju Pjesnički susreti dodjeljuju za sveukupni pjesnički opus i trajni doprinos hrvatskoj književnosti, ove je godine izabran akademik, pjesnik, stilističar i književni kritičar Krešimir Bagić (Gradište, 1962.). Akademik Bagić jedan je od najvažnijih protagonista – ne samo kao vrstan pjesnik već i kao antologičar, stilističar i kritičar – suvremene hrvatske književne republike stiha, kojoj daje dignitet i koju ustrojava po najvišim estetskim, ali i etičkim kriterijima. O stilističkim, poetskim, kritičarskim i znanstvenim djelima Krešimira Bagića oglasilo se valjda svako viđenije hrvatsko, a počesto i strano, kritičarsko i esejističko pero. I opći zaključak uvijek je bio kako je riječ o proizvođaču tekstova i stvaratelju pisanog svijeta kakvom je teško naći pâra u suvremenoj hrvatskoj književnosti. I ova velika nagrada, ovo zrno u visokožitnom nizu započetom s priznanjem poetskom i znanstvenom opusu Jure Kaštelana, najbolja je kritika i najbolja ocjena njegovog rada. Rođen nedaleko od Drenovaca, u Gradištu, županjski srednjoškolac, zagrebački i pariški student i profesor, hrvatski akademik, iznimna osoba i nadasve veliki pjesnik, na ponos naše kulture nositelj je i Nagrade Visoka žuta žita, istaknuto je u obrazloženju Nagrade. U svojoj nadahnutoj zahvali, akademik Bagić zahvalio je organizatorima i umjetničkom odboru susreta na nagradi. Istaknuo je kako Drenovce doživljava kao dio hrvatske republike stiha, kao mjesto s kojim je povezan upravo kroz knjižnicu i Susrete, a sada i kroz nagradu koju su prije njega zasluženo dobila mnoga znamenita hrvatska pjesnička imena.