Književna riječ 1-2
Književni časopis
Nakladnik: Ogranak Društva hrvatskih književnika slavonsko-baranjsko-srijemski
Studeni, 2021.
Urednici: Franjo Nagulov i Vlasta Markasović
Fotografije: Ivan Došen
Priprema i tisak: Krešendo, Osijek
Stranica: 176
ISSN 2718-5176
Tiskano uz potporu Ministarstva kulture i medija u Godini čitanja 2021.
Cijena: 79,00 kuna
Narudžbe: dhksbs@gmail.com
Časopis je opremljen fotografijama vinkovačkog fotografa Ivana Došena, a urednici su ga sadržajno podijelili na rubrike: Poezija, !, Proza, Intervju, Kritičarski izbor, Dramski zalet, i Ogranon te urednički pogovor Franje Nagulova. U rubrici Poezija čitamo pjesme Denisa Ćosića, Marije Dejanović, Tihomira Dunđerovića, Marinka Plazibata i Stanka Krnjića.
Rubrika !, kao što stoji i u njenom kratkom uvodniku, zamišljena je kao temat (dvo)broja. Za ovu prigodu dotaknuta je tema odnosa književnosti i provincije (podjednako, dakako, provincije i književnosti), a svoja su razmišljanja su iznijeli Sanja Baković, Marko Gregur i Božica Brkan.
Prozni blok donosi tekstove Jelene Zlatar Gamberožić, Davora Ivankovca, Daniela Radočaja, Maje Urban, Ivana Zrinušića, Darka Pernjaka i Božice Brkan.
Rubrika Intervju donosi razgovor s Marijanom Radmilović, autoricom triju nagrađenih knjiga, najrecentije nagrađenom Nagradom HAZU na manifestaciji Tadijina jesen u Slavonskom Brodu.
Kritičarski izbor je u ovom broju ponudio književnik i književnoznanstvenik Goran Rem.
U rubrici Dramski zalet, fragmentom iz drame nagrađene ovogodišnjom drugom nagradom Marin Držić Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, predstavila se Monika Herceg. Ogranon je zamišljen kao rubrika namijenjena predstavljanju članica i članova ogranka Društva. Za nultu su časopisnu prigodu predstavljen je pjesnik Franjo Džakula, zatim mlada prozaistica Paula Rem, a Mirko Ćurić, predsjednik Ogranka napisao je prigodan tekst o utemeljenju Ogranka te o aktivnostima u posljednjih godinu dana.
U ime uredništva časopisa Franjo Nagulov je izrazio nadu kako će časopis iz dvobroja rasti „zadovoljavajući tako jednu od nasušnih ogranačkih, ali i šire kulturnih potreba prostora, uz bogatu suradnju s kolegicama i kolegama iz Hrvatske i inozemstva (…) Umjesto tipkomaha, dakle, pozivamo na čitanje časopisa, ne isključujući mogućnost da rijetki ovoprostorni zaljubljenici u književne superlative, alternativni mišlju, riječju, djelom i propustom, misiju otpočnu čitanjem od kraja prema početku.”