Ivančan Ivan
Biografija
Ivan Ivančan je rođen u Zagrebu 24. lipnja 1953. Čitav svoj radni i umjetnički vijek proveo je u Ansamblu narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, najprije kao profesionalni plesač-pjevač, zatim asistent umjetničkog ravnatelja, da bi 24 godine, sve do odlaska u mirovinu, i sam obnašao tu funkciju.
Za vrijeme njegovog umjetničkog rukovođenja, Ansambl je nizao uspjehe za koje je redovito primao vrhunske domaće i međunarodne kritike, priznanja, ali i nagrade: 24 Porina (od toga je Ivančan primio 9 kao glazbeni producent najboljih albuma sakralne i folklorne glazbe), Nagradu grada Zagreba, Povelju Predsjednika RH, dvije nagrade Ivan Lukačić za najviši umjetnički doseg na Varaždinskim baroknim večerima, Nagradu Orlando na Dubrovačkim ljetnim igrama…
Kao vanjski suradnik predavao je predmete Folklorno pjevanje i Osnove koreografije na Školi za klasični balet – Odjel za narodne plesove i kolegij Scenski pokret – narodni plesovi na Akademiji dramske umjetnosti. Bio je dugogodišnji član prosudbenih komisija brojnih smotri folklora diljem Hrvatske i predavač na Ljetnoj i Zimskoj školi folklora Hrvatskog sabora kulture i Hrvatske matice iseljenika. Također je pripremao i vodio mnogobrojne seminare folklora i folklorne radionice u Hrvatskoj, Sloveniji, Švedskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Kanadi, Japanu i Australiji. U Švedskoj je u dva navrata priredio i režirao koncerte povodom Dana hrvatske kulture (Götheborg, Malmö) i svečani koncert proslave Dana Republike (Stockholm, Konserthuset)
Za svoj umjetnički rad primio je mnogobrojna priznanja, a 2016. odlukom Predsjednice RH odlikovan je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića.
Od 1973. godine, pod utjecajem pokojnog strica, prerano preminulog hrvatskog pjesnika Dubravka Ivančana, bavi se pisanjem Haiku poezije, a pjesme su mu, počevši od 1978. godine, objavljivane u domaćim i stranim časopisima i antologijama. Za mnoge je od njih dobio priznanja i nagrade, a 2022. godine osvojio drugu nagradu DHK (Veleposlanstva Japana i HOO-a) na temu športskih igara, ususret Olimpijskim igrama u Japanu.
Do sada su mu objavljene tri zbirke poezije: Odrazi / Reflections (Sipar, 2020.), U prolaženju… / In Passing… (Sipar, 2021.), Glazbena zrnca (Sipar, 2023.), a u pripremi je za tisak zbirka Pahulja na dlanu.
Ivančan je i autor reprezentativne glazbene monografije s 4 CD-a LADO – Hrvatska tradicijska glazbala i sastavi (Školska knjiga, 2017.) koju je priredio u suradnji s dr. Irenom Miholić iz Instituta za etnologiju i folkloristiku.
Odlaskom u mirovinu (2016.) posvetio se uređivanju pjesničke ostavštine pokojnog strica Dubravka. To je rezultiralo objavljivanjem nekoliko njegovih knjiga. Najprije je za tisak priredio zbirku pjesama Božić (Krapina, 2001.) s predgovorom akademika Vladimira Devidea, a zatim Ljubavni dodir (Sipar 2020.) uz predgovor Božice Jelušić. Slijedila je zbirka Dubravkovih neobjavljenih haiku pjesama Zanjihano nebo (Sipar 2021.) i Antologija japanskog haiku pjesništva (Artikulacije, Koprivnica, srpanj 2023.). Za objavljivanje je također priredio i njegovu zbirku ljubavne lirike Sretno otočje koja još čeka nakladnika.
Bibliografija
BIBLIOGRAFIJA:
Autor projekta glazbene monografije LADO – Hrvatska tradicijska glazbala i sastavi
(Školska knjiga, 2017.), u suradnji s dr. Irenom Miholić
Zbirke pjesama:
Odrazi / Reflections (Sipar, 2020.)
U prolaženju… / In Passing… (Sipar, 2021.)
Glazbena zrnca (Sipar, 2023.)
Pahulja na dlanu. (Vlastita naklada, 2024.)
Izbori iz djela
Ivan Ivančan
HAIKU
Mjesečina.
U lokvi se maze
dva oblaka.
Kasna jesen.
Koračam po rasutim
krošnjama.
Bunar.
Žena vjedrom zahvaća
oblake.
Vaza.
U njoj stručak mrtvog
proljeća.
Pusto igralište.
Na ljuljački se njiše
vjetar.
Fontana.
Kip djevojke napaja
golubove.
Poslije kiše.
pauk satkao mrežu
od bisera.
U praznoj crkvi.
Likovi svetaca pažljivo
slušaju orgulje.
Na brijegu.
Traktor polako ore
horizont.
Pred oluju.
Čamci na vezu
– propinju se!
Uz morski žal…
Slušam valove
šljunka.
Noćno plivanje.
Svakim zamahom ruke
pomičem zvijezde.
Ribar.
Zauvijek ulovljen
u svoju mrežu.
U paukovoj
mreži otima se
povjetarac.
Uz rub jezera
laju jedan na drugoga
pas i njegov odraz.
Stari mornar.
U valovima lica
njegova lula.
Slijepac.
Vršcima prstiju
dodiruje vjetar.
Velegrad.
Zagledan u nigdje
prolazi prosjak.
Proljetni vjetar.
Latice trešnje vraćaju se
u nebo.
Odavno
sletio avion. Na nebu
još njegov trag.
Seosko groblje.
Na stazi pero. Od patke
ili anđela?
Trešnja u cvatu…
Nad njom pažljivo
klize oblaci.
Zalaz…
Sunce se otapa
u moru.
Smrzlo jezero.
Pod ledom zatočeni
odrazi stabala.