Vlasta Markasović dobitnica je Nagrade Julija Benešića za 2026. godinu za hrvatsku književnu kritiku za knjigu Krug perom (DHK Osijek, 2025.), a Matija Štahan i Božica Zoko laureati su istoimene povelje uspješnosti – Štahan za knjigu Uskrsnuće autora (Mala knjižnica DHK, 2025.) a Zoko za niz književnih kritika objavljenih između dvaju Susreta u Đakovu. Obrazloženja o izboru tih autora za dobitnike nagrada Julija Benešića iznio je uime prosudbenog povjerenstva Susreta Goran Rem. Istaknuto je kako je riječ o troje različitih autora koje odlikuje sustavno praćenje književne produkcije, ali i svježi uvidi u neke hrvatske književne fenomene, posebice kod Matije Štahana, koji je često polemičan u svojim esejima i kritikama, dok Božica Zoko nudi njoj svojstven i razigran uvid u pojedine knjige i opuse. Vlasta Markasović dobila je povelju za knjigu Krug perom, u kojoj je sabrala pedeset i dvije književne kritike i tri književna eseja, i koja je pokazala sve odlike tipa kritike koju njeguje: dubinsko čitanje, znanstveno utemeljeno, zanimljivo i stručno napisane ocjene knjiga i opusa kojima pristupa.
Nagrade su im dodijeljene prvog dana manifestacije 29. Đakovačkih susreti hrvatskih književnih kritičara.
Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara, manifestacija posvećena hrvatskoj književnoj kritici i njenoj ulozi u hrvatskoj književnosti i kulturi, utemeljeni su 1998. Organizatori manifestacije su Ogranak Matice hrvatske u Đakovu i Društvo hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, pokrovitelji su Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Đakovo, Matica hrvatska i Društvo hrvatskih književnika. Ove godine se manifestacija je održana 29. puta 17. i 18. lipnja u Đakovu u Gradskoj knjižnici i čitaonici. Na početku je u ime suorganizatora pozdravio predsjednik MH Đakovo Robert Francem, a Susrete je otvorio dopredsjednik Matice hrvatske Zagreb Božidar Petrač, koji je i povremeni sudionik manifestacije od njenih početaka.
U duhu propitivanja književne živosti, odnosno onih mjesta u koja Susreti nisu ozbiljnije zahvatili u svojih prvih 29 godina održavanja, došlo se do vrlo aktualnog pitanja odnosa književne kritike i kulturnih ratova. Okrugli stol je moderiraro Mirko Ćurić a u raspravi su sudjelovali Jasna Horvat, književnica, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, književnica i interdisciplinarna istraživačica; Igor Gajin, sveučilišni profesor, novinar, novinski urednik i književni kritičar te Matija Štahan, književnik, urednik, esejist i kritičar, društveni komentator.
Kako Nagrada i Povelja kojom se nagrađuju i potiču hrvatski književni kritičari nosi ime po Juliju Benešiću, a ove godine su u Matičinoj biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti objavljena Izabrana djela Julija Benešića, u programu je predstavljeno i ovo vrijedno izdanje. Knjigu je priredila Tea Rogić Musa koja je knjigu predstavila, a uz nju je o knjizi govorio dopredsjednik Matice hrvatske Božidar Petrač koji istaknuo i razloge zašto se književno-kritičarska nagrada zove baš po Juliju Benešiću.
Drugi dan Manifestacije započeo je predstavljanjem Zbornika Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara XXVIII. Do sada je objavljen 28 puta, dakle ostvario je kontinuitet izlaženja što je zapravo rijetkost za slične hrvatske književne manifestacije jer nije propuštena niti jedna godina izlaženja. Urednici su kroz godine bili Stanislav Marijanović, Miro Šola, Julijana Matanović, Darija Žilić, Ivan Trojan, Goran Rem, Robert Francem i Mirko Ćurić koji je uredio i ovogodišnje izdanje. Zbornik donosi radove s prošlogodišnjeg Okruglog stola Književna kritika i umjetna inteligencija (Sven Kezele, Darija Žilić, Igor Gajin, Srećko Marijanović, Nevena Baštovanić i Paula Rem), podsjećanje na Okrugli stol iz 2006. na temu Književna kritika i književne nagrade, te niz književnih kritika Mate Nedića, Božice Zoko, Darije Mataić Agičić, Đure Vidmarovića, Blaženke Brlošić i Vlaste Markasović.
Potom je uslijedilo predstavljanje dvije knjige: Traganje za samim sobom Božidara Brezinšaka Bagole i Nova čitanja tradicije: književne rasprave i eseji Božidara Petrača.
Knjiga Traganje za samim sobom, objavljena u Frakturi, govori o sudbini mladog intelektualca, sjemeništarca kojeg su dvanaest sati prije zaređenja najurili s bogoslovije, o čovjeku koji grozničavo traga za istinom o sebi i životu. Zbirka književnih rasprava i eseja Božidara Petrača Nova čitanja tradicije, objavljena u Alfi, ukazuje još jednom na širinu i dubinu autorova poznavanja hrvatske književnosti, gotovo u cijelosti, te čitateljima pruža mogućnost novoga, ili drukčijeg, sagledavanja i vrednovanja djela Velikana hrvatske književnosti. Razgovor s autorima vodio je Mirko Ćurić.
