Nikola Bolšec (1988., Novi Marof), suprug, otac dvoje djece, živi i radi u Zagrebu kao profesor filozofije, logike i etike na XI. gimnaziji. Doktorand je filozofije na Fakultetu hrvatskih studija s temom „Tijelo, čuđenje, zahvalnost kod Gilberta Keitha Chestertona.
Autor je brojnih znanstvenih i popularnih članaka u raznim publikacijama te je autor monografije o ruskom emigrantu Konstantinu Rimariču Volinskom.
Prevoditelj s raznih jezika (engleski, ruskih, talijanski, francuski, španjolski), među inima nekoliko Chestertonovih i s njime povezanih djela.
Predsjednik je Hrvatskog čestertonijanskog kluba u kojem je i glavni organizator konferencija, tečajeva, podcasta te izdavač društvene igre Misteriji velečasnoga Browna.
U slobodno vrijeme bavim se slikanjem i izrađivanjem tzv. smegračka (igračke od smeća) te osobito uživa u igranju nogometa, šetnjama prirodom te slušanju glazbe.
Životno geslo mu je: „Zahvaljivanje je najviši način razmišljanja, a zahvalnost je sreća podvostručena čuđenjem.“
Autorska djela
Pauk Zlatko u usisivaču, Križevci, Naklada Crisinus, 2023. (slikovnica)
Željezni grad, Križevci, Naklada Crisinus, 2022. (roman za djecu)
Krezubi Nikica, MAK, rujan 2022. (kratka priča)
Mačka se ne smije povlačiti za rep jer…, MAK, veljača 2022. (kratka priča)
Magarac Stjepan, MAK, srpanj 2021. (kratka priča)
Otoki u Kmična strana meseca. 38. Recital suvremenoga kajkavskog pjesništva “Dragutin Domjanić” – Sv. Ivan Zelina 2019., Pučko otvoreno učilište Sv. Ivan Zelina, 2019., 18 (pjesma)
Commentarium ad… u Sveta Zaljubljenost. 7. susret hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić“, Križevci: Glas Koncila, 7. Kranjčić, 2015., 20 (pjesma)
Prijevodi knjiga i članaka
Ahlquist, Dale
Apostol zdravog razuma., Zagreb, Hrvatski čestertonijanski klub, 2023.
Ahlquist, Dale
Česternicije. Rječnik definicija G. K. Chestertona., Zagreb: Hrvatski čestertonijanski klub, 2021
Chesterton, Gilbert Keith
Praznovjerje razvoda., Split: Verbum, 2020
Chesterton, Gilbert Keith
Katolička Crkva i obraćenje., Split: Verbum, 2018
(u tisku) Chesterton, Gilbert Keith
Sveti Toma Akvinski., Zagreb: Dominikanska naklada Istina,
Imbach, Ruedi
Biblija i filozofija: razmatranja povjesničara srednjovjekovne filozofije u Aktualnost srednjovjekovne filozofije. Toma Vereš kao inspiracija. Zbornik radova., Zagreb: Filozofsko-teološki institut, 2018 , 79 – 89
Žanko, Dušan
Filozofija povijesti u XX. stoljeću u Mistika i misterij Povijesti. Članci, eseji i studije., Zagreb: Glas Koncila, 2017
Bašlačov, Aleksandr
Reci mi, oprosti, pomoli se, brzo umri u Agon časopis., br. 35, 2016
Uredničke knjige
Ruske i hrvatske teme u zrcalu katolicizma: rasprave, studije i članci/Konstantin Rimarić-Volinski., Zagreb: Glas Koncila, 2020 (monografija)
Radovi u časopisima
Znanstveni i pregledni radovi
Bolšec, Nikola
Možda smo još uvijek u vrtu. Mašta – kontemplacija – visio beatifica G. K. Chestertona. // Crkva u svijetu, 70. (2025), 1.; 443-456 (domaća recenzija, pregledni rad, znanstveni)
Bolšec, Nikola
Filozofija ekologije Tome Akvinskoga kao valjana duhovnost. // Obnovljeni život, 70. (2016), 4.; 443-456 (domaća recenzija, izvorni znanstveni članak, znanstveni)
Gavrić, Anto; Bolšec, Nikola
Odnos N. Berdjajeva prema J. Maritainu i tomizmu. // Obnovljeni život : časopis za religioznu kulturu, 69 (2014), 3; 91-104 (domaća recenzija, izvorni znanstveni članak, znanstveni)
Drugi radovi u časopisima
Bolšec, Nikola
Igor Lukić, Marina Katinić, Bruno Ćurko, Marko Zec, Etika 1. Smisao i orijentacija. // Obnovljeni život, 69. (2014), 4.; 557-559 (prikaz, ostalo)
Radovi u zbornicima skupova
Znanstveni radovi u zbornicima skupova
Bolšec, Nikola
From Smaller to Bigger. Distributism as an Economy with a Human Face for the Common Good. // The Common Good: Political and Economic Perspectives. Petrušić, Bruno (ur.). Venezia: Marcianum Press, 2024., str. 39 – 60 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso))
Bolšec, Nikola
Filozofija sela. Utopijska misao potrebna čovjeku i društvu. // Laudato si’ – prema klimatskoj i društvenoj pravdi. Turza, Zoran ; Sršen, Andreja ; Kieβig, Sebastian ; Sertić, Marija ; Pardon, Đurica (ur.). Zagreb: Hrvatsko katoličko sveučilište; Veritas – Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, 2023., str. 89 – 98 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), prethodno priopćenje)
Bolšec, Nikola
Politički diskurs Hijacinta Boškovića u časopisu Duhovni život. // Prilozi o hrvatskoj neoskolastici / Šestak, Ivan ; Oslić, Josip ; Gavrić, Anto (ur.).
Zagreb: Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, 2014. str. 200-209 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
Sažeci sa skupova
Druga sudjelovanja na skupovima
Bolšec, Nikola
Možda smo još uvijek u vrtu. Mašta – kontemplacija – visio beatifica G. K. Chestertona, književnika. // Međunarodni znanstveni simpozij Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu „Teologija i književnost: vjera, iskustvo, umjetnost“
Split, Hrvatska, 19. – 20. travnja 2023. (predavanje, u recenziji, znanstveni)
Bolšec, Nikola
Od malenog prema većem. Distributizam kao ekonomija ljudskog lica i općeg dobra. // Međunarodni znanstveni simpozij Ekonomska perspektiva općeg dobra
Split, Hrvatska, 21. – 23. travnja 2022. (predavanje, u recenziji, znanstveni)
Bolšec, Nikola
Važnost integralne ekologije, prirode i sela u kontekstu braka, očuvanja čovječnosti i osobnosti kod suvremenog čovjeka. // Međunarodni kongres “Revolucija pravovjerja”
Zagreb, Hrvatska, 2018. (predavanje, neobjavljeni rad, znanstveni)
Bolšec, Nikola
New Eyes: a deeper experience by Andrei Tarkovsky. // Erasmus+/Structured Dialogue Project/Youth in Policy Dialogue/European Arts Forum – Art and Culture: Learning how to see again
Bruxelles, Belgija, 2016. (predavanje, neobjavljeni rad, ostalo)
Ocjenski radovi
Diplomski radovi (uključujući i diplomske radove starog programa)
Bolšec, Nikola
Usporedba i odnos religiozne filozofije Nikolaja Berdjajeva i Tome Akvinskog., 2013., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet Družbe Isusove u Zagrebu, Hrvatski studiji, Zagreb
IZBOR IZ DJELA
GRANE
Nema veze, jer je svijet
odsele ljepše mjesto;
u mojoj nagoj krošnji
svijeno je gnijezdo čvrsto.
Bijah gol na snijegu, kiši,
stablo vjetrom omarano;
ptica tad nevina k meni sleti,
prstenom zavjetnim dotjerano.
I u ljeto se Gospodnje
lišće moje k´o dijete smije:
zlatnim je spomenom ovjenčano,
u svakoj zimi proljeće snije.
STARI MOJ
Stari moj,
tvoje zvijezde su pred padom.
Sunce im polako izmiče,
prepušta ih zagrljaju noći.
Koje novo nebo Danica stiče?
Stari moj,
tvoj dah je lagan i mek;
prati ga parfem duhana
i vrabac sa zrnom pšenice.
Dolaziš li u tišinu novoga stana?
Stari moj,
tvoje ruke žuljevite, zemljane
kopne pred silom starine;
i loze se tužne podvinuše
ne znajuć da grožđe u tijesku mine?
Stari moj,
hod ti je zemlju bremenio,
brazdio stazu u majčina njedra.
Što bude neznano je,
nada usudu nadima jedra.
Envoi
Plam svijeće na grobu užgan
molitvu u noći stopi s nebom.
KAMENI GRAD
- Utakmica
– Druga! Daj na drugu!!!
Lopta preleti na drugu stranu igrališta.
– Pazi, linija!
– Čuvaj ga!
I lopta Stjepanu prođe kroz noge.
– Hjao, pa kako opet…
Premda je popio tunel, najmlađi igrač svoje momčadi nije se predavao. Zainatio se pa je potrčao koliko ga noge nose za svojim suparničkim igračem. Bio je i svjestan posebne prismotre svojih suigrača jer je ovog puta odbio stati na gol. Običaj je, naime, da najmlađeg uvijek postave na gol, onako kao što se kolac zabije u zemlju. U nogometu je ipak najvažnije zabiti gol više od protivnika.
– Kiki, klinjo za vratom!
Kiki se tik osvrne, a Stjepan u klizećem startu pokupi prvo loptu, pa onda njega. I bojnim se polje prolomi krik kakav se čuo nadaleko i naširoko, sve do koljevke nogometa.
– Faaaul!
– Uaaaaaa! Buuuuu!– dopro je huk negodovanja ispod lijeve lipe popraćen jalovim zviždukom.
– Kakav faul? Pa prvo je pokupio loptu.
– Kakvu loptu, puranu jedan! Vidiš da mu je slomio noge.
– Ma, kakve noge, čovječe! U glavi mu nije dobro jer je ovo bio odličan start, čist k´o suza. A usput mu je i očitao bukvicu… – dovršio je u sebi Luka.
– Ako je to bio odličan start, onda sam ja Leo Messi.
– To, Mladene, znamo da nisi.
Osim što je stao u obranu svog mlađeg brata, Luka je kao pravi kapetan stajao i iza cijele svoje momčadi. Nije bila u pitanju samo Stjepanova čast ili nadglasavanje s kapetanom suprotne momčadi Mladenom Kosom, već i pobjeda nogometne istine i pravde. A to postići na travnatim borilištima nikada nije lako. Pogotovo kada tebi naprotiv stoji druga momčad i kada uopće nemate sudca, već se jedino uzdate u poznavanje općih pravila igre te iznad svega u najobičniji fair-play.
– To što ti imaš jezičinu ne pomaže vam što gubite 9 : 7. – britko je odrezao Mladen pokazavši teatralno prstima prvo zbroj devet pa zbroj sedam. Ovdje moramo odmah istaknuti kako se svaka utakmica bez vremenskog ograničenja i sudaca igra po načelu „tko prvi do deset“.
– Onda nastavimo igrati i prestanimo buljiti u ovaj valjužak! – nije se Luka dao odveć smesti.
– U redu. Vaša lopta. Samo zato što gubite. Kiki, daj, diži se! – tišim glasom naredio je Mladen na što se Kristijan Šimić zvani Kiki podigao kao da se ništa nije ni dogodilo. Svaka grimasa koja je s njegova lica bolne glase pravila, umah je nestala.
Dječaci Gornjeg i Donjeg Vrbova koji su, dakako, začoporili svoje kapetane, vratili su se na svoje pozicije kako bi nastavili boj na malonogometnom igralištu Ledina kod Dvije Lipe, koja se nalazi točno na razdjelnici njihova dva mjesta. Jer na međumjesnoj arbitraži postignut je dogovor ili kompromis, što je u biti samo drugo ime za primirje. Igralo se šest plus jedan, u formacijama i sastavima najmanje tjedan dana poznatima – jedan-tri-dva ili dva-dva-dva. Vremenske prilike bile su sljedeće… Sunce je neumoljivo peklo, kao što to i priliči početku ljetnih praznika. Famozne dvije lipe nisu bile od velike pomoći jer su bacale sjenu samo na jedan dio terena – onaj dio, lijevi, koji je ždrijebom par-nepar između dva kapetana pripao Donjovrbovčanima. Lopta je krenula od vratara Donjeg Vrbova u točno 16 sati. Vlaga je bila minimalna (što znači da nije bilo kiše ili slične tvari u zraku), a vjetar blag (u prijevodu, mio povjetarac je brisao graške znoja s čela i hladio je zažarene dresove nogometaša). Stadion je sasvim solidno ispunjen (dječaci i djevojčice Gornjeg i Donjeg Vrbova stajali su zbijeni u hladu jedne i druge lipe) i navijači su bili spremni na pravi spektakl. Ukratko, kad se sve uzme u obzir, ozračje je bilo odlično, ali uvjeti za igru – grozni. To je, međutim, samoj nogometnoj igri davalo na njezinoj draži.