Izvješće o radu predsjednice DHK dr. sc. Hrvojke Mihanović-Salopek, znanstvene savjetnice u trajnom zvanju od godišnje skupštine DHK krajem svibnja 2025. do izborne skupštine 20. lipnja 2026. godine
Sudjelovanja na književnim skupovima i javnim tribinama:
25. svibnja 2025. sudjelovala je na Književnom susretu i pjesničkom recitalu Badavca pod nazivom Zaronjena svjetlost i prozračna prisutnost u Istri koja je obilježila i 700.godina Istarskog razvoda, značajnoga pravnog, književnog i povijesnog dokumenta, a ujedno i 30. godišnjicu osnutka Istarskog ogranka DHK.
28. svibnja 2025. bila je zajedno s književnicom Zorkom Jekić gost-predavač na Otvorenim danima Škole za turizam u Zagrebu gdje je održala predavanje o odnosu kulture i turizma i predstavila djelatnost DHK prigodom 125. obljetnice djelovanja.
6. lipnja 2025. sudjelovala je na književnoj manifestaciji pod pokroviteljstvom DHK – Jadranski susreti u organizaciji Grada Crikvenice i Gradske knjižnice u Crikvenici, te u dodjeli nagrade Crikveničko sunce u Crikvenici, koju je primio akademik Mladen Machiedo.
8. lipnja 2025. predstavila je knjigu Jadranskih sirena zov, i zajedno s Divnom Ban Bakota iz Ogranka MH u Podstrani sudjelovala je u razgovoru s Tamarom Džebić na manifestaciji Festival knjige u Matici hrvatskoj u Zagrebu.
24. lipnja 2025. sudjelovala je na svečanom otvorenju Izložbe – 125 godina Društva hrvatskih književnika 1900.-2025. ( prir. dr. sc. Dubravka Brezak Stamać), uvodnim govorom i predstavljanjem svoje prigodne knjige Jadranskih sirena zov – Antologija hrvatskih pjesnikinja u Dalmaciji od 18. st. do danas u Velikoj auli Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
26. lipnja 2025. u sklopu međusobne suradnje DHK s Društvom prijatelja glagoljice održala je predavanje i gostovala zajedno s književnikom-gostom, akademikom Milom Pešordom i njegovom nagrađenom zbirkom pjesama Bašćanska ploča na tribini Glagoljska baština u djelima suvremenih hrvatskih književnika u Klubu sveučilišnih nastavnika u Zagrebu.
27. lipnja bila je gost u TV emisiji U fokusu na HTV-ugdje je razgovarala s voditeljicom Antonijom Ćosić o proslavi 125. obljetnice DHK te o književnim projektima, nagradama i književnim tribinama.
4. i 5. srpnja 2025. sudjelovala je na književnoj manifestaciji i dodjeli nagrade “Tin Ujević” u Vrgorcu. Također je predstavila i svoju knjigu Jadranskih sirena zov – Antologija hrvatskih pjesnikinja u Dalmaciji od 18. st. do danas, ispred Ujevićeve kule uz sudjelovanje Kate Lendić, pjesnikinje iz Vrgorca.
8. srpnja 2025. sudjelovala je s prigodnim govorom na dodjeli Književne nagrade”Benjamin Tolić” u Posušju u Bosni i Hercegovini,
9.i 10. srpnja 2025. sudjelovala je na proslavi 125. obljetnice DHK koju je organizirao Južnohrvatski ogranak DHK na čelu s Anitom Martinac u Domu “Stjepan Kosača” u Mostaru. Uz uvodni govor i prigodnu izložbu knjiga članova JHO DHK predstavila je svoju knjigu Jadranskih sirena zov – Antologija hrvatskih pjesnikinja u Dalmaciji od 18. st. do danas uz sudjelovanje pjesnikinja iz JHO DHK. Idućeg dana, 10. srpnja održala je predavanje o filmskom projektu uz projekciju svojeg filma Stella maris Dalmacije II. dio,u Velikoj dvorani Mostarske biskupije u Mostaru prigodom jubileja 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva.
23. srpnja 2025. sudjelovala je kao predsjednica žirija u dodjeli književnih nagrada za duhovnu poeziju “Anka Petričević – Marija od Presv. Srca” u Imotskom te je sastavila i tekst obrazloženja za prve tri nagrade na području poezije.
25. srpnja 2025. predstavila je zajedno s prof. dr. sc. Gordanom Laco u Centru za kulturu u Imotskom svoju knjigu Jadranskih sirena zov – Antologija hrvatskih pjesnikinja u Dalmaciji od 18. st. do danas.
3. kolovoza 2025. sudjelovala je na književnoj manifestaciji Dobrojutro more u Podstrani s referatom o književnom djelu akademika Luka Paljetka, a 4. kolovoza je radeći u članstvu prosudbenog povjerenstva na istoj manifestaciji sudjelovala u dodjeli plakete Enesu Kiševiću.
8. kolovoza 2025. sudjelovala je uvodnim govorom na pjesničkoj manifestaciji Croatia rediviva u Selcima na Braču, a 9. kolovoza je u okviru navedene manifestacije govorila na projekciji svojeg znanstveno-obrazovnog i dokumentarnog filma Drago Štambuk – Pjesnik bračkog iskona, povodom autorova 75. rođendana.
20. kolovoza 2025. je u novouređenoj Narodnoj knjižnici u Dugom Ratu predstavila svoju knjigu Jadranskih sirena zov – Antologija hrvatskih pjesnikinja u Dalmaciji od 18. st. do danas uz sudjelovanje pjesnikinja iz splitske i omiške okolice.
Sudjelovala je kao gost-govornik u dvije TV emisije u trajanju od 30 min na TV Jadran, prva emisija emitirana je 27. kolovoza 2025. s temom ravnopravnosti žena u književnosti i znanosti, a druga emisija 3. rujna 2025. s temom jubileja 125. obljetnice književnog rada i djelovanja DHK.
28. kolovoza 2025. je održala uz dr. sc. Nadu Babić predavanje Književno djelo Joze Vrkića u svjetlu suvremenih ekoloških razmišljanja u organizaciji Gradske knjižnice u Omišu i Društva Poljičana u Omišu.
30. i 31. kolovoza 2025. je na poziv predsjednika DHK Herceg Bosne Ivana Bakovića sudjelovala na književno-pjesničkoj manifestaciji Grgurovi hukovi u Ravnom u BIH.
5. i 6. rujna 2025. sudjelovala je s predavanjem u Gradskoj knjižnici u Stonu, gdje je govorila o 125. obljetnici DHK, o knjizi Jadranskih sirena zov – Antologija hrvatskih pjesnikinja u Dalmaciji od 18. st. do danas, te je uz projekciju predstavila svoj film povodom 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva Stella maris Dalmacije II. dio.
13. i 14. rujna 2025. sudjelovala je na Marulićevim danima na otoku Šolti gdje je govorila o obljetnici DHK te je uz suautoricu prof. dr. sc. Gordanu Laco predstavila svoju knjigu Jadranskih sirena zov – Antologija hrvatskih pjesnikinja u Dalmaciji od 18. st. do danas. Također je prisustvovala svečanosti otvorenja Marulićeva muzeja u Nečujmu na Šolti.
15. i 16. rujna sudjelovala je na Festivalu Epidaurus u Cavtatu povodom književne večeri posvećene akademiku Luku Paljetku, gdje je govorila o akademikovom djelu.
Od 18. do 21. rujna 2025. sudjelovala je na Danima Ranka Marinkovića u Komiži na Visu u organizaciji Odsjeka za teatrologiju Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU i Grada Komiže te je 20. rujna održala promociju svoje knjige Jadranskih sirena zov – Antologija hrvatskih pjesnikinja u Dalmaciji od 18. st. do danas uz sudjelovanje pjesnikinja iz DHK – Grozdane Cvitan i Anele Borčić.
2. listopada 2025. sudjelovala je s prigodnim govorom na otvorenju pjesničkih susreta Hrvatske iseljeničke lirike HIL iz Beča u Rešetarima i Đakovu.
15. listopada održala je uvodni govor na 46. Međunarodnom skupu Zagrebački književni razgovori s temom Distopija u književnosti.
21. listopada 2025. sudjelovala je u obilježavanju 125. godišnjice DHK u organizaciji Riječkog ogranka DHK u Rijeci, u Gradskoj knjižnici gdje je održala prigodno predavanje i promociju svoje knjige u Jadranskih sirena zov – Antologija hrvatskih pjesnikinja u Dalmaciji od 18. st. do danas.Također je pročitala i pojedine pjesme iz svoje nove pjesničke zbirke Kroz vidike i privide koja je u pripremi za tisak.
23. listopada 2025. promovirala je u Dvorcu Đalski u sklopu književnog festivala Dani Ksavera Šandora Đalskog u Zaboku knjigu Za kaj verzi svetski. Izbor iz svjetske lirike u kajkavskome prijevodu, (prir. Ivica Glogoški), Društvo hrvatskih književnika i Muži zagorskog srca, Zagreb, 2025.
24. listopada 2025. promovirala je u velikoj dvorani Vijenac na Kaptolu u Zagrebu, a povodom 55. godišnjice prve objavljene pjesme, knjigu Ivana Tolja Slova moja – Sabrane pjesme Ivana Tolja, Kiklos-Krug knjige d.o.o., Zagreb, 2025., koju je ujedno i priredila. Istu knjigu predstavila je također 5. studenog 2025. u dvorani Juran i Sofija Velikog Kaptola u Sisku.
25. listopada 2025. sudjelovala je na završnoj svečanosti dodjele književnih nagrada festivala Dani Ksavera Šandora Đalskog gdje je održala kraće izlaganje o djelu Đalskog i književnom radu ovogodišnjeg laureata Roberta Međurečana.
U velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu održala je 28. listopada 2025. predavanje povodom 125. odišnjice osnutka DHK te predstavila knjigu Za kaj verzi svetski. Izbor iz svjetske lirike u kajkavskome prijevodu, (prir. Ivica Glogoški), Društvo hrvatskih književnika i Muži zagorskog srca, Zagreb, 2025.
Pod pokroviteljstvom veleposlanika RH u Republici Austriji Daniela Glunčića održala je 7. studenog 2025. promociju svoje knjige Jadranskih sirena zov te predavanje i projekciju svojeg filma Stella maris Dalmacije u dvorani F.A. Šokadija u Beču.
Sudjelovala je 8. studenog 2025. na 17. Međunarodnim susretima u Koljnofu u Gradišću, u Mađarskoj, gdje je bila sudionik na pjesničkim susretima te je također predstavila svoju knjigu Jadranskih sirena zov.
Od 27. do 28. studenog sudjelovala je na književnom skupu Dani Josipa i Ivana Kozarca i dodjeli književnih nagrada u Vijećnici Uprave hrvatskih šuma u Vinkovcima. Također je sudjelovala u obrazovnom programu Živi kapitali s prigodnim predavanjem u vinkovačkoj Gimnaziji.
21. siječnja 2026. u svojstvu članice organizacijskog odbora sudjeluje u pripremama za svečanost obilježavanja 30. obljetnice Književne manifestacije “Dobrojutro more” u Podstrani te je napisala prigodnu književnopovijesnu retrospektivu za prigodnu knjigu koja će se tiskati uoči svečanosti u kolovozu.
9. veljače 2026. predstavila je u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Podstrani svoju priređenu knjigu Marulovim putima gremo zauvik,(Pjesme i eseji suvremenih hrvatskih književnika u čast obilježavanja 500 .godišnjice Marulićeve smrti), Društvo hrvatskih književnika Ogranak Split, Zagreb-Split, 2025./2026.
Dana 13. veljače 2026. predstavila je u dvorani Hrvatske paneuropske unije zajedno s Enesom Kiševićem knjigu pjesama Stipe Vela: Zadnja pošta, Ogranak MH u Makarskoj, Makarska 2025.
U utorak 24. veljače 2026. sudjelovala je u svojstvu članice organizacijskog odbora proslave 30. Nazorovih dana i obilježavanja 150 obljetnice pjesnikova rođenja na sjednici u Hrvatskom Saboru u prostoru Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu u Zagrebu.
U petak, 27. veljače 2026. predstavila je u Gradskoj knjižnici Vinkovci izdanja DHK za jubilej 125. godišnjice, a među njima i novu knjigu Marulovim putima gremo zauvik. Također je u organizaciji MH Ogranak u Vinkovcima održala u dvorani “Elza Kučera” predavanje o projektu “Digitalno snimanje hrvatske mariološke baštine” te je prikazala svoj film Regina Martyrum.
U dvorani Knjižnice HAZU održala je 20. ožujka 2026. uvodno izlaganje i uz akademika Dražena Katunarića promovirala i prikazala svoj znanstveno-obrazovni filma pod nazivom Drago Štambuk. Pjesnik bračkog iskona.
U ponedjeljak 23. ožujka 2026. predsjednica DHK Hrvojka Mihanović-Salopek gostovala je na Hrvatskom radiju gdje je snimila intervju uz voditeljicu dr. sc. Tanju Baran za emisiju Purgeraj. Govorilo se o književnosti, o radu u DHK u vrijeme obnove zgrade na Jelačićevom trgu, o kajkavskom dijalektu i nekadašnjem kajkavskom književnom jeziku, te o proteklom jubileju DHK. Emisija je emitirana na postaji Radio Sljeme u utorak, 31. ožujka 2026. u 15:30 sati, a dostupna je u Slušaonici Radio Sljemena, kao i na stranici HRTi.
U Knjižnici HAZU predstavila je 26. ožujka 2026. knjigu znanstvenih rasprava prof. dr. sc. Tihomila Maštrovića Stazama hrvatskih književnih povjesničara. Kroatistički ogledi. Alfa, Zagreb, 2025./2026.
U četvrtak 9. travnja 2026. održana je književna večer u sklopu međusobne suradnje Društva hrvatskih književnika i Društva prijatelja glagoljice u Gradskoj knjižnici Antun Mihanović u Klanjcu. Na tribini su izlagali glavna tajnica Mirna Lipovac i prof. dr. sc. Darko Žubrinić u ime DPG-a te dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek i prof. Snježana Horvatin, tajnica Krapinsko-zagorskog ogranka DHK.
22. travnja 2026. Hrvojka Mihanović-Salopek je održala uvodni govor i sudjelovala na proslavi Dana hrvatske knjige i ujedno Dana DHK u Knjižnici “Bogdan Ogrizović” u Zagrebu
23. travnja 2026. prigodom obilježavanja 30. obljetnice znanstvenog i kulturnog rada centra Marulianum u Splitu predsjednica Hrvojka Mihanović-Salopek i DHK primili su posebnu Zahvalnicu za obnovljenu suradnju te za njegovanje Marulićeve znanstvene i književne ostavštine.
30. travnja 2026. kratko je predstavila svoje marijanske filmove prevedene na engleski Dubrovačka Velika Proteturica i Zagrebačka Gospa od Kamenitih vrata, te ih je poklonila u Arhiv Svetišta Gospe Fatimske u Fatimi u Portugalu.
Knjiga Jadranskih sirena zov: antologija hrvatskih književnica u Dalmaciji od 18. stoljeća do danas koju su za 125. godišnjicu DHK priredile književnopovijesno dr. sc. Hrvojka Mihanovic Salopek i, s jezičnopovijesnog aspekta, prof. dr. sc. Gordana Laco u izdanju Splitskog ogranka DHK, Filozofskog fakulteta u Splitu i Ogranka MH u Podstrani nagrađena je 9. svibnja Zlatnom poveljom Matice hrvatske u Zagrebu.
20. svibnja 2026. predstavila je knjigu sabranog pjesništva (koju je i priredila) pjesnika Ivana Tolja Slova moja, nagrađenu nagradom “ Dubravko Horvatić” za poeziju, a u organizaciji Matice hrvatske i Udruge branitelja Splitsko-dalmatinske županije u Dominikanskoj dvorani u Splitu.
Od 21. do 24. svibnja sudjelovala je na 30. Nazorovim danima i obilježavanju 150 godišnjice pjesnikova rođenja u Postirama na Braču, gdje je u sklopu znanstvenog simpozija predstavila antologiju Jadranskih sirena zov, (izdanje povodom 125. obljetnice DHK).
U ponedjeljak 25. svibnja 2026. održala je u dvorani MH u Splitu predavanje i sudjelovala je na književnoj tribini Josip Pupačić – Kad more govori u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Split, HPEU – Ogranak u Splitu i Udruge Benedikt.
U četvrtak, 28. svibnja govorila je o književno-stilističkoj i idejnoj komponenti knjige prof. dr. sc. Božidara Nagyja: Ivan Merz – stup Crkve Božje, Filozofsko-teološki institut DI, Zagreb, 2025. u Katehetskom centru “Palma” u Zagrebu.
Prvog lipnja dovršila je čitanje, bodovanje i rad u prosudbenom povjerenstvu za nagradu na području duhovne poezije “Sestra Marija od Presv. Srca – Anka Petričević”, koja će biti dodijeljena 22. i 23. srpnja 2026. na svečanosti u Imotskom, a odvija se pod pokroviteljstvom Splitskog ogranka DHK.
U utorak, 9. lipnja 2026. predstavila je svoju zbirku poema i pjesama Orgulje. Kroz vidike i privide, Biakova i Matica hrvatska Ogranak u Podstrani, Zagreb, 2026. u dvorani Hrvatske paneuropske unije u Zagrebu, uz promotore dr. sc. Luciju Ljubić i književnika Nikolu Đuretića.
U četvrtak 11. lipnja predstavila je u Gradskoj knjižnici u Zagrebu novu zbirku poezije Zlate Cundeković: Vjetrovit zvuk, Biakova, Zagreb, 2026.
U subotu 13. lipnja sudjelovala je n Međunarodnom pjesničko-likovnom festivalu “Himna riječi” u Klanjcu i Tuheljskim Toplicama u organizaciji Krapinsko-zagorskog ogranka DHK.
Autorska knjiga:
Hrvojka Mihanović-Salopek: Orgulje & Kroz vidike i privide), poeme i pjesme, Biakova d.o.o. i Ogranak Matice hrvatske u Podstrani, Zagreb, 2026. ( 115 str.) ISBN 978-953-8598-07-4
Priređene objavljene knjige:
Jadranskih sirena zov. Antologija hrvatskih književnica u Dalmaciji od 18. stoljeća do danas, (prir. Hrvojka Mihanović-Salopek i Gordana Laco), Društvo hrvatskih književnika Ogranak Split; Filozofski fakultet u Splitu, Ogranak Matice hrvatske u Podstrani, Zagreb – Split, 2024./2025. (480 str.) ISBN 978-953-278-412-1 ( Knjiga je dobila Zlatnu povelju Matice hrvatske za 2026. godinu).
Slova moja – Sabrane pjesme Ivana Tolja, prir. Hrvojka Mihanović-Salopek, „Kiklos-Krug knjige d.o.o.”, Zagreb, 2025. (464 str.) ISBN 978-953-7992-21-7 (Knjiga je dobila nagradu “Dubravko Horvatić” za 2026. godinu).
Marulovim putima gremo zauvik, (Pjesme i eseji suvremenih hrvatskih književnika u čast obilježavanja 500 .godišnjice Marulićeve smrti), prir. Hrvojka Mihanović-Salopek, Društvo hrvatskih književnika Ogranak Split, Zagreb-Split, 2025./2026. ISBN 978-953-278-448-0
Objavljeni znanstveni radovi:
Hrvojka Mihanović-Salopek: Struktura i stilistika baroknih propovijedi Ivana Bilostinca / Belostenca. Uz 350. obljetnicu smrti Ivana Belostenca / Bilostinca, Kolo, god. XXXV, br.1, Zagreb, 2025.; str. 106 -121
Objavljeni stručni radovi u 2025. i prvoj polovici 2026.:
Hrvojka Mihanović-Salopek: Akademik Slobodan Novak kao voditelj Odsjeka za povijest hrvatske književnosti, Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe – HAZU, Kolo. god. XXXIV, br. 4, Zagreb, 2024. (izašlo 2025.) str. 125-134
Hrvojka Mihanović-Salopek: Istraživač i skriveni liječnik ljudske nutrine (40. godišnjica prve objavljene pjesničke zbirke Željka Reinera Žejni sred zviranjka), Forum, god. LXIV, knj. XCVII, br. 1-3, HAZU, Zagreb, siječanj-ožujak, 2025.; str. 87-100
Hrvojka Mihanović-Salopek: Svečano obilježena Marulićeva godina, Republika, god. LXXXI, br. 1-2, Zagreb, siječanj-veljača, 2025.; str. 187-189
Hrvojka Mihanović-Salopek: Glas Istine teče kao rijeka i ne može se ničim zaustaviti, pogovor pjesništvu Ivana Tolja, u Slova moja – Sabrane pjesme Ivana Tolja, Kiklos-Krug knjige d.o.o., Zagreb, 2025.; str. 374 – 398
Hrvojka Mihanović-Salopek: Obrazloženje Nagrade Josip i Ivan Kozarac za znanstvenu knjigu: Krešimir Šimić, Književnost i nešto više, Biblija – Književnost, Republika, god. LXXXI, br. 3-4, Zagreb, ožujak-travanj, 2025.; str. 160-162
Recenzija za Ministarstvo kulture za knjigu pjesnikinje Zlate Cundeković: Vremenski pigmenti, Biakova d.d.o, Zagreb, 2025.
Hrvojka Mihanović-Salopek: scenarij za znanstveno-obrazovni i dokumentarni film Drago Štambuk – pjesnik bračkog iskona, povodom autorova 75. rođendana, produkcija: Studio Lesko, Zagreb, 2025.; str. 1-10; također obavila poslove vođenja snimanja i režije cjelokupnog filma.
Hrvojka Mihanović-Salopek: Kajkavska književna riječ u izražajnim nijansama prijevoda – Predgovor, u knjizi Za kaj verzi svetski. Izbor iz svjetske lirike u kajkavskome prijevodu, (prir. Ivica Glogoški), Društvo hrvatskih književnika i Muži zagorskog srca, Zagreb, 2025.; str. 6-10, ISBN 978-953-278-428-2
Hrvojka Mihanović-Salopek: Književni prikaz iseljenika iz Podstrane u Portlandu početkom 20. stoljeća, u VI. Zborniku svjetskog festivala hrvatske književnosti, (referati izlagani u Zagrebu od 15. do 17. 10. 2024.), Hrvatska kulturna zaklada, ur. Stjepan Šešelj, Zagreb, 2025.; str. 210-234, ISSN 2991-6216
Hrvojka Mihanović-Salopek: Kratko obrazloženje Povelje uspješnosti Josip i Ivan Kozarac za znanstvenu knjigu Denisa Njarija: Povijest Hrastina u feudalnom razdoblju, izdavač: Matica hrvatska u Osijeku, Osijek, 2025.; u programskoj knjižici Dani Josipa i Ivana Kozarca, Privlačica, Vinkovci, 2025., str. 5-7
Hrvojka Mihanović-Salopek: Vir i uvir duhovnih vibracija, esej u knjizi: Danica Bartulović, Vridilio je na svit doći, Nagrađena poezija na III. festivalu zavičajne poezije, Ogranak Matice hrvatske u Splitu, Split, 2025.; str. 9 -25, ISBN 978-953-8582-11-0
Napisala je recenziju za Ministarstvo znanosti za knjigu prof. dr. sc. Tihomila Maštrovića Stazama hrvatskih književnih povjesničara. Kroatistički ogledi, koja je potom i objavljena u izdavačkoj kućiAlfa, u Zagrebu, 2025./2026.
Hrvojka Mihanović-Salopek: 125 godina djelovanja DHK. Zaštitnik hrvatske baštine i kulture te pluralizma književnog stvaralaštva, „Zagreb – moj grad“, god. XIX, br. 97, str. 34-36, Zagreb, zima 2025. ( izašlo iz tiska u siječnju 2026.) ISSN 1846-4378
Hrvojka Mihanović-Salopek: Povelja uspješnosti za znanost (Denis Njari, Povijest Hrastina u feudalnom razdoblju, MH u Osijeku, Osijek, 2025.) Republika, god. LXXXII, Zagreb, siječanj-veljača, 2026.; str. 146-148
Hrvojka Mihanović-Salopek: Stapanje suzvuka stihovlja i nota, ( Pogovor) u knjizi Blaženko Juračić / Miro Radalj: U raju je sebi primi, nove skladbe i tekstovi za klapsko pjevanje, istraživački projekt UMAS – Umjetničko istraživanje u fokusu zajednice i Festival“ Dalmatinskih klapa Omiš“, Omiš, 2026.; str. 192-195 ISMN 979-0-801345-18-9
Hrvojka Mihanović-Salopek: Mozaik života i snova (Pogovor) u knjizi Zlata Cundeković: Vjetrovit zvuk, Biakova, Zagreb, 2026.; str. 338 – 243 ISBN 978-953-8598-05-0
Objavljena poezija:
Hrvojka Mihanović-Salopek: Atonalna suita o svitanju elektronske ere, Meštrovićevoj djevojci s lutnjom,Kopnenih nimfi odaziv, Orgulje, Storija bračkog Škripa, Poljica Cetinom opasana, Elegično kraj nekadašnjeg Mihanovićeva dvorca, “Kolo”, god. XXXV, br. 3, Zagreb, 2025.; str. 21-34
Rad Hrvojke Mihanović-Salopek na znanstvenim projektima:
Na znanstvenom projektu Hrvatski književni povjesničari pod pokroviteljstvom HAZU istražila je biografsku i bibliografsku građu koja će pomoći odabiru sudionika skupa i raspodjeli tema za izradu referata za znanstveni skup posvećen Arminu Paviću koji bi se trebao održati 2026.
Nastavila je rad na bilateralnom međuzavodskom projektu Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe, HAZU i Instituta za balkanske studije i Centra za trakologiju u sklopu međunarodne suradnje između HAZU i BAN pod nazivom: Bulgarian and Croatian cultural routes in Southeast Europe. Intersections and interactions. U tijeku je izrada recenzija za zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog 2024. u Sofiji.
U sklopu rada na planiranom znanstvenom projektu Kulturne reprezentacije hrvatskih književnica (KRHK) / Cultural representations of croatian women authors (CRCWA) započela je rad na istraživanju biobibliografske građe, zastupljenosti hrvatskih književnica u hrvatskoj historiografiji, književnoj kritici i radiovizualnim medijima kopnenog područja Hrvatske. U sklopu tematike navedenog znanstvenog projekta, H. Mihanović-Salopek je nastavila rad na skupljanju građe pjesničkih rukopisnih i tiskanih zbirki za objavljivanje Antologije hrvatskog pjesništva pjesnikinja na kopnenom području Hrvatske od 18. st. do danas, pod nazivom Kopnenih nimfi odaziv.
IZVJEŠĆE NADZORNOG ODBORA DHK ZA IZBORNU SKUPŠTINU 20. LIPNJA 2026.
(Mate Ćurić, predsjednik, Ružica Pšihistal, članica, Sonja Tomić, članica, Davor Velnić, član, Dragica Vranjić Golub, članica)
IZVJEŠĆE O RADU IZMEĐU DVIJU SKUPŠTINA
Nadzorni odbor DHK radio je sukladno Statutu, članak 42. koji glasi: „Nadzorni odbor dužan je najmanje jednom godišnje, i to prije prihvaćanja zaključnog računa o poslovanju DHK, pregledati novčano i materijalno poslovanje. O tome podnosi izvještaj Godišnjoj skupštini DHK. Članovi su raspravljali o nadzornoj djelotvornosti odbora na temelju zapisnika sa sjednica Upravnog odbora (od srpnja 2025. do lipnja 2026.), nadzirali materijalno i novčano poslovanje DHK, izvršavanje odluka vezanih uz provedbu općih pravila o raspodjeli iznosa koji pripadaju nositeljima prava, pratili izvršavanje općih pravila o korištenju neraspoređenih iznosa u svrhu ostvarivanja socijalnih, kulturnih i obrazovnih aktivnosti na korist nositelja prava, te pratili izvršavanje općih pravila o ulaganju prihoda od prava i drugih prihoda koji proizlaze od ulaganja prihoda od prava.
Iz svih pristiglih izvješća proizlazi da se Upravni odbor DHK pridržavao svih pravila i procedura u donošenju odluka, a Nadzorni odbor drži da je u svemu važno poštivati autonomnost svih tijela DHK, kao i odluka koje su donesene u dobroj namjeri i poštivanju zakonskih normi. I nadalje se izdvajaju dva ključna problema u radu tijela DHK; sudbine parnice oko pitanja prostora našeg društva i tzv. pričuva koja se usprkos tome što većinu godine i ne djelujemo u prostorima na Trgu bana Jelačića plaćamo. Iz javno dostupnih i objavljenih izvješća vidljivo je stanje financija i troškova koji jedino opterećuju ova dva problema te standardno stanje zaliha knjiga. Zapisnik 31. o završnom računu gdje se vidi povećanje rashoda.
Po izvješću tajnika DHK Matije Štahana konstatiramo da je stanje isto kao prethodne godine, u skladu s planom namjenske potrošnje te da se povećava rast troškova hladnog pogona, a i dalje se s Ministarstvom kulture i medija pokušava naći adekvatno rješenje za ove probleme. Nakon provedene rasprave o knjigovodstvenom i financijskom poslovanju DHK tijekom 2025. i polovice 2026. te o zapisnicima s prethodnih 8 sjednica Upravnog odbora, članovi NO su donijeli odluku da nisu uočene nikakve nepravilnosti.
Nadzorni odbor je u dva navrata raspravljao o predstavkama Južnohrvatskog ogranka DHK (očitovanje na pismo Anite Martinac, kao i Oduku Upravnog odbora DHK s 26. sjednice; održane 1. srpnja, gdje je ustvrdio, a na 28. sjednici, održanoj 30. listopada potvrdio, kako je izborna skupština Južnohrvatskog ogranka, održana 12. lipnja 2025., nelegitimna; jednom na poziv tajnika Matije Štahana na WhatsApp sjednici (12. ožujka 2026. u 16.00) kada je dana suglasnost za odluke UO DHK o nepravilnostima oko izbora u Ogranku, a drugi put (26. veljače) također na isti način NO se očitovao (uz jedno izdvojeno mišljenje) i time potvrdio odluku UO (kako je vidljivo iz Odluke, ali i iz zapisnika sjednica UO 26-29). Do podnošenja ovog izvješća NO ukupno je dobio osam (8) zapisnika sjednica UO DHK (26 – 33). Također, zbog interesa za osamostaljenjem nekih naših ogranka najavljena je mogućnost promjene Statuta, ali su to prije svega odluke u nadležnosti UO i same Skupštine DHK.
Predloženo Izvješće će na Skupštini 20. lipnja 2026. pročitat će predsjednik NO Mate Ćurić, a poslano je i e-poštom tajniku DHK. Kako je ovo zadnje izvješće NO u ovom sastavu do novog izbora, zahvaljujemo na ukazanom povjerenju i želimo novom NO uspješan rad i što manje posla.
Zagreb, 20. lipnja 2026.
Predsjednik Nadzornog odbora
Mate Ćurić
Izvještaj o radu Male knjižnice DHK od srpnja 2025. do lipnja 2026.
Između dviju skupština Mala knjižnica objavila je 10 novih naslova (3 više nego prethodne godine) – od poezije, proze do esejistike – što posve jasno odražava njezin stabilan nakladničko-organizacijski program. Knjige tiskane u 2025/2026. financirane su sredstvima što ih je namjenski za prošlu i ovu godinu namijenilo Ministarstvo kulture i medija i Grad Zagreb. Ukupno je na natječaje za potporu izdavanja knjiga pri Ministarstvu kulture i medija i Grada Zagreb za ovu 2026. prijavljeno 16 rukopisa, a sredstva su pristigla za njih 8. Valja pritom naglasiti kako se ukupno dobivena sredstva od MKIM raspodjeljuju na knjižna izdanja i središnjice i ogranaka.
Uspješno financijsko stanje, o čemu će svjedočiti i financijski izvještaj na predstojećoj Skupštini, rezultat je uspješno određenog i postignutog omjera između financijskih mogućnosti/potpora za izdavanje knjiga i konačnoga iznosa troškova. Nažalost, novi model otkupa knjiga znatno je smanjio prihode iz toga izvora financiranja, jer je otkup posljednjih triju godina postao neizvjesniji i posve nepredvidljiv, stihijski određen odlukama samoga Ministarstva i neprilagođen praksi rada javnih knjižnica u Republici Hrvatskoj: naime, narudžbe knjiga iz javnih knjižnica s postojećih otkupnih lista A, B i C kategorije su prepuštene slaboj i neadekvatno pripremljenoj organizaciji javnih knjižnica, napose njihovoj nabavnoj politici, što se onda, naravno, osjetilo i u prihodima od samoga otkupa. Uredništvo Male knjižnice smatra da bi bilo najbolje kada bi se postojeći otkupni model ukinuo i kada bi se vratio prijašnji model u kojem je samo Ministarstvo određivalo otkupne kvote, a novac odmah bio vidljiv na računima nakladnika.
Uredništvo smatra kako je kvaliteta rukopisa koji pristižu u redakciju Male knjižnice zadovoljavajuća (svake godine između 12 i 15 novih rukopisa), ali bi ona mogla biti i bolja, napose kada su posrijedi velike pripovjedne vrste čiji se deficit osjeća već godinama. Nadamo se da će se to u narednoj godini promijeniti. Zato Uredništvo moli članove DHK da i dalje šalju svoje rukopise na ogled pri čemu je estetički kriterij temeljan za preuzimanje rukopisa, njegovu obradu i samo objavljivanje.
Popis naslova objavljenih od srpnja 2025. do lipnja 2026:
2025.
Matija Štahan, Uskrsnuće autora – kritike i ogledi
Boris Beck, Ljubi hejtera svoga – ogledi
Boris Senker, Književnici i kazalištarci – ogledi
Silvije Strahimir Kranjčević, Rukopis svijeta, izabrana poezija, prir. T. Brlek
2026.
Željko Špoljar, Caffe bar Utrine – proza
Milan Bošnjak – Bokal buke – poezija
Ivan Slišurić, Čitanka na izletu – poezija
Daria Lysenko, Čuo sam da si u Nizozemskoj (dvojezično izd. na hrvatskom i ukrajinskom) – poezija
Slavko Jendričko, Snopovi – poezija
Stipe Botica, Zdravice u hrvatskoj tradicijskoj kulturi. Novi zapisi – poezija/proza
Urednici Male knjižnice DHK:
Ivica Matičević
Antun Pavešković
Zagreb, 27. svibnja 2026.
PREDMET: IZVJEŠĆE O RADU NA ČASOPISU REPUBLIKA
dr. sc. Boris Beck
Urednik Časopisa Republika
Skupština DHK
U Zagrebu, 26. svibnja 2026.
Časopis Republika izlazi u 6 svezaka godišnje, s tim da tri dvobroja budu objavljena prije ljeta, a tri na jesen i tijekom zime tekuće godine; izvješće se podnosi sredinom godine. Od prošlog izvješća tako su objavljeni dvobroji za 2025. i godište LXXXI. 7-8 (srpanj-kolovoz, 176 str), 9-10 (rujan-listopad, 158 str) te 11-12 (studeni-prosinac, 178 str), a ove su godine izašli dvobroji 1-2 (siječanj-veljača, 150 str) i 3-4 (ožujak-travanj, 158 str), dok je dvobroj 5-6 (svibanj-lipanj) u tisku te će izaći do kraja lipnja, sve za godište LXXXII; također, materijali za jesenske dvobroje već su uvelike pripremljeni.
Glavna svrha časopisa jest predstavljanje tekuće prozne i pjesničke produkcije, čemu se proporcionalno daje najveći prostor. U tome se pazi da budu zastupljeni renomirani književnici (Ivan Rogić Nehajev, Božica Jelušić, Josip Mlakić, Ludwig Bauer), zatim autori srednje generacije (Kristijan Vujičić, Lidija Dujić, Amir Kapetanović, Marina Katinić Pleić), ali i najmlađi koji tek ulaze u svijet književnosti, no uvrštavanje zaslužuju zbog kvalitete (Antonio Karlović, Sven Kezele, Jakob Filić, Vid Jeraj), sve kako bi se održao kontinuitet literarnog stvaranja u Društvu hrvatskih književnika te se pospješilo njegovo pomlađivanje.
Druga redovna rubrika Republike jest opsežan intervju u kojem su u ovom razdoblju predstavljeni Drago Štambuk, Boris Perić i Frano Paro, kao i troje mladih pjesnika – Ema Botica, Tin Fresl i Boris Kvaternik – kako bi se otvorile razne teme iz više vizura; objavljen je i posljednji razgovor s Milivojem Solarom.
Izdvojeno mjesto dano je književnosti koja afirmira regionalne vrijednosti, bilo mediteranske (Guido Quien), bilo kajkavske (Ivica Glogoški, Aleksandar Horvat, Željko Funda).
Prošle godine Republika je na poseban način obilježavala 125 godina DHK, u sklopu čega je objavljena velika studija o prvom predsjedniku DHK, Ivanu Trnskom (Alojz Jembrih), te dosad javnosti nepoznata prva drama Ive Brešana iz 1960. Šire teme od važnosti za književnost i društvo obrađuju se u esejima, zbog čega su u obuhvaćenom razdoblju bili objavljeni ogledi o lovu (Karlo Nikolić), o fenomenu kritike (Denis Leskovar), o odnosu Tina Ujevića i Casanove (Branko Aleksić) te književne polemike i proglasi (Jakob Filić, Nikola Đuretić), kao i izvadak iz proze posvećene svijetu kriminala (Branko Lazarević). U svesku 11-12 2025. objavljeno je 17 eseja i razmišljanja na temu distopije domaćih i stranih sudionika Zagrebačkih književnih razgovora.
Prijevodna književnost bila je zastupljena u izboru suvremene austrijske proze (Köhlmeier, Gstätner, Gstrein, Franzobel).
Stalne rubrike Republike su Kritika (Ivica Matičević, Davor Šalat, Tin Lemac, Zlatko Kramarić, Željka Lovrenčić), obavijesti i obrazloženja o nagradama DHK (Gjalski, Galović, Črnja, Davidias, Judita, Slavić) te Kronika sa svim relevantnim vijestima iz života DHK.
Program se ostvaruje zahvaljujući sredstvima Ministarstva kulture i medija RH i Grada Zagreba. Minimalno 50 posto sredstava isplaćuje se u vidu autorskih honorara objavljenim književnicima, dok se od ostalog podmiruju troškovi tiska (koji su varijabilni) te uređivanja, lekture i grafičkog dizajna (koji su fiksni).
Osim što je cilj Republike poticanje književnog stvaralaštva te osiguravanje prostora za njegovu objavu, časopis kontinuiranim objavljivanjem kritike radi na tome da se vrednuje suvremena književnost, odnosno da ukazuje na najvrednija objavljena djela. Časopis želi otvarati važna kulturna pitanja kako bi se doprinijelo boljitku hrvatske kulture u cjelini, ali i ukazivati na vrijedne autore iz prošlosti. Vjerujemo da je časopis pridonio jačanju interesa za praćenje književnosti, privukao je veliki broj novih suradnika i povećao interes za rad u DHK, kao i za učlanjenje u društvo.
Boris Beck
Izvještaj o e-časopisu Suvremenik
E-časopis Suvremenik utemeljen je u rujnu 2025. te je zamišljen kao internetski portal posvećen književnosti širokog zahvata, a koji će u digitalni svijet prenijeti suvremene hrvatske književne klasike s jedne, te označiti ulazak u književno polje nizu mladih autora, s druge strane. Koncipiran kao istodobni odraz i kritički prikaz suvremene hrvatske književne scene, Suvremenik u prvom redu nudi kritičke prikaze niza recentnih književnih izdanja, pretežito onih hrvatskih autora, ali i onih koji su na hrvatski prevedeni, pri čemu se vodi računa da, osim zastupljenosti kritičkih osvrta na ona djela koja su obilježila godinu te dobila niz prikaza i recenzija – a nije nevažno napomenuti da Suvremenikovi autori nerijetko grade suprotan pristup i dolaze do drukčijih zaključaka od svojih kolega u drugim medijima – također budu zastupljeni i osvrti na književna djela koja, prema mišljenju Suvremenikovih suradnika, nisu doživjela dovoljnu kritičku recepciju u hrvatskim književnosti posvećenim publikacijama. Osim kritika, Suvremenik donosi oglede o široku spektru s književnošću povezanih tema, od kojih je jedan dio prenesen s prošlogodišnjih Zagrebačkih književnih razgovora kojima je tema bila Književnost i distopija. Rubrika U procesu donosi pregled ulomaka iz djela u nastajanju, kako proznih tako i poetskih, eminentnih hrvatskih književnika svih naraštaja (Davor Velnić, Josip Mlakić, Damir Karakaš, Željko Špoljar, Vid Bešlić, Magdalena Blažević, Nikola Đuretić, Ivica Đikić, Daria Lysenko, Pavao Pavličić), dok je rubrika Razgovori posvećena intervjuima s uglednim hrvatskim književnicima, kritičarima i teoretičarima (Milivoj Solar, Grozdana Cvitan, Ratko Cvetnić, Zdravko Zima). Usredotočen na prijenos onoga najboljeg iz suvremene hrvatske produkcije te kritičko prevrednovanje suvremene hrvatske književne scene, Suvremenik će i nadalje nastojati, nadilazeći klanovske i ine podjele u književnosti i kulturi, reflektirati hrvatsku književnost u cjelini.
Matija Štahan,
11. lipnja 2026.
IZVJEŠTAJ O ČASOPISU KNJIŽEVNOST I DIJETE ZA 2025. GODINU NA GODIŠNJOJ SKUPŠTINI DRUŠTVA HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA 2026. GODINE
Književnost i dijete – Časopis za istraživanje i promicanje suvremene književnosti za djecu i mlade objavljen je u godini 2025. u jednom dvobroju. Uredništvo je i dalje u sastavu: prof. dr. sc. Diana Zalar, književnik Hrvoje Kovačević, dr. sc. Snježana Babić-Višnjić, književnica. Sredstva potrebna za izlazak drugoga dvobroja osigurao je Grad Zagreb, kao i u godini 2024. Časopis je prošle godine poslan i na natječaj Ministarstva kulture i medija, te je dobio potporu za 2026. godinu i od Grada Zagreba i od Ministarstva kulture i medija.
Časopis ima naglasak na suvremenu produkciju djela za djecu i mlade, te stručne i znanstvene radove koji se tiču ove produkcije i njenoga promicanja, valorizacije i poticanja čitanja. Upotpunjen je sadržaj i koncept putopisnim esejom u nastavcima Suputnici i usputnici Josipa Laće te pjesmom Nikše Krpetića u spomen na preminuloga Luku Paljetka; kroz svoj Podlistak Hrvoje Kovačević pruža pogled na zbivanja i vrijednosti književnih susreta djece i pisaca/spisateljica u okviru Male tribine i Tribine u gostima; rubrika Stručno i književno pero donosi esej o pisanju za djecu pok. književnice Nade Mihelčić u sjećanje na njen prerani odlazak prije deset godina, potom stručni rad o suvremenoj romanesknoj produkciji za djecu i mlade, te kritički odabir ulomaka suvremenih romana i veliki intervju s petoro istaknutih i nagrađivanih autora/ica. U toj rubrici još su dva rada vezana uz eTwinning i dječju knjigu, te likovno radioničke susrete vezane uz nagrađenu knjigu pjesama Nikoline Manojlović Vračar.
Kritičko pero donosi rad doktorandice Učiteljskog fakulteta o iznimnoj slikovnici Moj tata se smanjuje Eme Pongrašić i Tomislava Zlatića.
Prikazi i recenzije u drugom su dvobroju, u odnosu na prvi, brojni. Književni kritičari stručne su osobe različitih profila (sveučilišni profesori, književnici, knjižničari), ali i studentice prve godine Učiteljskog fakulteta koje su čitale, i željele komentirati pročitano. Uključeni su tako i oni kojima će čitanje knjiga za djecu i mlade biti dijelom njihove profesije. Ocijenjeni su jedna stručna knjiga, jedna antologija, deset izdanja Biblioteke Marulica i trinaest suvremenih beletrističkih izdanja za djecu i mlade, većinom domaćih i jedno prevedeno.
Rubrika Zbivanja vezana za dječju knjigu i kulturu donose radove o dvadesetoj obljetnici djelovanja Hrvatskog društva pisaca za djecu i mlade; o dvadesetoj obljetnici Nagrade Ovca u kutiji za najbolju hrvatsku slikovnicu; Međunarodnog dječjeg festivala u Šibeniku; dvadesetoj obljetnici kulturne manifestacije i regionalne nagrade za dječju knjigu Mali Princ u Tuzli čiji su laureati više hrvatskih književnika/ca; osmom po redu Festivalu bajke u Krapini; školi stvaralaštva Novigradsko proljeće; Časnoj listi pisaca i prevoditelja za djecu i mlade IBBY-ja; obrazloženje Male nagrade Gjalski; proslavi Mihalićevih dana u Karlovcu; Danima Dragana Radulovića u Podgorici i istoimenoj regionalnoj nagradi za koju se od ustanovljenja uspješno natječu i hrvatski pisci/spisateljice.
U rubriku Kronologija sve više se uključuju izvještaji iz raznih dijelova Hrvatske o godišnjim događajima vezanim za dječju knjigu i kulturu s mjesečnim datumnikom događaja koji nadopunjuju prethodnu rubriku (nagrade, promocije, festivali, rad Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti, rad Nacionalnog odbora za hrvatsku dječju knjigu pri IBBY-u, Hrvatskod društva pisaca za djecu i mlade i dr.) Na taj način objedinjujemo napore i iskustva u razvoju suvremene nacionalne dječje kulture koji su razasuti po objavama na internetu ili nisu nigdje objavljeni. Bit će to izvrstan uvid, pregled i poticaj svima koji rade s djecom.
Treći dvobroj koji će ovih dana izaći iz tiska poduprli su financijski i Grad Zagreb i Ministarstvo kulture i medija. Želimo i dalje pratiti i valorizirati iznimno veliku godišnju produkciju knjiga za djecu i mladež. Zbivanja u suvremenoj dječjoj kulturi vrlo su burna i slojevita, stoga časopis treba biti oslonac i dobar putokaz.
Cilj nam je ovim putem informirati čitateljstvo o vrijednim djelima za djecu i mladež, sve koji su bilo profesionalno, bilo osobnim odabirom, vezani uz taj opus. Pri tome mislimo na učitelje, bibliotekare, studente humanističkih i drugih fakulteta, odgojitelje, profesore, znanstvenike, književnike, roditelje i druge koji skrbe za djecu.
Nakon objavljivanja prvoga dvobroja (2024) interes za časopis raste, a tako i obim drugog (2025) i trećeg dvobroja. Stižu nam izvrsni prilozi od ljudi različitih profila koji rade s djecom. Stoga smo uvjereni da časopis vrši svoju zadaću.
Diana Zalar
Hrvoje Kovačević
Snježana Babić-Višnjić
U Zagrebu, 6. 06. 2026.
IZVJEŠĆE O ČASOPISU ZA MEĐUNARODNE KNJIŽEVNE VEZE MOST/ THE BRIDGE ZA REDOVITU SKUPŠTINU DRUŠTVA HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA 2026.
Časopis za međunarodne književne veze Most/ The Bridge jedini je i najstariji takav časopis koji još uvijek, uz elektroničko izdanje, izlazi i u tiskanoj nakladi. Ove godine časopis obilježava šezdesetu godišnjicu kontinuiranog izlaženja, što ga danas čini jednim od najstarijih hrvatskih književnih časopisa s neprekinutim postojanjem. Glavni zadatak časopisa je predstavljanje hrvatske književnosti inozemnim čitateljima, i to u prijevodima na strane jezike, osobito one zapadnoga kulturnog kruga (engleski, njemački, španjolski, talijanski, francuski). Časopis je u prvome redu usredotočen na suvremenu pa i recentnu hrvatsku književnu produkciju, odnosno istaknute osobnosti unutar nje. Tako je u svakom dvobroju (časopis godišnje izlazi u dva dvobroja) tema broja jedna važna suvremena književnica ili književnik. Prošle godine usredotočili smo se, međutim, na dva velika književnika moderne hrvatske književnosti (iz prve polovice dvadesetoga stoljeća) i njihove obljetnice – sedamdeset godina od smrti Tina Ujevića i sto godina od smrti Antuna Branka Šimića. U prošlogodišnja dva dvobroja donijeli smo prijevode opsežnog i višežanrovskog izbora iz njihova opusa (Ujevićeve pjesme, pjesme u prozi i eseje u prijevodima na njemački i španjolski jezik te Šimićeve pjesme, književne kritike, eseje i programatske tekstove također u prijevodima na njemački i španjolski). Uz to, dvobroji su sadržavali izbore iz djela nekolicine suvremenih domaćih književnika (Ernest Fišer, Ljerka Car Matutinović, Davor Velnić, Tomislav Domović i Zrinko Šimunić). Oba dvobroja imala su ukupno 366 stranica. I ove godine, kao i svake druge, trebala bi biti objavljena dva dvobroja časopisa Most/ The Bridge. U prvome dvobroju, koji uskoro ide u tisak, tema broja bit će akademkinja Dubravka Oraić Tolić, odnosno izbor iz njezina esejističko-znanstvenoga, pjesničkog i proznog opusa. Uz njezina djela, dvobroj će sadržavati i pjesme Davora Grgurića, Borisa Vrge i Sonje Zubović. Drugi dvobroj trebao bi biti objavljen krajem jeseni, a tema broja i njegov cjeloviti sadržaj bit će određeni tijekom ljeta.
dr.sc. Davor Šalat, glavni urednik časopisa Most/ The Bridge
46. ZAGREBAČKI KNJIŽEVNI RAZGOVORI
46. Zagrebački književni razgovori s temom „ Distopija u književnosti“ održani su od 15. – 17. listopada 2025. Na svečanom otvaranju pozdravne riječi uputili su Hrvojka Mihanović – Salopek, predsjednica DHK, Dubravko Jelačić Bužimski, predsjednik Povjerenstva za ZKR, Predstavnici Grada Zagreba i Republike Hrvatske, a uz glazbeni program voditeljica otvaranja bila je Vlatka Kolarević. Sedamnaest sudionika, među kojima su bili ugledni gosti iz Češke, Mađarske, Slovenije, Ukrajine i Poljske, kroz dva dana održalo je zanimljiva, inovativna i intrigantna izlaganja, baveći se temom distopije u svim njenim aspektima i pojavnostima interpretiranim kroz književnost. Negdje kao stvaran, negdje kao fikcijski svijet, ugnjetavajućeg, totalitarnog društva, obilježenog bijedom, nasiljem, nezadovoljstvom i pod strogom kontrolom vlasti. Spominjani su brojni autori poput G.Orwela, Aldousa i Juliana. Huxleya, Roberta Bensona, Anthonyja Burgessa, braće Strugacki, Anne Bowman Dodd, Raya Bradburyja i naših F. Galovića i M. Šufflaya. Spomenute su distopije kao proročko štivo i fikcije, kao apokalipsa i nada, kao antiutopije, kao distopije od totalitarizma do pop- kulture, sve do distopija na papiru i u zraku. Nakon svakog izlaganja uslijedila je sadržajna, često i polemična diskusija prisutnih sudionika i gostiju. Razgovore je moderirala Karolina Lisak Vidović. Sva izlaganja koja su pročitana na 46. ZKR-a, u cijelosti su objavljena u 11-12 broju časopisa Republika, a mogu se u obliku digitalnog zapisa naći i na Youtubeu.
Dodajmo još samo da su Zagrebački književni razgovori pokrenuti 1969. na inicijativu našeg pjesničkog barda Slavka Mihalića. Na njima je do sada sudjelovalo gotovo tisuću sudionika, među kojima su bila ugledna imena pisaca, književnih kritičara, profesora, filologa, prevoditelja i književnih povjesničara. U tematskom okviru ZKR-a uvijek je dominirala književnost. Književnost u svojim značenjima, vrijednostima, povijesnim mijenama i budućnosti novih spoznaja, istražujući žanrove i kontekste u kojima je nastala, tumačila se i proučavala.
Predsjednik Povjerenstva za ZKR-a
Dubravko Jelačić Bužimski
IZVJEŠĆE O ODRŽANIM TRIBINAMA DHK OD LIPNJA 2025. DO LIPNJA 2026. GODINE
TRIBINE „BEZ CENZURE“ i SUSRETI U DHK“
Tribine Bez cenzure
16. lipnja 2025.: Otvara li Zagreb vrata piscima iz drugih sredina? (Sudionici: Irena Matijašević, Davor Grgurić, Petar Babić i Lukrecija Vrnoga)
Medijski odjeci:
Moderna vremena: https://mvinfo.hr/clanak/bez-cenzure-otvara-li-zagreb-vrata-piscima-iz-drugih-sredina
Culturenet: https://www.culturenet.hr/knjizevna-polemika-otvara-li-zagreb-vrata-piscima-iz-drugih-sredina/223138
Akademia Art: https://akademija-art.hr/category/art/knjiga/page/8/
28. listopada 2025.: Estetski protuudar na korumpiran svijet – poezija Ernesta Fišera (Sudionici: Davor Šalat i Darija Žilić)
Medijski odjeci:
Portal Metafora: https://www.metafora.hr/tribina-estetski-protuudarac-stvarnosnoj-poeziji/
Časopis Kvaka: https://www.casopiskvaka.com.hr/2025/10/tribina-bez-cenzure-utorak-28-listopada.html
12. studenog 2025.: Hrvatski ljubić – zašto se mnoge autorice skrivaju iza pseudonima? (Sudionici: Sandra Pocrnić Mlakar, Rosie Kugli, Marilena Dužman)
Moderna vremena: https://mvinfo.hr/clanak/bez-cenzure-zasto-se-mnoge-nase-autorice-ljubica-skrivaju-iza-pseudonima
Časopis Kvaka: https://www.casopiskvaka.com.hr/2025/11/bez-cenzure-hrvatski-ljubic-zasto-se.html?m=0
Metafora: https://www.metafora.hr/tag/sandra-pocrnic-mlakar/
20. studenog 2025.: Hrvatski povijesni roman – vodič bolji od udžbenika (Sudionici: Julijana Matanović, Helena Sablić Tomić i Hrvoje Hitrec)
Metafora: https://www.metafora.hr/hrvatski-povijesni-roman-vodic-bolji-od-udzbenika/
Culturenet: https://www.culturenet.hr/bez-cenzure-hrvatski-povijesni-roman-vodic-bolji-od-udzbenika/228467
Portal Historiografija: https://historiografija.hr/?p=49693
24. veljače 2026.: Prevoditelji masovno gube posao zbog umjetne inteligencije. Kako zaštititi struku? (Sudionici: Željka Lovrenčić, Ela Varošanec Krsnik, Andy Jelčić)
Medijski odjeci:
Prilog na HRT-u
Prilog na OTV-u
18. ožujka 2026.: Zašto učenici gube interes za hrvatski jezik i lektiru? (Sudionici: Dubravka Brezak Stamać, Nives Opačić, Vesna Muhoberac, Vlasta Vuk )
Medijski odjeci:
Portal Metafora: https://www.metafora.hr/zasto-ucenici-gube-interes-za-hrvatski-jezik-i-lektiru/
Akademija Art: https://akademija-art.hr/2026/03/14/najava-tribine-zasto-ucenici-gube-interes-za-hrvatski-jezik-i-lektiru/
Culturenet. https://www.culturenet.hr/bez-cenzure-zasto-ucenici-gube-interes-za-hrvatski-jezik-i-lektiru/232589
Časopis Kvaka: https://www.casopiskvaka.com.hr/2026/03/bez-cenzure-zasto-ucenici-gube-interes.html
Kultura u Zagrebu: https://www.kulturauzagrebu.hr/raspored-izvedbi/bez-cenzure-zasto-ucenici-gube-interes-za-hrvatski-jezik-i-lektiru/
Prilog na TV Z1
25. ožujka 2026.: Jesu li naše spisateljice nadvladale književni patrijarhat? (Sudionici: Maruna Šur Puhlovski, Nives Madunić Barišić, Dorta Jagić)
Medijski odjeci:
Akademija Art: https://akademija-art.hr/2026/03/24/jesu-li-nase-spisateljice-nadvladale-knjizevni-patrijarhat/
8. travnja 2026.: Koliko današnji mediji pomažu, a koliko štete piscu? (Sudionici: Sonja Manojlović, Damir Karakaš i Boris Beck)
Medijski odjeci:
Culturenet: https://www.culturenet.hr/hr/najava-tribine-koliko-danasnji-mediji-pomazu-a-koliko-stete-piscu/233473
Akademija Art: https://akademija-art.hr/2026/04/06/koliko-danasnji-mediji-pomazu-a-koliko-stete-piscu-8-travnja/
Časopis Kvaka: https://www.casopiskvaka.com.hr/2026/04/bez-cenzure-koliko-danasnji-mediji.html
Kultura u Zagrebu: https://www.kulturauzagrebu.hr/raspored-izvedbi/bez-cenzure-koliko-danasnji-mediji-pomazu-a-koliko-stete-piscu/
15. travnja 2026.: Pisac vlast sloboda: književno djelo Stjepana Čuića (Sudionici: Željka Lovrenčić, Sanja Knežević, Dubravko Jelačić Bužimski, Ivica Matičević)
Medijski odjeci:
Kultura u Zagrebu: https://www.kulturauzagrebu.hr/raspored-izvedbi/bez-cenzure-pisac-vlast-sloboda-knjizevno-djelo-stjepana-cuica/
Hina: https://www.hina.hr/galerija/12313345
Tomislav city: https://tomislavcity.com/odrzan-komemorativno-knjizevni-program-posvecen-knjizevniku-stjepanu-cuicu
Tribine „Susreti u DHK“
9. lipnja 2025., gost Nela Stipančić Radonić (izvještaj je predan prije održane tribine)
Medijski odjeci:
Culturenet: https://www.culturenet.hr/susreti-u-dhk-nela-stipancic-radonic/222880
Časopis Kvaka: https://www.casopiskvaka.com.hr/2025/06/dhk-nela-stipancic-radonic-9-li0nja.html
2. listopada 2025., gost Tomislav Šovagović
Medijski odjeci:
Portal Metafora: https://www.metafora.hr/tribina-s-tomislavom-sovagovicem/
Izvješće Hine: https://www.hina.hr/fotografija/12068901
Kultura u Zagrebu. https://www.kulturauzagrebu.hr/raspored-izvedbi/tribina-tomislav-sovagovic/
Culturenet: https://www.culturenet.hr/susreti-u-dhk-tomislav-sovagovic/226404
Časopis Kvaka: https://www.casopiskvaka.com.hr/2025/09/dhk-tomislav-sovagovic-cetvrtak.html
22. siječnja 2026., gost Boris Kvaternik (Predstavljamo mlade članove DHK)
Medijski odjeci:
Portal Metafora: https://www.metafora.hr/istinski-glas-suvremene-poezije-dhk-predstavlja-borisa-kvaternika/
Culturenet: https://www.culturenet.hr/susreti-u-dhk-boris-kvaternik/230367
5. veljače 2026., gošća Ema Botica (Predstavljamo mlade članove DHK)
Medijski odjeci:
Časopis Kvaka: https://www.casopiskvaka.com.hr/2026/01/tribina-s-emom-boticom-cetvrtak-522026.html?m=0
Culturenet: https://www.culturenet.hr/hr/culture-info-58/58?datum=5.2.2026
18 veljače 2026., gošća Irena Stanić Rašin
Medijski odjeci:
Portal Metafora: https://www.metafora.hr/tribina-s-irenom-stanic-rasin/
Culturenet: https://www.culturenet.hr/hr/susreti-u-dhk-irena-stanic-rasin/231487
Časopis Kvaka: https://www.casopiskvaka.com.hr/2026/02/kic-bogdana-ogrizovica-zagreb-18.html?m=0
11. ožujka 2026., gost Denis Vidović – Predstavljamo mlade članove DHK
Medijski odjeci:
Culturenet: https://www.culturenet.hr/susreti-u-dhk-denis-vidovic/232303
Časopis Kvaka https://www.casopiskvaka.com.hr/2026/03/tribina-s-denisom-vidovicem-srijeda.html?m=0
26. ožujka 2026., gošća Dubravka Oraić Tolić
Medijski odjeci:
Portal Metafora https://www.metafora.hr/tribina-s-dubravkom-oraic-tolic/
Culturenet: https://www.culturenet.hr/susreti-u-dhk-dubravka-oraic-tolic-233025/233025
Čaospi Kvaka: https://www.casopiskvaka.com.hr/2026/03/tribina-s-dubravkom-oraic-tolic.html?m=0
Kultura u Zagrebu:
14. travnja, gost Andrej Kozina – Predstavljamo mlade članove DHK
Medijski odjeci
Časopis Kvaka: https://www.casopiskvaka.com.hr/2026/04/predstavljamo-mlade-clanove-dhk-andrej.html?m=0
29. travnja 2026., gošća Josipa Gogić – Predstavljamo mlade članove DHK
Medijski odjeci:
Portal Metafora: https://www.metafora.hr/dhk-predstavlja-mlade-clanove/
Culturenet: https://www.culturenet.hr/hr/predstavljanje-mladih-clanova-dhk-josipa-gogic/234417
Časopis Kvaka: https://www.casopiskvaka.com.hr/2026/04/predstavljamo-mlade-clanove-dhk-josipa.html?m=0
Akademija Art: https://akademija-art.hr/2026/04/27/predstavljamo-mlade-clanove-dhk-josipa-gogic/
6. svibnja 2026., gošća Josipa Marenić – Predstavljamo mlade članove DHK
Medijski odjeci:
Culturenet: https://www.culturenet.hr/dhk-predstavlja-svoje-mlade-clanove-josipa-marenic/234555
Časopis Kvaka: https://www.casopiskvaka.com.hr/2026/04/dhk-predstavlamo-mlade-clanove-dhk.html
Kultura u Zagrebu: https://www.kulturauzagrebu.hr/raspored-izvedbi/predstavljanje-mladih-clanova-dhk-josipa-marenic/
14. svibnja 2026., gost Bruno Vučković – Predstavljamo mlade članove DHK
Medijski odjeci:
Metafora: https://www.metafora.hr/predstavljamo-mlade-clanove-dhk-bruno-vuckovic/
Culturenet: https://www.culturenet.hr/dhk-predstavlja-svoje-mlade-clanove-bruno-vuckovic/234857
Časopis Kvaka:https://www.casopiskvaka.com.hr/2026/05/tribina-s-brunom-vuckovic-cetvrtak.html?m=0
Do trenutka slanja ovoga izvješća još nisu održane tribine Predstavljamo mlade članove DHK s Gregorom Kraljićem (19. lipnja 2026.) i Anamarijom Mutić Sarić (17. lipnja 2026.)
HRVOJE KOVAČEVIĆ
MALA TRIBINA I TRIBINA U GOSTIMA
izvješće za Skupštinu DHK 2026.
Tijekom godine dogovorim onoliko Malih tribina koliko je za taj projekt odobreno sredstava Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija. 2025. godina održano ih je šesnaest iako je zanimanje školskih knjižničarki i učiteljica hrvatskog jezika daleko nadmašilo taj broj.
Kao i svake godine, u okviru projekta Male tribine sudjelovali su popularni književnici koji pišu (i) za djecu i mlade, ili su barem uvršteni u tu kategoriju jer im se djela čitaju u srednjim školama – Sanja Polak, Mladen Kopjar, Dijana Merey Sarajlija, Kristijan Vujčić, Melita Rundek, Korana Svilar, Sanja Pilić, Željka Horvat-Vukelja, Julijana Matanović, Hrvojka Mihanović-Salopek, Božidar Prosenjak, Tihomir Horvat, Miroslav Mićanović, Nikolina Manojlović Vračar.
Podsjećam, princip je da učiteljice ili školske knjižničarke, ponekad i sami učenici, odabiru književnicu ili književnika s kojima će se družiti u prostorijama Društva hrvatskih književnika.
Treba napomenuti da se trenutno zgrada u kojoj su prostorije DHK obnavlja zbog posljedica (više i ne tako nedavnog) potresa tako da se ove godine zbog toga Male tribina održavaju u školama ili obližnjim knjižnicama.
Prva Mala tribina održana je 9. svibnja 2012., tijekom proteklih četrnaest godina održano ih je dvjesto trideset pet.
Prije dvanaest godina Društvo hrvatskih književnika pokrenulo je i novi projekt – Tribinu u gostima, također financiran sredstvima Ministarstva kulture i medija i Grada Zagreba. Do sada je ukupno održano sto sedamdeset sedam Tribina u gostima, od toga šesnaest u 2025. godini. Što se tiče broja održanih Tribina u gostima u prošloj godini i zanimanja za taj projekt, situacija je ista kao i s Malom tribinom – prošle sam godine morao odbijati gostovanja koja nisu stala u okvir proračuna za 2025.
Tribina u gostima namijenjena je onima koji iz bilo kojeg razloga nisu u prilici posjećivati književne susrete, štićenicima domova raznih profila, od odgojnih do staračkih; održava se u ustanovama za rehabilitaciju osoba s invaliditetom, u bolnicama i u školama koju pohađaju djeca s posebnim potrebama.
U početku sam uglavnom organizirao susrete sa starijom populacijom, no onda sam se s vremenom okrenuo mladima u bolnicama i školama za djecu s poteškoćama te ustanovama za djecu čiji su roditelji izgubili roditeljska prava. Prošle godine vratio sam se starijoj populaciji jer su domovi za starije osobe počeli pokazivati sve veće zanimanje
Tijekom 2025. u projektu Tribina u gostima sudjelovali su Nikolina Manojlović Vračar, Snježana Babić Višnjić, Julijana Matanović, Jasminka Tihi-Stepanić, Lana Bitenc, Jelena Pervan, Ludvig Bauer, Miroslav Mićanović, Lada Žigo, pokojni Stjepan Čuić i Božidar Petrač.
Iako su epidemiološke mjere ukinute u većini ustanova, još uvijek su na snazi u Klinici za tumore i Klinici za dječje bolesti Zagreb tako da su književni susreti s mladim pacijentima tih ustanova održani putem video veze.
Izvješće o svakoj pojedinoj Maloj tribini i Tribini u gostima dostupno je na Facebook stranici DHK.
Izvještaj o radu Odbora Fonda Miroslav Krleža od srpnja 2025. do lipnja 2026.
Sastavši se u svibnju i lipnju prošle godine više puta i pomno raspravljajući o hrvatskoj književnoj i kulturnoj produkciji u posljednje dvije godine (2023/2024), Povjerenstvo za dodjelu Krležine nagrade i Krležine povelje (V. Brešić, S. Čuić, D. Jelačić Bužimski, I. Matičević, B. Senker) jednoglasno je prihvatilo na svojoj lipanjskoj sjednici da se Krležina nagrada za razdoblje 2023-2024. dodijeli Slobodanu Šnajderu za njegov roman Anđeo nestajanja iz 2023. u nakladi Frakture iz Zaprešića, kao djelu od iznimne važnosti za hrvatsku književnost i kulturu. Krležina povelja dodijeljena je dramskom umjetniku Ozrenu Grabariću za njegove interpretacije u predstavama Kralj Gordogan (HNK Zagreb) i Cyrano de Bergerac (GDK Gavella). Nagrada iznosi 7.000 eura, a iznos za povelju je 2.000 eura.
U 2026. nastavljen je program bijenalnog dodjeljivanja dviju stipendija namijenjenih hrvatskim i inozemnim istraživačima Krležina djela, nakon prvog dodjeljivanja 2022. Na taj način pokušava se dodatno, na najvišoj stručnoj filološkoj razini, afirmirati djelo jednog od najvećih hrvatskih pisaca. Stipendije su se dosad rijetko dodjeljivale, ali stabilno novčano stanje Fonda i Pravilnik o radu Fonda omogućili su da se iskoristi i taj način afirmacije Krležina djela.
Zajedno s Tajništvom DHK, u skladu s Pravilnikom o radu Fonda i Poslovnikom o radu povjerenstava Fonda, u travnju 2026. raspisan je Natječaj, a Odbor Fonda jednoglasno je prihvatio, nakon pristiglih ponuda, da se dvije stipendije u iznosu od 5.000 eura (svakome od stipendista) dodijele makedonskom prevoditelju i esejistu dr. sc. Saši Ognenovskom iz Bitole za dovršetak prijevoda Zastava na makedonski jezik te hrvatskome književnom povjesničaru prof. dr. sc. Tvrtku Vukoviću iz Zagreba za njegov rad na studiji o psihoanalitičkim aspektima u Krležinim djelima. Ugovor o stipendiranju potpisan je prije nekoliko dana u Zagrebu.
U Zagrebu 27. svibnja 2026.
U ime Odbora Fonda Miroslav Krleža
Dr. sc. Ivica Matičević, predsjednik Odbora
IZVJEŠTAJ O RADU – IZMEĐU DVIJU SKUPŠTINA – OD 2025.-2026.
Krapinsko-zagorski ogranak ima 11 redovnih članova Društva hrvatskih književnika, a to su abecednim redom: Bagola Brezinščak Božidar, Fureš Rajko, Grgac Vera, Glogoški Ivica, Karabin Marjan, Kovačević Hrvoje, Lončar Nena, Mikulec Mirjana, Piskač Nenad i Prežigalo Ladislav; te 27 članova-suradnika.
21. ožujka 2025. održali smo u Centru za kulturu Dr. Franjo Tuđman u Velikom Trgovišću redovnu godišnju skupštinu, a poslije skupštine upriličili svečano obilježavanje 125. godišnjice DHK. O jubileju je govorila predsjednica DHK dr. sc. Hrvojka Mihanović Salopek.
U travnju 2025. dodijelili smo u Humu na Sutli „Nagradu Rikard Jorgovanić” arhitektu Krešimiru Rogini za knjigu o Viktoru Kovačiću, znamenitom Humčanu i ocu hrvatske moderne arhitekture.
Početkom lipnja 2025. održali smo na terasi dvorca Mihanović u Tuheljskim Toplicama MEĐUNARODNI PJESNIČKI FESTIVAL „HIMNA RIJEČI”. Organizatori festivala bili su Krapinsko-zagorski ogranak DHK, Turistička zajednica Biser zagorja i Kulturni centar Klanjec. Na festivalu su sudjelovali pjesnici iz Hrvatskog Zagorja, Slovenije i Austrije. Voditeljica programa bila je Vlasta Novosel, koja se pobrinula i za popratnu likovnu izložbu i glazbene točke.
Početkom listopada 2025. u Tuhlju je dodijeljena nagrada Vladimir Poljanec našem članu Vladimiru Šuku iz Oroslavja.
5. studenoga 2025. organizirali smo u suradnji s Gradskom knjižnicom Krapina književnu večer u spomen na 100. godišnjicu smrti Hinka Davile, pisca povijesnog romana Zagorska ruža o Veroniki Desinićkoj. Tom prigodom javnosti je predočen i projekt „Književnim stazama Hrvatskog zagorja”.
12. prosinca 2025. organizirali smo u suradnji s općinom Konjščina simpozij povodom 80. godišnjice rođenja i 10. godišnjice smrti Branke Jagić (rođena 15. prosinca 1945., Pešćeno, umrla 28. 7. 2015. i pokopana na groblju u Hrašćini).
U ožujku 2026. raspisali smo u suradnji s općinom Hum na Sutli natječaj za književnu „Nagradu Rikard Jorgovanić”. Povjerenstvo u sastavu: Božidar Brezinščak Bagola, predsjednik, Nives Orel Balon, učiteljica hrvatskoga jezika i Maja Starček, v.d. ravnateljice Narodne knjižnice u Humu na Sutli, odlučilo je nagradu za 2026. godinu dodijeliti svećeniku i pjesniku Dragi Bosnaru za pjesničku zbirku „U tijelu večera”. Dodjela književne nagrade održana je u župnoj dvorani u Prišlinu u srijedu 29. travnja 2026.
Od Krapinsko-zagorske županije dobili smo potporu za manifestaciju MEĐUNARODNI PJESNIČKO-LIKOVNI FESTIVAL „HIMNA RIJEČI” u subotu 13. lipnja 2026. Na festivalu su uz domaće pjesnike nastupili pjesnici iz Slovenije i Austrije.
Na javni poziv Ministarstva kulture prijavili smo projekte: KRAPINSKO-ZAGORSKI KNJIŽEVNI ZBORNIK te KNJIŽEVNIM STAZAMA HRVATSKOG ZAGORJA.
Pojedini naši članovi održali su promocije svojih knjiga, nastupali na raznim recitalima i književno-znanstvenim skupovima te sudjelovati u književnim zbornicima.
U Humu na Sutli, 29. 5. 2026.
Izvješće o radu Ogranka Sisačko-moslavačke županije 2025. / 2026.
Planirani su i realizirani sljedeći projekti:
- Književni kompas Sisačko-moslavačke županije (SMŽ)
- Korzo slova, provedba natječaja za najbolju neobjavljenu knjigu SMŽ u 2025. godini
- Uređivanje i tisak nagrađene knjige na natječaju ”Korzo slova”
- Uređivanje i tisak romana ”Poslić”, člana našeg ogranka Ratka Bjelčića
- Nastup u Narodnoj knjižnici Vlado Gotovac Sisak u okviru Svjetskog dana poezije
1.
‘Književni kompas SMŽ’ kandidirali smo ponovno Ministarstvu kulture i medija RH na Javni poziv za programe književnih manifestacija, putem kojeg je u okviru s drugim programima književnih manifestacija DHK projekt dobio potporu na novoj trogodišnjoj bazi. Za 2025. i 2026. godinu je uobičajeno kandidiran i pri Sisačko-moslavačkoj županiji. Također smo dobili pozitivnu ocjenu i skromni financijski okvir za provedbu. Koncept je ostao standardan kao i prethodnih godina. Svaki put u drugom gradu/mjestu županije održali smo književni susret kroz koji smo uključili i integrirali veći broj zainteresiranih poklonika književnosti u zajedničku cjelinu koja će kasnije nastaviti međusobno komunicirati i surađivati. Voditelj projekta je Siniša Matasović. Održava se do 10 tribina godišnje.
Sve ciljeve postavljene pred sebe smo uspješno izvršili. To se prvenstveno odnosi na konstantno velik broj autora koji se odazivaju na tribine i nastupaju sa svojim autorskim tekstovima.
Nastupilo je ukupno oko 60 autora s vlastitim djelima i četvero glazbenika.
Popis gradova i mjesta između dvije zadnje skupštine:
U 2025:
Dvorišće (24. svibnja), Sisak, plovidba rijekom Kupom (19. srpnja), Budaševo (28. kolovoza), Sisak, Kulturno-povijesni centar SMŽ (31. listopada).
U 2026:
Lekenik (5. veljače), Kutina (17. ožujka), Novska (25. travnja), Galdovo (6. svibnja).
Obzirom na koncept ovog našeg projekta i osnovni cilj, a to je otkriti nove književne talente i potaknuti ih na daljnji razvoj, mi omogućujemo nastupe na svojim tribinama velikom broju autora. Stoga je razumljivo da s ograničenim sredstvima nismo mogli honorirati sve. U konačnici su honorirani oni koji su nastupili veći broj puta te pojedini autori koji su se posebno istaknuli književnom kvalitetom.
Naglasak trošenja sredstava bio je primarno na honorarima autorima, tek povremeno na simbolične troškove reprezentacije. Ove godine zbog konstantnog rasta svih troškova uopće nismo isplatili putne troškove ni organizatorima ni autorima. Velik dio potreba projekta, koje se realno niti ne mogu iskazati u financijskom obliku podnijeli smo kao organizatori mi sami. Također smo zbog neophodne racionalizacije i ove godine izbjegli troškove smještaja.
Što se tiče ukupnog broja korisnika programa, podrazumijeva se da je on minimalno tri puta veći od broja aktivnih sudionika, dakle oko 150 do 200 ljudi je tijekom ove godine popratilo naš projekt.
Medijska vidljivost je bila konstantna i potpuno zadovoljavajuća, od internetskih portala koji prate kulturu (culturenet, dhk, ps-portal, sisak.info, Časopis Kvaka, portal53, booke.hr…) do radijskih postaja i njihovih popratnih portala (Radio Sisak, Radio Quirinus, Petrinjski radio, Radio postaja Novska…)
2.
‘Korzo slova’ je natječaj raspisan za autore s prebivalištem u SMŽ. Projekt je kao i prijašnjih godina financijski u 2025.godini podržala Sisačko-moslavačka županija. Na natječaj je pristiglo 19 rukopisa cjelovitih neobjavljenih knjiga, a o finalistima i nagrađenom rukopisu odlučilo je tročlano stručno povjerenstvo sastavljeno od uglednih članova DHK: Željke Lovrenčić, Siniše Matasovića i Tihane Petrac Matijević. U finalni dio uvršteno je 6 rukopisa knjiga koje su zadovoljile stručne kriterije, a najboljom je proglašena zbirka priča ”Uguravanje” sisačke autorice Ljiljane Brković Zorčić.
Natječaj je ponovno raspisan i u 2026. godini. Autori imaju rok za prijave do 30. lipnja.
Stručno povjerenstvo radit će u novom sastavu: Anja Šovagović Despot, Sanja Domenuš i Siniša Matasović.
3.
Uređivanje i tisak nagrađene knjige na natječaju ”Korzo slova”
Knjigu je uredio Siniša Matasović, predsjednik ogranka. Tiskana je po planu u 2025. godini. Promocija je održana u Sisku 5. ožujka 2026.. Nagradu autorici uručili su ispred DHK predsjednica dopredsjednica Željka Lovrenčić te ispred Sisačko-moslavačke županije pročelnica za kulturu Robertina Štajdohar.
4.
Uređivanje i tisak romana ”Poslić” Ratka Bjelčića
U okviru planiranih nakladničkih djelatnosti, u 2025. godini uređen je i tiskan roman Poslić Ratka Bjelčića u okviru biblioteke Fondus. Realizaciju tiska pomogao je Ured župana Sisačko-moslavačke županije. Do sada je predstavljen u Lekeniku 5. veljače i u Sisku 19. svibnja.
5.
Nastup u Narodnoj knjižnici Vlado Gotovac Sisak u okviru Svjetskog dana poezije
Nastup je održan 20. ožujka 2026. Okupili smo dvadesetak članova ogranka i suradnika te održali svojevrsni poetski kružok uz prisutnost i odobravanje brojne publike.
U Budaševu,
9. lipnja 2026.
Predsjednik Ogranka,
Siniša Matasović
DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
OGRANAK SPLIT
IZVJEŠĆE O RADU OGRANKA SPLIT 2025./2026.
Ogranak Split suizdavač je knjige Jadranskih sirena zov, Antologija hrvatskih
književnica u Dalmaciji od 18. stoljeća danas (priredile dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek i
dr. sc. Gordana Laco), koja je objavljena 2024./2025. uz potporu Splitsko-dalmatinske
županije i Grada Split. Kako je bilo planirano za 2025. godinu, Antologija je predstavljena u
nizu gradova u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu, tijekom 2025. g. Većinu predstavljanja izvršila
je dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek, a nekoliko zajedno s dr. sc. Gordanom Laco,
predsjednicom Ogranka Split, te uz sudjelovanje pojedinih članica/članova Ogranka Split.
Predstavljanja su se organizirala u raznim ustanovama:
- u Beču, u prostoru Folklornog ansambla “Šokadija”, 7. 11. 2025.
- u Dubrovniku , u Znanstvenoj knjižnici, 13. 5. 2025.
- u Zadru, u Gradskoj knjižnici 13.3.2025.
- u Omišu, u Gradskoj knjižnici, 7. 3. 2025.
- u Zagrebu, u Matici hrvatskoj, u sklopu 4. festivala knjige, 8. lipnja 2025.
- u Dugom ratu, u Narodnoj knjižnici Dugi Rat, 21.8.2025.
- u Stonu 5.9.2025.
- u Imotskom, u dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Imotskom, 25. 7. 2025.
- na Šolti, u Nečujmu 13. 9. 2025. u sklopu Dana Marka Marulića i povodom svečanoga
otvaranja Kuće Marka Marulića u Nečujmu - u Komiži 20. 9. 2025., u programu 12. dana Ranka Marinkovića u organizaciji HAZU
- u Splitu, na Filozofskom fakultetu, 4. 12. 2025.
Predstavljanje Antologije Jadranskih sirena zov izazvalo je veliko zanimanje u kulturnim,
književnim i znanstvenim krugovima te je vrlo dobro popraćena u medijima, npr. u Večernjem
listu, Slobodnoj Dalmaciji, Dalmatinskom portalu, Novom listu, Fenix Magazinu, Glas
Hrvatske, Dubrovnik Insideru, Zadarski list, CROWN – Croatian World Network itd., što je
istodobno i značajna promocija Društva hrvatskih književnika. Primjerice, obavijesti i osvrti o
Antologiji dostupne su na Glas Hrvatske (https://glashrvatske.hrt.hr/hr/izvan-domovine/u-
becu-predstavljena-antologija-jadranskih-sirena-zov-i-film-stella-maris-dalmacije–
12423214); Večernji list (https://Vecernji.hr/vijesti/u-becu-odrzana-promocija-antologije-
jadranskih-sirena-zov-i-filmna-stella-maris-dalmacije-1906133); Dubrovnik Insider
(https://dubrovnikinsider.hr/jadranskih-sirena-zov-predstavljanje-antologije-hrvatskog-
pjesnistva-knjizevnica-iz-podrucja-dalmacije/#google_vignett itd.
Ogranak Split, odnosno predsjednica DHK-a dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek i
predsjednica Ogranka Split dr. sc. Gordana Laco pozvane su na sudjelovanje Dana Marka Marulića na Šolti, u Nečujmu 13. – 14. 9. 2025., povodom svečanoga otvaranja Kuće Marka
Marulića u Nečujmu. Tom su prigodom, u sklopu programa manifestacije predstavile
Antologiju Jadranskih sirena zov.
U skladu s planiranim programom rada Ogranka Split za 2025. godinu, objavljena je
knjiga Marulovim putima gremo zauvik, Pjesme i eseji suvremenih hrvatskih književnika u
čast Marka Marulića i obilježavanje 500. godišnjice Marulićeve smrti, koju je priredila
Hrvojka Mihanović-Salopek, a urednica je Gordana Laco. Izdavač je DHK Ogranak Split, a
objavljivanje su novčano pomogli Grad Split i Splitsko-dalmatinska županija. Knjiga se
planira predstavljati javnosti, tijekom ove i sljedeće godine, kao značajno podsjećanje na 500.
obljetnicu Marulićeve smrti, a istodobno i kao prikaz suvremenoga hrvatskoga pjesništva.
Ogranak Split suizdavač je Zbornika stihova u slavu Marka Marulića (1450. – 1524.) o
obljetnici smrti, „Marule naš čestiti“. Zbornik je priredio Mladen Vuković, član
Ogranka, a objavljen je u Splitu 2025.
Povodom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, Ogranak Split
objavio je na mrežnoj stranici DHK-a, 28. 10. 2025., natječaj za nagradu za najbolju
neobjavljenu pjesmu s temom o Hrvatskom Kraljevstvu, odnosno hrvatskim kraljevima i
odgovarajućim povijesnim motivima. Nagrada je iznosila 100,00 eura. Zaprimljene pjesme
razmotrilo je stručno povjerenstvo i najboljom je ocijenilo pjesmu Kralj Tomislav autora
Tomislava Marijana Bilosnića te zaključilo da se njemu dodijeli navedena nagrada.
Ogranak Split organizirao je božićno-novogodišnju književnu večer, u Splitu u
knjižnici Dalmatina 5. siječnja 2026., kao obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskoga
kraljevstva i podsjećanje na Marulićevu književnu ostavštinu. Tom su prigodom izloženi
rezultati Natječaja i obrazloženje navedene nagrade, a potom je predstavljen spomenuti
zbornik stihova Marule naš čestiti, priređivača Mladena Vukovića.
U sklopu svečanoga kulturnoga programa obilježavanja Dana međunarodnog
priznanja Republike Hrvatske, 15. siječnja 2026. u Hrvatskom domu Split predstavljena je
Antologija hrvatskoga rodoljubnoga pjeva „Od Jadra do Baške“ koju je priredio Ante
Nadomir Tadić Šutra, a suizdavač je Društvo hrvatskih književnika – Ogranak Split . Događaj
su organizirali Društvo hrvatskih književnika – Ogranak Split i Ogranak Matice hrvatske u
Splitu, uz potporu Splitsko-dalmatinske županije i Grada Splita. Uz uvodne riječi župana
Blaženka Bobana i predstavnika Grada Splita, Antologiju su predstavili članovi Ogranka
Gordana Laco i Mladen Vuković te priređivač Ante Nadomir Tadić-Šutra.
Ogranak Split bio je suorganizator Trideset šestih Marulićevih dana, Split, 22. – 25.
travnja 2026. U programu svečanoga otvaranja, 22. travnja, sudjelovale su članice Ogranka
Danica Bartulović i Anđelka Korčulanić, a moderatorica je bila predsjednica Ogranka
Gordana Laco. U sklopu Marulićevih dana, u programu svečanoga obilježavanja 30.
obljetnice centra Marulianuma, 23. travnja 2026., dodijeljene su zahvalnice Marulianuma
ustanovama koje su surađivale s centrom. Zahvalnica je dodijeljena i Društvu hrvatskih
književnika za značajnu suradnju s Marulianumom i Književnim krugom Split, a u ime predsjednice DHK-a Hrvojke Mihanović-Salopek preuzela ju je Gordana Laco, predsjednica
Ogranka.
U okviru programa 36. Marulićevih dana, 24. travnja 2026., održano je i predstavljanje knjige
Marule naš čestiti. Uz priređivača Mladena Vukovića knjigu je predstavila i Gordana Laco,
predsjednica Ogranka.
Ogranak Matice hrvatske u Podstrani dobitnik je Zlatne povelje Matice hrvatske 2026.
za knjigu Jadranskih sirena zov koju su priredile dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek i dr. sc.
Gordana Laco, a objavljenoj u suizdavaštvu Ogranka Split, Filozofskoga fakulteta u Splitu i
Matice hrvatske u Podstrani.
U Splitu, 10. lipnja 2026.
Predsjednica Ogranka Split Gordana Laco
Društvo hrvatskih književnika
Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski
Osijek
dhksbs@gmail.com
Skupština Društva hrvatskih književnika
Trg bana Jelačića 7
10 000 Zagreb
IZVJEŠĆE O RADU OGRANKA U 2025.
Uvod
Slavonsko-baranjsko-srijemski ogranak DHK, prvotnog naziva „Sekcija DKH za Slavoniju i Baranju“, djeluje 45 godina, kao najstariji ogranak Društva hrvatskih književnika. Osnovan je 1981. u Vinkovcima, a prvi predsjednik Sekcije bio je hrvatski književnik Vladimir Rem (Slavonski Brod 4. XII. 1927 – Slavonski Brod 22. VIII. 2011.) Osnutkom sekcije željelo se decentralizirati tadašnje Društvo književnika Hrvatske, otvoriti nove organizacijske i nakladničke prostore, pa je ova inicijativa Vladimira Rema bila uzor kasnijem osnivanju ogranaka diljem Hrvatske, od kojih su neki više, a neki manje aktivni, neki više, a neki manje uspješni. Ogranak je radio pod imenom „Sekcija DKH…“ do 1986, kada je 26. travnja 1986., na sjednici održanoj na izletištu Otočki virovi, promijenila ime u Ogranak DKH – Vinkovci.
U 2025. održane su naše redovne manifestacije: 9. dani Antuna Gustava Matoša, 28. Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara, 19. hrvatska književna nagrada „Anto Gardaš“, Kost – književne osječke tribine, Hrvatska književna Panonija VIII, 20. Slavonsko-baranjsko-srijemski hrvatski književni dani. Bili smo suorganizatori manifestacija Grad to ste vi u Vukovaru, 35. Pjesnički susreti u Drenovcima, Nagrada Srebrne svirale Dragutina Tadijanovića u Slavonskom Brodu, 7. Susreti pjesnika u Posavini u Orašju…, kao i niza predstavljanja knjiga u različitim gradovima i mjestima. Dodijelili smo i tri nagrade i povelje: Nagradu i Povelju Julija Benešića, Nagradu Ante Gardaša i nagradu za najbolje priče nadahnutu AGM-om.
Ogranak je u 2025. izvršio sve planirane obaveze i ugovorene programe. Nastavljena je uspješna suradnja s hrvatskim institucijama i umjetnicima iz susjednih zemlja kao što su Zaviod za kulturu vojvođšnakih Hravta Subotica, Croatica Budimpešta, HOŠIG Budimpešta, Panonski Institut Pinkovac, Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Fondacija Antu Gustav Matoš, Općina Tovarnik, Matica hrvatska Orašje itd.
Nakladništvo:
Ogranak se je i u 2025. bavio nakladničkom djelatnošću. Objavljeno je sedam izdanja: Antun Gustav Matoš: Putovanja i dojmovi (Osijek/Subotica/Mostar, 2025.); AGM kao nadahnuće II, zbirka kratkih priča nadahnutih Antunom Gustavom Matošem (Osijek/Subotica/Tovarnik, 2025.); Književna riječ, književni časopis 1-2/2025.; Ružica Martinović Vlahović: Mrvice s pisaćeg stola (Osijek, 2025.); Vlasta Markasović: Krug perom (Osijek, 2025); Joso Živković Soja: Vremeplov (Osijek, 2025.);Joso Živković Soja: Od svitanja do nedoba (Društvo hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek, 2025).
Manifestacije:
9. Dani Antuna Gustava Matoša
Program obilježavanja 152. obljetnice rođenja i 111. obljetnice smrti Antuna Gustava Matoša, održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Vukovarsko-srijemske županije i Općine Tovarnik, a događaje su organizirali Društvo hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica, Hrvatsko kulturno-umjetničko-prosvjetno društvo “Matoš” – Plavna, Fondacija “Antun Gustav Matoš”, Beograd, Osnovna škola Antuna Gustava Matoša Tovarnik i Općina Tovarnik. Prvi program održan je u Plavni gdje održana svečana akademija te otvorena mala knjižnica u dvorištu župnog dvora.
Nakon Plavne, 9. Dani Antuna Gustava Matoša nastavljeni su u Zakladi Antuna Gustava Matoša u Beogradu. Uoči programa održan je radni sastanak voditelja Fondacije Antun Gustava Matoš iz Beograda Mihaela Sokola s v.d. ravnateljem Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Josipom Bakom i dopredsjednikom Društva hrvatskih književnika Mirkom Ćurićem. U Beogradu, u petak, 6. lipnja 2025. u Fondaciji »Antun Gustav Matoš« u Beogradu. Pozdravne riječi na početku su izrekli ravnatelj Fondacije Sokol i predstavnici Hrvatskog veleposlanstva u Beogradu. U fokusu programa bile su knjige koje su plod ove manifestacije koja povezuje Hrvate iz Hrvatske, Srbije, BiH i Mađarske. Obje knjige tiskane su povom 151. obljetnice rođenja i 110. obljetnice smrti Matoša.
Predsjednik slavonsko-baranjsko-srijemskog ogranka Društva hrvatskih književnika, Mirko Ćurić, predstavio je svježe tiskani naslov »Antun Gustav Matoš – putovanja i dojmovi: München, Pariz, Ženeva, Ferney, Firenca, Rim, Sarajevo, Beograd, Zagreb«.
Stručna suradnica u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata, Klara Dulić Ševčić, govorila je o knjizi »AGM kao nadahnuće II – izbor kratkih priča nadahnutih životom i djelom Antuna Gustava Matoša«. U glazbenom dijelu programa nastupili su Tamburaška sekcija Hrvatske čitaonice »Fischer« iz Surčina i Koralisti beogradske katedrale. Središnji događaj 9. dana Antuna Gustava Matoša održani su Tovarniku 9. lipnja 2025. Započeli su u Osnovnoj školi Antuna Gustava Matoša okupljanjem sudionika i polaganjem vijenaca na bistu Antuna Gustava Matoša. Prigodno slovo održao je Goran Rem, koji je govorio stihove pjesme Bore Pavlovića Posvećene Matošu. U Vili Tovarnik održana je prigodna akademija lpja jue vodila Biljana Pavlović. U sklopu programa su s predstavljene knjige: “AGM kao nadahnuće II. Zbirka kratkih priča nadahnutih Antunom Gustavom Matošem” i “Antun Gustav Matoš: Putovanja i dojmovi: Munchen, Pariz, Ženeva, Ferney, Firenca, Rim, Sarajevo, Beograd, Zagreb”. O knjigama su govorili Vlasta Markasović i Mirko Ćurić. Pozdravne riječi su izrekli izaslanik ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek Marko Mikolašević i načelnik Općine Tovarnik Anđelko Dobročinac.
U okviru programa su proglašeni dobitnici nagrada za najbolju kratku priču nadahnutu životom ili djelima Antuna Gustava Matoša. Do kraja natječaja, 30. travnja stiglo je rekordnih 55 priča, dok ih je 2024. bilo 20, a 2023. 46. Povjerenstvo za dodjelu nagrade odabralo je 15. svibnja uži izbor priča od kojih su zatim izabrane tri najbolje. Članovi povjerenstva Zvonimir Stjepanović, Klara Dulić Ševčić i Paula Rem pročitali su obrazloženja nagrađenih priča. Prvu je nagradu osvojila književnica i novinarka Božica Brkan za priču “Selfie s Matošem“. Drugu nagradu dobio je Tomislav Šovagović za priču “Ljubomora”, a treću Mario Surjak za priču “Štand domovine godine 202*”. Posebno priznanje primila je mlada književnica Dora Beljo iz Tovarnika.
Na kraju programa učenice Osnovne škole Antuna Gustava Matoša iz Tovarnika interpretirale su Matoševu pjesmu Majka Marija. Završetak 9. Dana Antuna Gustava Matoša održan u Zagrebu 12. lipnja 2025., dan uoči Matoševa rođendana. Program je započeo na Mirogoju gdje su u ime svih suorganizatora v.d. ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Josip Bako i dopredsjednik Društva hrvatskih književnika Mirko Ćurić položili vijence na grobnicu obitelji Antuna Gustava Matoša. Program je nastavljen u Društvu hrvatskih književnika, gdje je nazočne pozdravio i kroz program vodio dopredsjednik DHK Mirko Ćurić. Tijekom programa dodijeljene su nagrade za najbolju neobjavljenu kratku priču inspirirane Matoševim životom ili djelom. V.d. ravnatelja ZKVH-a Josip Bako u Zagrebu je dodijelio prvu nagradu Božici Brkan za priču Selfie s Matošem, te Mariu Surjaku, čija je priča Štand domovine godine 202* osvojila treće mjesto. Dramski umjetnik Darko Milas interpretirao je nagrađene price, Klara Dučić Ševčić knjge objavlje u sklopu Matoševih dana. Nakon programa u DHK, sudionici su posjetili Gornjogradsku gimnaziju, čiji je učenik bio i Matoš. Zagrebački program završen je posjetom i fotografiranjem s Kožarićevim Matošem na Štrosu.
28. Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara
Središnja tema ovogodišnjih Susreta, održanih u Gradskoj knjižnici Đakovo 16. i 17. lipnja 2025. bile je vrlo je aktualna – Književna kritika i umjetna inteligencija. Bila je to i tema okruglog stola čijih je osmero sudionika: Paula Rem, Sven Kezele, Darija Žilić, Darko Baštovanović, Igor Gajin, Srećko Marijanović, Nevenka Mlinko Baštovanović te Matija Štahan koji je priložio rad, uz moderiranje Mirka Ćurića, promišljalo o tome koliko je UI prijetnja čovjeku, njegovu stvaranju, s naglaskom na humanističkom području djelovanja, kako se književna kritika snalazi između čovjeka i stroja, a Paula Rem odaslala je poruku da DHK zauzme oštar stav o uporabi UI-ja, pa i da se sankcionira njezina upotreba među studentima i sl.
U drugom dijelu programa predsjednik povjerenstva za dodjelu Nagrade i Povelje uspješnosti dr. Goran Rem predstavio je sve knjige koje su pristigle na ovogodišnji natječaj te vrlo iscrpno obrazložio odluku Povjerenstva u kojem su osim njega radili Vlasta Markasović i Josip Cvenić.
Laureat 28. Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara, je postao Strahimir Primorac, hrvatski književni kritičar, rođen 1945. u Sarajevu. Od 1971. zaposlen u Večernjem listu kao lektor i redaktor. Književnom kritikom počeo se baviti za vrijeme studija, pišući najprije o knjigama poezije u Studentskom listu i kasnije u Tlu, ali će uskoro proza postati gotovo isključivo predmet njegova zanimanja. Surađivao je u brojnim novinama i časopisima (Oko, Republika, Erasmus, The Bridge/Most, Moje vrijeme), a najduže u Večernjem listu. Više godina kritikama surađivao u emisiji Bibliovizor Trećeg programa Radio Zagreba, a jedno je vrijeme u suradnji s Danijelom Dragojevićem na Trećem programu uređivao emisiju o prozi. Redovito piše kritike u Vijencu. Primorcu je Nagrada Julija Benešića pripala za knjigu kritika Vjera u priču (Stajergraf, Zagreb), a uručili su je članovi Povjerenstva Josip Cvenić i Goran Rem
Perina Meić i Kristina Špiranec dobitnice su Povelja uspješnosti Julija Benešića. Povelja uspješnosti Julija Benešića Perini Meić pripala je za Knjigu od kritika, a Kristini Špiranec za O nužnosti poezije. Kristini Špiranec Goran Rem i predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Đakovu Robert Francem, dok je Perina Meić bila odsutna zbog profesorskih obveza na Filozofskom fakultetu i Mostaru pa će joj priznanje biti uručeno naknadno.
Drugoga dana programa predstavljen je Zbornik Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara 27, koji je uredio Mirko Ćurić te pjesnička zbirka Magma, Nevene Mlinko Baštovanović, kojoj je uz autoricu govorila Darija Mataić Agičić. U glazbenom programu nastupio je Duo AH iz Đakova.
19. Hrvatska književna nagrada „Anto Gardaš“
U Osijeku je svečano uručena 19. književna nagrada Anto Gardaš, koja se tradicionalno dodjeljuje za najbolji roman ili zbirku pripovijedaka za djecu i mlade. Nagradu dodjeljuju DHK Zagreb i Ogranak DHK slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek, a pokrovitelji su Ministarstvo kulture RH, Županija osječko-baranjska i Grad Osijek. Program je održan u Osijeku na dan rođenja omiljenog dječjeg pisca, 21. svibnja 2025. u Knjižari Nova u Osijeku. Program je vodio predsjednik Ogranka DHK Mirko Ćurić koji je zahvalio prosudbenom povjerenstvu, pokroviteljima, obitelji Gardaš te Knjižari Nova i njenom vlasniku Ivici Vuletiću.
U sklopu programa predstavljena je monografija o Anti Gardašu dr.sc. Vedrane Živković Zebec: Sanonit iz Osijeka – književno stvaralaštvo za djecu Ante Gardaša (Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Osijek 2025). Knjigu su uz, autoricu, predstavile recenzentice dr. sc. Dragica Dragun i dr.sc. Andrea Flegar, a program je moderirala dr.sc. Ivana Trtanj. I ova monografija je pokazala je opravdanost imenovanja nagrade za najbolji roman ili zbirku pripovijedaka za djecu i mlade Gardaševim imenom.
U središnjem dijelu programa – svečanoj dodjeli Nagrade – uvodno se nazočnima obratio član Prosudbenog povjerenstva i utemeljitelj Nagrade Stjepan Tomaš, koji je naglasio koji su najučestaliji žanrovi i teme u knjigama koje pristižu na natječaj. Istaknuo je kako je malo pozitivnih i optimističnih tema te da se autori i autorice najčešće bave različitim problemima djece i mladih, od rastave, vršnjačkog nasilja itd.
Obrazloženje za Nagradu pročitao je član Povjerenstva dr.sc. Tomislav Zagoda: „Članovi Prosudbenog povjerenstva u sastavu Branka Primorac, Stjepan Tomaš i Tomislav Zagoda, književnici, pročitali su dvadeset i šest knjiga objavljenih 2024. godine prijavljenih na natječaj za Nagradu Anto Gardaš za najbolji roman ili knjigu pripovjedaka za djecu i mladež te odlučili da u uži izbor uđu djela sljedećih autora (navedeni po abecednom redu): Babić-Višnjić, Snježana: Babuova zakletva, Mozaik knjiga, Zagreb. Babuova zakletva svojevrsni je nastavak romana Mali krapinski pračovjek Babu, nagrađenog 2013. godine Nagradom Mato Lovrak. Premda ‘nastavci’ obično padaju u kvaliteti, Snježana Babić Višnjić ovim se romanom potvrđuje kao vrsna pripovjedačica koja u svojim tekstovima zadržava najviše estetske razine. Babuova zakletva donosi priču o mladom pračovjeku Babuu i njegovom plemenu u kojoj se zrcali napetost između pojedinca i zajednice, između ustaljenih i novih društvenih vrijednosti. Babić Višnjić plete iznimno zanimljivu priču o obiteljskim tajnama koje premošćuju generacije i o svim onim povijesnim svezama koje čine naš identitet. Šojat, Ivana: Onaj svijet vani, Naklada Ljevak, Zagreb. Ivana Šojat, dobitnica svih važnijih književnih nagrada u Hrvatskoj (Nagrada Ksaver Šandor Gjalski, Fran Galović, Josip i Ivan Kozarac, Nagrada Vladimir Nazor) u romanu Onaj svijet vani govori o noćnoj mori većine roditelja koji se susreću s novim oblikom ovisnosti kod svoje djece. To više nisu cigarete, alkohol, opijati, marihuana, ecstasy i slično, već novi tip ovisnosti o videoigrama, mobitelima i računalima. U prvom slučaju imali smo psihičko razaranje osobnosti putem psihoaktivnih supstanci, a kod novih ovisnosti dolazi do digitalnog otuđenja koje minimalizira pojedinca kao društveno biće. Šojat ima izniman osjećaj za prepoznavanje aktualne i društveno relevantne teme. No važnije od toga jest da ih ona estetizira na sebi svojstven način, originalnom i autentičnom pričom. Vučić-Đekić, Dragana: Stihopriče, Alfa, Zagreb: Svojom melodioznošću, kreativnošću, duhovitošću, visprenošću, neodoljivim šarmom, Stihopriče su osvojile sve članove povjerenstva. Dragana Vučić Đekić pokazuje rijedak talent jezičnog poigravanja i oblikovanja lucidnih rima u svojim stihovima. Nevjerojatnom jednostavnošću otkriva posve nove jezične spojeve i gradi zabavne, poučne i nadasve duhovite priče o životinjama. S obzirom na potonje, ne iznenađuje nas da je autorica doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na temu: Primjena teorija humora u stand-up komediji. Stihopriče su prava književna poslastica kako za male, tako i za one velike koji još uvijek u gunguli kaotične svakodnevice nisu izgubili sluh za rafinirani književni jezik. Uvjereni smo da je pred Draganom Vučić Đekić blistava književna karijera. Naposljetku, povjerenstvo je donijelo jednoglasnu odluku da se Nagrada Anto Gardaš za 2024. godinu dodijeli Luciji Švaljek za roman/bajku Uspavanka za Elizu u izdanju Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade. Naslov Uspavanka za Elizu možda zvuči romantično i nježno, sentimentalno i toplo, no iza tog naslova krije se brutalna i krvava bajka za mlade (ne za djecu!). Današnji čitatelji imaju često pogrešno mišljenje i iskrivljenu sliku o izvornim bajkama, primjerice braće Grimm ili Hansa Christiana Andersena. Naime, suvremena izdanja su prilično ‘ispeglana’ i omekšana, dok su izvorne priče bile izrazito mračne, krvave i brutalne. Zamislite da danas svom djetetu čitate originalnu verziju Pepeljuge u kojoj si polusestrice sijeku dijelove stopala kako bi im nožice stale u staklenu cipelu. Ili, verziju Snjeguljice u kojoj zla kraljica pleše u užarenim cipelama dok ne padne mrtva. Ili, Ivicu i Maricu u kojoj zla vještica izgori u peći. Nezamislivo! Pa ipak, korijene žanra nemoguće je iskorijeniti. I upravo je toga svjesna Lucija Švaljek koja gradi suvremenu surovu bajku za mlade na sočnoj kajkavštini svoga kraja Radoboja. Postavlja se pitanje, zašto bajka? Danas? Tako puna nasilja… i zašto je ovo povjerenstvo odlučilo nagraditi tekst u kojem se kolju kokoši i svinje, ubijaju ljudi i psi? Najkraći odgovor glasio bi: zato što je riječ o briljantnoj estetizaciji nasilja (…) Na kraju, kako obično biva, ono najvažnije – glavni razlog zašto Uspavanka za Elizu dobiva nagradu jest taj što je riječ o djelu koje pruža jedinstveni estetski užitak. Kao što nas je Dragana Vučić-Đekić ‘osvojila’ jezičnim ludizmom u Stihopričama, tako nas je Švaljek oduševila autentičnom kajkavštinom kojom su pisani dijalozi. Nasuprot standardnom jeziku, kajkavština djeluje intimistički, ukorijenjena u svakodnevici, mentalitetu i prostoru. Ona čini jezgru Švaljekine osebujne poetike. Dana 12. siječnja 2016. Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) uvrstila je kajkavski na popis svjetskih jezika. I tako kajkavski više nije ni dijalekt, ni narječje, već je postao jezik! Doduše, Međunarodna organizacija stavila je kajkavski na popis povijesnih jezika uz opasku da ima naznaka kako je još uvijek živ! A da je živ i rekao bih življi nego prije, uvjerila nas je Lucija Švaljek svojom mračnom bajkom koja svijetli plemenitim sjajem. U srcu slavonsko-baranjsko-srijemskog ogranka nagradu dobiva roman na kajkavštini? Da. Upravo zbog svoje otvorenosti za različite vrste tekstova, različite tematsko-motivske i jezične slojeve, Nagrada Anto Gardaš stekla je širok ugled kod književnika, kritičara, nakladnika i svih ljubitelja knjiga za djecu i mlade. Uvjereni smo da Uspavanka za Elizu na najbolji način prezentira važnost ove nagrade. Čestitamo autorici!“
Nagradu su Luciji Švaljek zajednički uručili dr.sc. Tomislav Zagoda, dr.sc. Vedrana Živković Zebec i Dominik Špigl, unuk Ante Gradaša koji je u ime obitelji čestitao dobitnici i zahvalio organizatorima. „Dobiti Nagradu Anto Gardaš, u tako sjajnoj konkurenciji, za prvi roman je iznimno postignuće i presretna sam”, rekla je Lucija Švaljek te pročitala ulomke iz romana.
36. Pjesnički susreti Drenovci
U subotu, 20. rujna 2025. u Općinskoj narodnoj knjižnici Drenovci održana je tradicionalna manifestacija 36. Pjesnički susreti, s vrlo bogatim programom koji je uključivao nastupe pjesnikinja i pjesnika, prigodnu izložbu, glazbeni program, predstavljanje knjiga te dodjelu tradicionalnih priznanja. Organizatori manifestacije su Općinska narodna knjižnica Drenovci, Duhovno hrašće i Društvo hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, a pokrovitelji Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Vukovarsko-srijemska županija i Općina Drenovci.
Prva programska aktivnost bila je Izložba poetskih prvijenaca Pjesničkih susreta koja je ukazala i na to kako su drenovački susreti poslužili kao „ulaznica“ u književni prostor mnogim danas afirmiranim autorima i autoricama (npr. Ivana Šojat, Marija Radmilović, Lana Derkač, Tihomir Dunđerović, Franjo Nagulov, Davor Ivankovac…).
Nakon izložbe uslijedilo je SREDIŠNJE KNJIŽEVNO SIJELO, s početkom u 19,00 sati.Pozdravne riječi uputili su predsjednik Duhovnog hrašća Andrija Matić, izaslanik načelnika Općine Drenovci Ivan Lučić te dopredsjednik DHK Mirko Ćurić. Program su vodile drenovačke knjižničarke Ivana Maršić Zečević i Marija Marjanović. Uslijedilo je predstavljanje prve zbirku pjesama mlade autorice Anice Miličević pod nazivom Kronike pripadnosti, koja je nagrađena na prošlogodišnjim susretima. Razgovor s autoricom, koja je i profesorica violine pa je izvela i jednu glazbenu točku, vodila je knjižničarka Mihaela Galović koja je Anici po završetku predstavljanja uručila tiskani primjerak njezine prve zbirke, za koju je pogovor napisala Vlasta Markasović. Nakon predstavljanja nagrađene zbirke, svojim stihovima predstavili su se članovi članice Društva hrvatskih književnika: Stanko Krnjić (Dubrovnik), Mirko Ćurić (Đakovo), Darija Mataić Agičić (Slavonski Brod) i Zvonimir Stjepanović (Županja). Glazbeni gosti ovogodišnjeg Središnjeg književnog sijela bili su Tamburaški sastav Romantičari. Vrhunac manifestacije bila je dodjela priznanja 36. Pjesničkih susreta o kojima je prosudbu donosio umjetnički odbor u sastavu Ivana Maršić Zečević, Zvonimir Stjepanović i Darija Mataić Agičić. Nagradu za najbolji neobjavljeni rukopis dobila je mlada pjesnikinja iz Cerne, Božica Nesek, kojoj Mihaela Galović uručila ugovor o tiskanju njenog prvijenca koji će biti predstavljen 2026. na 37. Pjesničkim susretima.” „Mladenačka zbirka Božice Nesek Tko se boji svoje sjene? lirska je intimna, osobna i otkrivajuća poezija u kojoj autorica odgaja samoću, bori se sa strahovima, tjeskobama i nemirima; u kojoj se osjeća inferiorno, neprimjetno i nedovoljno vrijedna pažnje; u kojoj ima puno toga reći, ali riječima kao da je nelagodno. Tematski punktovi koji zaokupljaju njene godine, tek u punoljetstvu ostvarene, su: ljubav, obitelj, vjera i riječ. Silnice su to oko kojih se okupljaju stihovi. Lirsko ja u njima puno je ožiljaka pa je ova autoričina poezija odrastanja i puta k zrelosti, neočekivano sumorna, turobna i mračna, a ona u njoj tako mlada… Odgovor na sva, naslovljena retoričkim pitanjem, poglavlja: Tko se boji: ljubavi, obitelji, vjere riječi, mogao bi biti: JA,“ stoji u obrazloženju koje je napisala Darija Mataić Agičić.
Priznanje “Duhovno hrašće” za 2025. dobio je pjesnik Gorana Gatalica, a uručili su ga predsjednik Duhovnog hrašća Andrija Matić, izaslanik načelnika Općine Drenovci Ivan Lučić te dopredsjednik DHK Mirko Ćurić. „Povratak u Getsemani Gorana Gatalice lapidarna je poezija u prozi u kojoj se riječi susreću u mnogo slobodnijoj simbiozi nego u samoj poeziji i razlomljenosti u stihove, ali istovremeno zadržavaju pjesmolikost lirskih motiva, hermetičnost, natruhe metapoetičkog, profiliranu sugestivnost, liričnost, zgusnute simbole, rafiniranu profinjenost, asocijativnu zbijenost, digresivnu širinu, i otvorenost prostora poetskom besjedovnom jeziku. Istovremeno, ova je zbirka intimni zapis, ali i promišljanje svijeta glasom mislećeg lirskog subjekta; struja svijeti, ali i meditativni ekspresivni imaginarni dnevnik istog onog mislećeg lirskog subjekta…“,“ stoji u obrazloženju koje je napisala Darija Mataić Agičić. Pjesnik Gatalica je nadahnuto pročitao svoje tri pjesme i zahvalio na vrijednom priznanju kao važnom poticaju za nastavak poetskih istraživanja i stvaranja.
Vrhunac večeri bila je dodjela Povelje Visoka žuta žita Ivanu Slišuriću, pjesniku i pripovjedaču iz Nove Gradiške (1936.) Priznanje su mu uručili predsjednik Duhovnog hrašća Andrija Matić, izaslanik načelnika Općine Drenovci Ivana Lučić te dopredsjednik DHK Mirko Ćurić. „Povelja Visoka žuta žita za sveukupni književni opus i trajni doprinos hrvatskoj književnosti dodjeljuje se hrvatskom književniku iz Nove Gradiške Ivanu Slišuriću, poglavito zbog njegovog iznimnog poetskog opusa, s naglaskom na pjesme u prozi, kojima je postao prepoznatljiv i priznat ne samo od književne publike, već od stručne javnosti. Ako bi Slišurića pokušali pojednostavljeno naraštajno i poetički odrediti: po godinama je najbliži krugovaškoj generaciji, stilski, poglavito u poeziji je bliži razlogovskoj, pojmovnoj poeziji, poeziji iskustva jezika dok njegove kratke priče naginju onom smjeru koju Donat naziva borhesovskim… ili onim što Ljerka Car Matutinović zapisuje o Slišurićevoj poeziji kao ‘lirskom disanju naracije’.“ Ivan Slišurić, pjesnik i prozaik, rođen je 29. veljače 1936. u Rešetarima kod Nove Gradiške. Osnovnu je školu završio u rodnome mjestu, gimnaziju u Novoj Gradiški. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu završio je studij jugoslavenskih književnosti i filozofije a magisterij iz hrvatske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao nastavnik u osnovnoj školi i profesor u novogradiškoj Gimnaziji. Živi i piše u Novoj Gradiški. Prvu je knjigu pjesama Prvo lice ljeta objavio u Čakovcu 1980. Od te godine objavio je ove niz knjiga pjesama: Minule ruke, Zagreb, 1997; Mlađakom s usana (pjesme u prozi), Vinkovci, 2000.; Munje i blagovijesti (pjesme u prozi), Zagreb,2006. Odvremeni put (poezija), Zagreb, 2014. Stabla i drugi ključevi (pjesme u prozi) Zagreb, 2015. te zbirke priča: Anđeo na satu (pripovijetke), Zagreb, 1998., Vugino Zrcalo, Zagreb 2022., Džepovi puni vremena, Zagreb 2025. U pripremi mu je nova knjiga koja će iduće godini izići u Maloj knjižnici Društva hrvatskih književnika. Danas je najstariji član Društva hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski te jedan od najstarijih aktivnih hrvatskih književnika uopće, koji ne samo da objavljuje nove knjige već i sudjeluje u književnom životu…“ stoji u obrazloženju koji je napisao Mirko Ćurić. Ivan Slišurić je zahvalio na priznanju te progovorio o svom književnom i profesionalnom životu koji je najvećim dijelom vezan uz rodne Rešetare i Novu Gradišku. Sebe je odredio kao pjesnika koji se najviše bavio iskustvom jezika, bogatstvom značenja riječi i ulogom u oblikovanju odnosno preoblikovanju svijeta u kojem živimo i pišemo.
7. Pjesnički susreti u Posavini
U Dvoru Terra Tolis u Tolisi, održani su 8. studenoga 2025. 7. Susreti pjesnika u Posavini, na kojima je nastupilo i osam članova i članica Društva hrvatskih književnika: dopredsjednik Mirko Ćurić, Stanko Krnjić, Mario Raguž, Zvonimir Stjepanović, Tomislav Žigmanov, Ljerka Mikić, Mato Nedić i Joso Živković. Manifestaciju prati i Zbornik u kojem je svatko od uvrštenih autora objavio po pet pjesma. Zbornik je uredio Mato Nedić.
U četvrtak, 25. rujna 2025., u Orašju su u Hotelu Navis, pred stotinjak posjetitelja, predstavljene dvije knjige Jose Živkovića Soje: Vremeplov (Društvo hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek, 2025) i Od svitanja do nedoba (Društvo hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek, 2025). Knjige su predstavili recenzenti Mirko Ćurić, Siniša Matasović i Tomislav Žigmanov, uz samog autora, Josu Živkovića Soju. U glazbenom programu nastupili su Magdalena Mišković i Mateja Mišković.
kOst – književne osječke tribine
U 2025. održane su dvije tribine u okviru programa Književne osječke tribine. U petak, 19. rujna 2025. u Gradskoj knjižnici i čitaonici Đakovo u sklopu književnih tribina kOst 2025., održano je predstavljanje nagrađene poetske zbirke Stanka Krnjića: Krljušti (Naklada Bošković, Split) – Nagrada Tin Ujević 2024. i Nagrada Nikola Šop 2024. Pokrovitelj tribine je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.
U programu su sudjelovali Livija Reškovac, voditeljica tribina KOst, Milan Bešlić, književni i likovni kritičar, Mirko Ćurić, dopredsjednik DHK i autor Stanko Krnjić. Stanko Krnjić (Stolac 1969.), osnovnu školu završio je u Višićima (Čapljina, BiH), a srednju medicinsku u Dubrovniku. Stomatološki fakultet upisao je u Sarajevu 1989. Zbog ratnih okolnosti studij nastavlja u Zagrebu, gdje je diplomirao 1995. Živi u Župi dubrovačkoj, gdje i radi u svojoj stomatološkoj ordinaciji. Piše poeziju, poeziju u prozi, romane i priče. Zastupljen je u više pjesničkih antologija. Član je Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, Slavenske akademije za književnost i umjetnost (Varna, Bugarska). Pjesme su mu prevođene na slovenski, albanski, makedonski, španjolski i bugarski jezik. Nagrađena zbirka Krljušti izniman je prinos suvremenoj hrvatskoj poeziji, nova stepenica u razvitku pjesničkog teksta Stanka Krnjića za koju u obrazloženju nagrade Tin Ujević Davor Šalat zapisuje: „Krnjićeva zbirka nudi uzbudljivo i bogato iskustvo prodora u nove, dosad nikad tako uobličene pjesničke i duhovne svjetove, čime nedvojbeno obogaćuje suvremenu hrvatsku poeziju“.
Voditeljica tribune najavila je narednu tribinu koja će se održati u Osijeku, kada će se predstaviti poetski opus književnika Josipa Cvenića. Predstavljanje je održano na Filozofskom fakultetu u Osijeku 20.11. 2026. Josip Cvenić (1952.) istaknuti je osječki književnik s velikim opusom iza sebe (nekoliko zbirki pjesama, zbirke priča, romani, scenariji, basne…) i brojnim nagradama (za poeziju, scenarij, romane) u Hrvatskoj i inozemstvu. Ove je godine laureat Nagrade “Josip i Ivan Kozarac” za životno djelo, pa je tema tribine kOSt bila razgovor a autorom o cjelokupnom opusu i ovoj nagradi.
Hrvatska književna Panonija VIII
U Budimpešti je 27. i 28. studenoga 2025. održano smo izdanje Hrvatske književne Panonije, koja je okupila pedesetak sudionika iz Hrvatske, Mađarske, Austrije, Srbije i Bosne i Hercegovine, književnika, književnica, znanstvenika, urednika, urednica, glazbenika, glazbenika, učenika i učenica. Organizatori događanja su Croatica nonproft kft. iz Budimpešte, Društvo hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski u suradnji sa Znanstvenim zavodom Hrvata u Mađarskoj, Pečuh, Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica, Hrvatskim štamparskim društvom, Željezno – Beč, HOŠIG-om (Hrvatskim vrtićem, osnovnom školom i đačkim domom) Budimpešta, Panonskim institutom, Pinkovac, Općinom Tovarnik i Srednjom strukovnom školom Antuna Horvata, Đakovo. Manifestacija se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. Uvod u program je bilo obilježavanje 30. obljetnice Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj, na kojoj je nazočio dopredsjednik Društva hrvatskih književnika Mirko Ćurić.
Službeni dio programa započeo je u četvrtak, 27. studenoga 2025. na Sveučilištu Eötvös Loránd (Eötvös Loránd Tudományegyetem, ELTE), na odsjeku Kroatistike, pod nazivom Tragom hrvatskih velikana koji su studirali u Budimpešti (Ljudevit Gaj, Josip Juraj Strossmayer, Janko Tombor, Ante Starčević, Eugen Kvaternik, Miroslav Krleža…). Prigodno predavanje održala je dr. Jollan Mann. Središnji dio programa održan je u Croatici. Pozdravne riječi uzvanicima, među kojima je bio predsjednik Hrvatske državne samouprave Ivan Gugan, Silvija Malnar iz Hrvatskog veleposlanstva u mađarskoj te predsjednik Organizacijskog odbora dana Antuna Gustava Matoša, načelnik Općine Tovarnik Anđelko Dobročinac, održala je ravnateljica Croatice Timea Šakan Škrlin. Potom je nastupio nagrađeni Tamburaški orkestar Koprive iz Petrovog Sela.
Okrugli stol pod nazivom: Hrvatsko-panonska književna i časopisna i manifestacijska godina (2025.) u Hrvatskoj, Mađarskoj, Austriji, Srbiji i Bosni i Hercegovini olupio je pet sudionika iz pet zemlja. O aktivnistima vlatsitih organizacija, ali o književnim i jezičnim temama svoje zajednice govorili su Tereza Grandić (Hrvatske novine, Željezno/Eisenstadt ), Timea Šakan Škrlin (Croatica, Budimpešta), Josip Bako (Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica), Mirko Ćurić (DHK, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek) te Vidan Janjić (Matica Hrvatska Orašje). Pokazalo se kroz raspravu kako su kulturne hrvatske scene u domovini i izvan nje vrlo žive s nizom izdanja i manifestacija, ali da je potrebno da Republika Hrvatska, napose Ministarstvo kulture i medija još učinkovitije reagira i podupire suradnju kakva se ostvaruje kroz Hrvatsku književnu Panoniju. Sveučilišni profesor i hrvatski književnik Stjepan Blažetin (Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Pečuh) održao je zanimljivo predavanje o Nobelovcu Lászlu Krasznahorkai pod nazivom Kratki portret Nobelovca iz Budimpešte. Saznali smo niz zanimljivih informacija o ovom mađarskom, ali i panonskom književniku, koji je u Hrvatskoj preveden (destak knjiga) i rado čitan.
U glazbenom predahu nastupila je nadarena Lilla Bendjeskov, učenica HOŠIG-a, s tri prigodne hrvatske pjesme. Bio je to uvod u središnji program ove manifestacije: Književna riječ hrvatsko-panonska – Književna čitanja hrvatskih književnika i književnica iz Hrvatske, Mađarske, Austrije, Srbije, Bosne i Hercegovine. Svojim su se književnim tekstovima predstavili Darija Agičić Mataić (Slavonski Brod), Stjepan Blažetin (Pečuh), Mirko Ćurić (Đakovo) Andrija Handler (Petrovo Selo), Robert Hajszan (Pinkovac),Siniša Matasović (Sisak), Ivan Sokač (Beograd),Branko Tompić (Sisak) Sanja Domenuš (Sisak). Andrija Handler, koji je i član glazbenog sastava Koprive, napravio je i mali performans: pokazao je kako nastaje pjesma te kako se transponira u glazbeni izraz u izvedbi TS Koprive.
U završnom dijelu programa otvorene su dvije izložbe: Najljepša slika Božića – freske u Strossmayerovoj katedrali u fotografskom objektivu Mihaela Kelbasa te dokumentarna izložba: 30 godina Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj. Predstavljen je i prigodni katalog izložbe Najljepša slika Božića. Tradicionalno, program druga dana manifestacije održava se u HOŠIG-u (Hrvatski vrtić, osnovna škola, gimnazija i đački dom). Održane su slikarske, fotografske i frizerske radionice za učenike i učenice HOŠIG-a te program „Košara darova”, učenica i učenika zagrebačkog Učeničkog doma Marija Jambrišak.
Grad – to ste vi!
U Gradskoj knjižnici Vukovar 20.studeniga 2025. u održan je 21. novinarsko – književnički susret “Grad – to ste vi” koji je utemeljen kao manifestacija koja čuva uspomenu na novinara, ratnog izvjestitelja i književnika Sinišu Glavaševića koji je ubijen na Ovčari te na sve žrtve Domovinskog rata. Organizatori događaja su Gradska knjižnica Vukovar, Hrvatski radio Vukovar i Društvo hrvatskih književnika. Riječ o tradicionalnom programu koji zaokružuje niz potresnih dana sjećanja na vukovarsku tragediju.
Na ovogodišnjem susretu sudjelovali su književnici Ivan Baković, pjesnik, urednik i predsjednik Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne, hrvatski branitelj i ratni novinar, autor zbirke pjesama »Zatomljenja« i knjige književnih prikaza »Riječima o riječima«, Tomislav Domović, hrvatski branitelj, antiratni pjesnik i urednik, aktivan u kulturnim i književnim krugovima od sredine 1980-ih te Biserka Goleš Glasnović, pjesnikinja, putopisac i književna kritičarka, autorica više zbirki pjesama i knjiga putopisa. Program je vodio glavni urednik Hrvatskog radija Vukovar Robert Rac, a u ime Društva hrvatskih književnika obratio se dopredsjednik Mirko Ćurić, koji je uvodno predstavio i sudionike ovogodišnjeg programa. U ime gradonačelnika Vukovara nazočne je pozdravio Josip Paloš, predsjednik Upravnog odjela za obrazovanje, sport i branitelja Grada Vukovara. U sklopu programa ponovno se mogao čuti i glas Siniše Glavaševića, njegovih zadnje izvješće za Kroniku Hrvatskog radija odaslano 18. studenoga 1991.
– Gradska knjižnica Vukovar kao i svake godine na današnji dan okuplja književnost i novinarstvo. Drago mi je da ove godine možemo reći kako je naš novinarsko-književnički susret međunarodnog karaktera jer imamo i gosta iz Bosne i Hercegovine i ponovno ćemo se na neki način prisjetiti ne samo Siniše i njegova doprinosa cjelokupnom novinarstvu i književnosti već ćemo se zapravo zahvaliti svima onima koji su kroz svoj rad i poeziju ili neke druge oblike poput izvještavanja ili promicanja istine o Vukovaru dali svoj doprinos – rekla je na predstavljanju ravnateljica Gradske knjižnice Vukovar Anita Baier Jakovac.
U sklopu susreta, podno Glavaševićeve spomen biste na Hrvatskom radiju Vukovar, vijenac su položili direktorica Hrvatskog radija Vukovar Lidija Hrgović, glavni i odgovorni urednik Robert Rac i ravnateljica Baier Jakovac.
20. Slavonsko-baranjsko-srijemski hrvatski književni dani
Društvo hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Osječko-baranjske županije i Grada Valpova održalo je i u četvrtak 6. studenog 2025. u Valpovu tradicionalni program Književna riječ slavonsko-baranjsko-srijemska, prigodom 125. obljetnice osnutka Društva hrvatskih književnika (1900.-2025.), 44. obljetnice utemeljenja Ogranka (1981.-2025.) u sklopu manifestacije 20. slavonsko-baranjsko-srijemski hrvatski književni dani. Program je vodila Sandra Miljački Andrić iz Gradske knjižnice Valpovo, a sudjelovalo je šesnaest sudionika, književnika, književnica i mladih glazbenika. Održan je u prekrasnom prostoru Kapele Sv. Trojstva u Dvorcu Prandau-Normann u Valpovu. Program je otvorio gradonačelnik Valpova Matko Šutalo i zaželio nastavak suradnje s Društvom hrvatskih književnika, kojem je čestitao 125. obljetnicu. Pročitana je pozdravna riječ Ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, koja nije bila u nije u mogućnosti odazvati se navedenom pozivu, ali je dala potporu manifestaciji. U ime Društva hrvatskih književnika obratio se dopredsjednik Mirko Ćurić koji je izrazio zahvalnost što se najveća manifestacija Ogranka nakon Osijeka, Đakova, Vukovara, Slavonskog Broda, Vinkovaca, Županje… po prvi puta održava u Valpovu i to u prostoru dvorca Prandau Normann, koji su bili podupirući članovi i pokrovitelji osnutka Društva hrvatskih književnika prije 125 godina.
U Uvodnom dijelu programa Zvonko Barišić i Tomislav Šutalo predstavili su pjesničku zbirku Tomislava Šutala Slušač ptica (Matica hrvatska Valpovo, 2023.), koju je uredio, napisao pogovor i oslikao naslovnicu, pokojni akademik Luko Paljetak.
U glazbenom dijelu programa izvedene su tri glazbene točke: 1. M. Mier: Priče iz Mađarske; Marta Berečić, klavir 2. razred. 2. R. F. Caprisi: Valcer Stjepan Đurković, gitara 4. razred; 3. S. Heller: Etida op. 45 Tamara Planinac, klavir 6. razred.
Uslijedilo je predstavljanje sedam novih izdanja Društva hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski u 2025.: Antun Gustav Matoš: Putovanja i dojmovi (Osijek/Subotica/Mostar, 2025.); AGM kao nadahnuće II, zbirka kratkih priča nadahnutih Antunom Gustavom Matošem (Osijek/Subotica/Tovarnik, 2025.); Književna riječ, književni časopis 1-2/2025.; Ružica Martinović Vlahović: Mrvice s pisaćeg stola (Osijek, 2025.); Vlasta Markasović: Krug perom (Osijek, 2025); Joso Živković Soja: Vremeplov (Osijek, 2025.);Joso Živković Soja: Od svitanja do nedoba (Društvo hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek, 2025). Knjige su predstavili Goran Rem i Mirko Ćurić.
Tradicionalno, završni dio priredbe bila su književna čitanja članova DHK. Svojim tekstovima predstavili su se članovi i članice Društva hrvatskih književnika: Brankica Bošnjak (Bizovac), Tanja Belobrajdić (Vukovar), Mirko Ćurić (Đakovo), Vlasta Markasović (Vinkovci), Ružica Martinović Vlahović (Slavonski Brod), Goran Rem (Osijek), Paula Rem (Osijek), Zvonimir Stjepanović (Županja), Tomislav Žigmanov (Subotica), Joso Živković (Orašje).
Pod Tinovim i Vladinim kišobranom naziv je tradicionalnog programa koji se u povodu 98. obljetnice rođenja pjesnika, publicista, esejista, književnog kritičara, kulturnog povjesničara, utemeljitelja Ogranka Društva hrvatskih književnika slavonsko-baranjsko-srijemskoga, Vladimira Rema, održao 4. prosinca 2025. godine s početkom u 12,00 sati u prostorijama Interpretacijskog centra Ivane Brlić-Mažuranić, na brodskom korzu. Bila je to prigoda obilježiti 125. obljetnicu Društva hrvatskih književnika (1900.-2025.) i davanje počasti velikom pjesniku Tinu Ujeviću u povodu 70. obljetnice smrti (1891.-1955.). Program je održan u suorganizaciji Ogranka DHK slavonsko-baranjsko-srijemskoga i Gradske knjižnice Slavonski Brod, pod pokroviteljstvom Ministartva kulture i medija i Osječko-baranjske županije. Nazočne je u ime suorganizatora pozdravila i izrekla uvodno slovo ravnateljice brodske Knjižnice Ružica Bobovečki. Svečanom obljetničkom programu nazočili su i svoja izlaganja imali predsjednik Ogranka DHK slavonsko-baranjsko-srijemskoga Mirko Ćurić, sin Vladimira Rema, hrvatski književnik, teoretičar Goran Rem, a lijepoj i emotivnoj atmosferi zadnjeg književnog programa Slavonsko-baranjsko-srijemskog ogranka DHK u 2025., pridonio je poznati hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac i redatelj Darko Milas, interpretirajući stihove Vladimira Rema i Tina Ujevića. Uglazbljeni stihovi Tina i Rema dodatno su oplemenili program, u izvođenju Sanje Hajduković i Josipa Molnara (Dua Ah). Programu se odazvao lijep broj posjetitelja među kojima je bila i udovica Vladimira Rema Jadranka Rem.
Mirko Ćurić
predsjednik Ogranka DHK slavonsko-baranjsko-srijemskoga
Izvještaj o radu
Podravsko – prigorskog ogranka
od 1.1.2025. do 15.6.2026.
IZDAVAŠTVO
Objavljena je jedna knjiga:
Đurđica Krčmar Zalar/Pljesak molim
Zbirka pjesama, rukopis nagrađen književnom nagradom Ivan Trnski za 2024. godinu, knjiga je objavljena u sklopu manifestacije 15. Dani Ivana Trnskog
MANIFESTACIJE
15. Dani Ivana Trnskog
U ime Podravsko-prigorskog ogranka Društva hrvatskih književnika, koje je ujedno pokretač ove književne manifestacije, predsjednik Darko Pernjak održao je sastanak s predstavnicom Općine Novigrad Podravski Katarinom Franjo i dogovorio goste i program. Program se sastojao od raspisivanja natječaja za najbolji rukopis autora s područja Koprivničko-križevačke županije. Određeno je da članovi povjerenstva budu Darko Pernjak i Zdravko Seleš. Potpisan je ugovor s nakladnikom Vošicki d.o.o. koji će otisnuti i distribuirati knjige prošlogodišnje pobjednice Đurđice Krčmar, a čiji je tisak i predstavljanje sastavni dio programa manifestacije.
Određeni su također sudionici i partneri programa. Sudionici su bili: Darko Pernjak, Katarina Franjo, Zdravko Seleš, Lidija Levačić Mesarov, Hrvoje Kovačević, Davor Grgurić, Đurđica Krčmar, Ljiljana Avirević, Šandor Horvat i Mladen Trnski. Partneri u izvođenju programa su bili Osnovna škola „Prof. Blaž Mađer“, Književno-medijski kutak „Ivan vitez Trnski“, Gradska knjižnica Đurđevac i Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica.
Program se sastojao od 3 književna susreta, predstavljanja lika i djela Mladena Trnskog – slikara, potomka Ivana viteza Trnskog, književnog kolokvija i svečanog programa s dodjelom književne nagrade Ivan Trnski za 2025. godinu. Procjenjuje se kako je programima prisustvovalo 80 djece i učenika, 70 građana na književnim susretima, na završnoj svečanosti 100 građana. Ukupna posjećenost procjenuje se na 250 korisnika.
Programe su popratili lokalni mediji: ePodravina, Podravski list, Glas Podravine, Radio Koprivnica i Radio Drava.
32. Galovićeva jesen
Galovićeva jesen se kao manifestacija nije održala. Upravni odbor Društva hrvatskih književnika preuzeo raspisivanje natječaja i dodjelu nagrade koju je dogovorio s Knjižnicom i čitaonicom Fran Galović.
16. Dani Ivana Trnskog
U ime Podravsko-prigorskog ogranka Društva hrvatskih književnika, koji je ujedno pokretač ove književne manifestacije, predsjednik Darko Pernjak održao je sastanak s predstavnicom Općine Novigrad Podravski Katarinom Franjo u vezi sastavljanja programa. Prema zaključku Skupštine Ogranka natječaj nije raspisan za 2026., nego će biti raspisan tek za 2027. godinu. Osim ove promjene dogovoreno je da program ide po uobičajenom rasporedu.
Urednik knjige prošlogodišnje dobitnice Marije Rumek Mace pozvao je autoricu na dostavu rukopisa i pristupio uređivanju knjige naslova Kaj je v življenju bilo. Potpisan je ugovor s nakladnikom Vošicki d.o.o. koji će otisnuti i distribuirati tu knjigu.
Određeni su također sudionici i partneri programa. Sudionici su bili: Darko Pernjak, Katarina Franjo, Zdravko Seleš, Marija Rumek Maca, Đurđica Krčmar, Mladen Kopjar, Tomislav Milohanić Slavić, Davor Grgurić, Đurđica Krčmar, Kristina Glavanić, Nada Mihoković Kumrić i Boris Trnski. Partneri u izvođenju programa su bili Osnovna škola „Prof. Blaž Mađer“ i Književno-medijski kutak „Ivan vitez Trnski“.
Manifestacija je započela književnim susretom u osnovnoj školi u Novigradu Podravskom u kojoj je gostovao je Mladen Kopjar. Idućeg dana održao se program pod nazivom Književni duo gdje su zajednički nastup imali Tomislav Milohanić Slavić i Marija Rumek Maca. U subotu je održana tribina O i oko književnosti na kojoj su nastupili Tomislav Milohanić, Kristina Glavanić, Boris Trnski i Katarina Franjo. U večernjim satima održala se glavna svečanost gdje su nastupili Tomislav Milohanić Slavić, Marija Rumek Maca i članovi KUD-a Ivan vitez Trnski. Nakon tjedan dan održan je i posljednji program manifestacije, predstavljanje knjige Zbog princa na bijelome konju autorice Nade Mihoković Kumrić.
Procjenjuje se kako je programima prisustvovalo 80 djece i učenika, 90 građana na književnim susretima, na završnoj svečanosti 130 građana. Ukupna posjećenost procjenjuje se na 300 korisnika.
UPRAVLJANJE OGRANKOM 2025.
U namjeri da se revitalizira djelovanje Podravsko-prigorskog Ogranka Društva hrvatskih književnika poslao sam pretpoziv za izbornu skupštinu svim članovima Društva s područja Koprivničko-križevačke županije u kojem sam pozvao kolege da mi se očituju o svojoj spremnosti za rad. Nažalost, primio sam svega dva negativna odgovora, Aleksandar Horvat iz Ludbrega postao je predsjednikom Varaždinskog ogranka, a u radu mu se priključila Zdenka Čavić, tako da oni više neće djelovati u Podravsko-prigorskom ogranku. Od ostalih članova se nažalost nitko nije javio.
Izvijestio sam Upravni odbor Ogranka o nepovoljnom razvoju događaja, nakon čega smo se usuglasili da održavanje Izborne skupštine Ogranka odgodimo za godinu dana i da u međuvremenu pokušamo motivirati članove na rad te je donešena odluka o odgodi održavanja Izborne skupštine
IZBORNA SKUPŠTINA OGRANKA 2026.
Izborna skupština Ogranka održana je 16.1.2026. u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“. Darko Pernjak podnio je izvještaj o radu za period 2023. do 2025. godine. Predloženo je da se zbog smanjenog broja članov Upravni odbor sastoji samo od dva člana. Za predsjednika je ponovno izabran Darko Pernjak, za potpredsjednika Zdravko Seleš. Donesen je plan rada za period od 2026. do 2029. godine. Nastavit će se s manifestacijom Dani Ivana Trnskog s promjenom da se nagrada za najbolji rukopis dodjeljuje svake druge godine, a godini kad se ne objavljuje knjige da se objavi zbornik književnih radova i eseja koji se izlažu na tribini manifestacije. Knjige će se objavljivati prema potrebama i inicijativi članova. Prva knjiga za objavljivanje je knjiga Pisama Božene Loborec koja će biti objavljena u sunakladništvu s Meridijanima. Mladen Levak najavio je mogućnost suradnje s Općinom Đelekovec. Božica Jelušić predložila je projekt knjižice Vrana koji je prihvaćen da se realizira u 2026. godini.
Dana 17.2.2026. na upozorenje Upravnog odbora Društva da dvočlani upravni kao i funkcija dopredsjednika nisu po statutu održana je ponovljena skupština na kojoj su u Upravni odbor Ogranka izabrani: Darko Pernjak – predsjednik, Zdravko Seleš – član, Maja Kušenić Gjerek – član.
Koprivnica, 8. 6. 2026.
Predsjednik Podravsko prigorskog ogranka
Darko Pero Pernjak
Dopis br.: 10/26.
Pula, 8. lipnja 2026.
DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana Josipa Jelačića 7/I
10000 ZAGREB
DJELATNOST ISTARSKOGA OGRANKA DHK
od 26. svibnja 2025. do 8. lipnja 2026.
(izbor iz aktivnosti)
1. ČLANSTVO
Istarski ogranak DHK ima 66 članova. Punopravnih članova DHK je 26, a članova-suradnika ogranka 40.
2. ČASOPIS „Nova Istra“
2025.: 1-2/2025, 3-4/2024
2026.: u pripremi 1-2/2026
3. KNJIGE – od svibnja 2025. do lipnja 2026.:
2025.: „Bitno“ (A. M. Milohnić), „Zuz zit“ (N. Galant), „Šišmiši“ (G. Meyrink/M. Soklić), „Pula u znanosti, znanost u Puli“ (M. Kalčić), „Tajna treće sobe“ (M. Soklić), „Petonjižje II. (N. Grubišić), „Pjena brzih oblaka“ (B. D. Biletić), „Vizionar i humanist“ (Antun Hek i skupina autora).
2026.:“ Furor“ (M. Stojević), „Smrt u Puli“ (D. Dukovski), „Nova knjiga o Istri“- 1. knjiga (skupina autora).
U pripremi: „Pave i Pero“ (P. von Preradović/M. Soklić), „Istarske novele i druge pripovijetke“ (F. Falzari/M. Soklić), „Nečujni glas“ (A. Biasiol/L. M. Kmet), „Talijanski logori“ (A. Kersevan/ L. M. Kmet), „Flekijev Božić u Puli“ (J. Milevoj), „Afrika“ (R. Selan).
4. SASTANCI UPRAVNOGA ODBORA (2 sastanka).
5. PRIREDBE I PREDSTAVLJANJA
30. 6. 2025.
U Čakavskoj kući Žminj održana je PRVA ČAKAVSKA LIGA „O Gervaisu je riječ“. Sudjelovali su: Vjekoslava Jurdana, Josip Šiklić i David Ivić.
4. 7. 2025.
U Klubu hrvatskih književnika „Dr. Ljubica Ivezić“ u Puli obilježena je 35. obljetnica Istarskoga ogranka DHK i 30. godište časopisa „Nova Istra“. Sudjelovali: B. D. Biletić, N. Galant, T. Milohanić, Vesna Petrić-Terzić, Davor Terzić, Drago Draguzet, D. Načinović, D. Gortan, Damir D. Ocwirk, D. Radočaj, R. Selan, K. Franić, J. Milevoj, M. Ćurić, B.Krajcar…
27. 9. 2025.
U Čakavskoj kući Žminj predstavljena je zbirka „ZUZ ZIT“ Nade Galant. Uz autoricu sudjelovali su B. D. Biletić i David Ivić.
2. 10. 2025.
U Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula predstavljena je edicija „Istra kroz stoljeća“. Sudjelovali su: B. D. Biletić, Josip Šiklić, Robert Matijašić i David Ivić.
15. 10. 2025.
U Društvenom domu Dračevac obilježeno je otvaranje MJESECA HRVATSKE KNJIGE 2025. na Poreštini. Sudjelovali su: Valnea Delbianco, Vanesa Begić i B. D. Biletić.
24. – 25. 10. 2025.
Održani su 23. Pulski dani eseja s temom NEZNANJE, PRIMITIVIZAM, EGOIZAM.
Sudjelovali su: Dragutin Lučić Luce, Boris Beck, Milan Soklić, Jelena Lužina, Boris D. Biletić, Helena Sablić Tomić, Alen Tafra, Alenka Koželj, Miograd Kalčić, Maurizio Levak, Petar Tomev Mitrikeski, Ljubica Josić, Davor Grgurić, Andrej Božič, Darija Žilić…
24. 10. 2025. i 25. 10 .2025. U sklopu 23. Pulskih dana eseja održane su sljedeće TRIBINE IO DHK:
- Predstavljanje knjige Gustava Meyrinka „Šišmiši“
(sudjelovali su Jelena Lužina, Milan Soklić, prevoditelj i Boris Domagoj Biletić).
- Predstavljanje knjige Miodraga Kalčića „Pula u znanosti, znanost u Puli“
(sudjelovali autor, Maurizio Levak i Boris Domagoj Biletić).
- Predstavljanje knjige Milana Soklića „Tajna treće sobe“
(sudjelovali Milan Soklić, Jelena Lužina i Boris Domagoj Biletić).
11. – 16.11.2025.
Istarski ogranak DHK izlagao je Interliberu.
12. 11. 2025.
Održan je 15. Književni susret “Kod Marula” za mladu publiku i učenike Gimnazije Pula i Škole za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula. Sudjelovali su Darija Žilić i Davor Šalat.
12. 12. 2025.
U Čakavskoj kući Žminj održana je PRVA ČAKAVSKA LIGA. Sudjelovali su: Boris Domagoj Biletić, David Ivić, Bruno Krajcar, Tomislav Milohanić, Daniel Načinović, Josip Šiklić i Lucija Ujčić. Susret je bio posvećen liku i djelu pokojnoga kolege književnika Rudija Ujčića.
28. 1. 2026.
U Klubu hrvatskih književnika “Dr. Ljubica Ivezić” Pula održano je književno jutro s Tatjanom Pokrajac Papucci za mališane Dječjeg vrtića „Veli vrh“ i učenike OŠ „Centar“ Pula. Uz autoricu, književno jutro vodila je Vanesa Begić.
24. 2. 2026.
U Klubu hrvatskih književnika u Puli održana je MJESEČNA KNJIŽEVNA TRIBINA IO DHK s književnikom Davorom Grgurićem koju je vodila Vanesa Begić.
25. 2. 2026.
U Pazinskom kolegiju – klasična gimnazija predstavljena je knjiga „Vizionar i humanist“ mons. Antuna Heka (1944. – 2002.) i skupine autora. Sudjelovali su: vlč. Josip Grbac, Boris Domagoj Biletić, Josip Šiklić i David Ivić.
29. 4. 2026.
22. 5. 2026.
U Klubu hrvatskih književnika “Dr. Ljubica Ivezić” Pula održana je MJESEČNA KNJIŽEVNA TRIBINA IO DHK s Dejanom Pavlinovićem. Sudjelovali su: Dejan Pavlinović, Vanesa Begić i Boris Domagoj Biletić.
31. 5. 2026.
Na izvoru žive vode Badavca, u središnjoj Istri, održan je 31. književni susret „Badavca“ 2026. pod geslom “Ključ vode i struje tišine”. Sudjelovali su: Vanesa Begić, Elis Gobo, Biserka Goleš Glasnović, Davor Grgurić, Tomislav Milohanić, Daniel Radočaj, Drago Draguzet, Stanislav Habijan… Uz književnike program su obogatili Dante i Anita – glazbeni duo, Kumpanija „Kosirići“ Tinjan i Folklorna skupina OŠ Jože Šurana Višnjan.
6. NAGRADA „ZVANE ČRNJA“
24. listopada 2025. (23. PDE)
Dodijeljena je Nagrada „Zvane Črnja“ za najbolju knjigu eseja u 2025. godini. Pripala je Borisu Becku za knjigu „Stroj za dušu i drugi paradoksi kulture“ (Leykam international, Zagreb, 2024.).
Tajnica IO DHK:
Vanja Grubišić
Izvješće o aktivnostima riječkoga Ogranka Društva Hrvatskih književnika
između dviju godišnjih skupština DHK (lipanj 2025. – lipanj 2026.)
U proteklih godinu dana riječki ogranak DHK je nastavio objavljivati časopis za književnost i književne prosudbe ”Književnu Rijeku”, objavljene su dvije nove knjige Davora Grgurića u izdanju riječkog ogranaka DHK te su održana brojna predstavljanja knjiga i gostiju autora u prostorima Gradske knjižnice Rijeka i popularnom riječkom book caffee ”Dnevni boravak”, kao i u knjižnicama i školama na području susjednog Gorskog kotara.
Riječki je ogranak nastavio i s održavanjima prepoznatljive književne manifestacije ”Poezija s balkona” na riječkom Korzu.
2025.
16.6.2025. – Davor Grgurić gostovao je uz Irenu Matijašević, Petar Babića i Lukreciju Vrnogu na tribini “Bez cenzure”, koju uspješno organizira i moderira književnica Lada Žigo Španić u prostorijama Društva hrvatskih književnika.
U svom se nastupu Grgurić osvrnuo i na rad riječkog ogranka DHK te otvorenost za suradnju s autorima iz cijele Hrvatske i okolnih zemalja u časopisu “Književna Rijeka”.
20.6. – U Vrbovskom je održano predstavljanje zbirka kratkih priča i pripovijedaka Davora Grgurića ”Nizvodne i uzvodne priče”, objavljene u nakladi riječkog ogranka DHK.
1.7. – predstavljanje ”Nizvodnih i uzvodnih priča” u knjižnici B. Ogrizovića u Zagrebu, a uz autora, D.Grgurića, o knjizi su govorile Željka Lovrenčić i Božica Jelušić.
3.7. – u Gradskoj knjižnici “Janet Majnarich” u Delnicama održano je književno druženje s Tomislavom Marijanom Bilosnićem, u organizaciji Društvo hrvatskih književnika – Ogranka u Rijeci te Etno-udruge “Prepelin’c” Delnice.
4.7. – održan je nastup T.M.Bilosnića na “Poeziji s balkona” na riječkom Korzu te u popularnom book caffeu “Dnevni boravak”.
3.8. – U Podstrani je održano dvodnevno 29. izdanje kulturno-umjetničke manifestacije “Dobrojutro more” u organizaciji Matice hrvatske Podstrana. Kroz svoje je nastupe i druženja s kolegama književnicima Davor Grgurić predstavio rad riječkog ogranka Društva hrvatskih književnika te časopis “Književnu Rijeku”.
8.8. – u Selcima na Braču održano je 35. izdanje ugledne pjesničke manifestacije “Croatia rediviva”, na kojem je ispred riječkog ogranka DHK nastupio Davor Grgurić.
16.9. – U riječkoj gradskoj knjižnici održano je predstavljanje zbirke putopisa “Šarm oskudice” Biserke Goleš Glasnović.
19.9. – sudjelovanje riječkog ogranka DHK na 13. međunarodnim književnim danima ”Sipar” u Mošćeničkoj Dragi koje organizira i vodi istaknuti član DHK – Ogranka u Rijeci, Riccardo Staraj. Na ”Sipru” su od članstva riječkog Ogranka nastupili Riccardo Staraj, Zvonimir Grozdić i Davor Grgurić, uz gošću književnicu Biserku Goleš Glasnović iz Zagreba.
24.9. – U Ozlju je održana dodjela nagrada međunarodnog književnog natječaja “Moje drago serce”, a priča autora Davora Grgurića “Utjeha Kupe”, izabrana je među najboljih deset te je dobila pohvalu stručnog žirija.
Rujan–studeni 2025. – Pod pokroviteljstvom Grada Rijeke održane su radionice kreativnog pisanja Davora Grgurića. Projektom je bilo obuhvaćeno petnaestak osnovnih i srednjih škola u Rijeci.
Rujan–studeni 2025. – organizirana su etnološko-dijalektalna predavanja ”3. Goranska školica” o goranskim narodnim običajima i nematerijalnoj baštini Gorskog kotara u desetak goranskih osnovnih i srednjih škola, u sklopu kojih je Davor Grgurić učenicima i nastavnom osoblju prezentirao i časopis ”Književnu Rijeku” te govorio o važnosti i značaju hrvatske književnosti i radu riječkog ogranka Društva hrvatskih književnika.
9.10. – nastup članice riječkog ogranka DHK, Sandre Holetić, u gradskoj knjižnici Rijeka, uz predstavljanje njezine nove knjige ”Stereotipovi”.
21.10. – predstavljanje knjige ”Jadranskih sirena zov” autorica Hrvojke Mihanović Salopek i Gordane Laco u Gradskoj knjižnici Rijeka.
22.10. – snimanje tv-emisije ”Dobro jutro Hrvatska” o radu našeg ogranka DHK, u našem uredu u zgradi Filodrammatice. Predsjednik Ogranka govorio je o ”Književnoj Rijeci” i knjizi ”Nizvodnim i uzvodnim pričama”.
25.10. – učestvovanje predsjednika Ogranka Davora Grgurića na ”Pulskim danima eseja”.
26.10. – gostovanje Davora Grgurića u emisiji A.Petrovića na Radio Rijeci, uz opširno predstavljanje djelatnosti i projekata riječkog ogranka DHK.
3.11. – u delničkoj gradskoj knjižnici ”Janet Majnarich” održano je predstavljanje zbirke pjesama Archangel Mihael (Mihaela Arčona) “Jezik (sam)”, u organizaciji riječkog ogranka DHK i Etno-udruge “Prepelin’c” Delnice.
7.11.–10.11. – sudjelovanje Davora Grgurića ispred riječkog ogranka DHK na književnim susretima u Koljnofu te u posjeti Društva hrvatskih književnika Gradišćanskim Hrvatima u Austriji i Mađarskoj
19.11.–21.11. – suorganizacija riječkog ogranka DHK u 14. međunarodnim književnim susretima ”Od mora do gora” u Gorskom kotaru, na kojima su u desetak osnovnih i srednjih škola Gorskog kotara te pred odraslom čitateljskom publikom u Vrbovskom nastupili članovi DHK Darko Pero Pernjak, Tomislav Milohanić, Davor Grgurić i slovenska autorica, Alenka Koželj.
29.11. – u Zlobinu je održano predstavljanje novih knjiga člana našeg riječkog ogranka DHK, Radovana Tadeja.
5.12. – u riječkoj gradskoj knjižnici predstavljen je roman “Lovci na iluzije” Zorana Jurišića.
2026.
30.01.2026. – održan je dijalektalni dječji festival i kviz ”Goranski cukrac” u Rijeci, za učenike osnovnih i srednjih škola, a riječki ogranak DHK tijekom festivalskog programa je predstavljao Davor Grgurić, koji je bio i jedan od predavača.
3.2. – U Kovarskoj kući Arsia u Raši na skupnom poetskom događanju učestvovali su članovi riječkog ogranka Dhk: Nadija Rubeša, Riccardo Staraj i Davor Grgurić.
5.2. – U Gradskoj knjižnici Rijeka predstavili smo dopunjenu verziju autobiografskog romana “Traganje za samim sobom” autora Božidara Brezinščaka Bagole, u izdanju Frakture.
24.2. – Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika organizirao je književni susret s Davor Grgurićem u Puli. Program je vodila ugledna novinarka i književna kritičarka Vanesa Begić, a tijekom programa bilo je riječi i o Grgurićevu vođenju riječkog ogranka DHK te uređivanju “Književne Rijeke”, u kojem redovito radove objavljuju i članice i članovi Istarskog ogranka DHK.
10.03. – na tradicionalnom pjesničko-glazbenom susretu “Naša žena” u Kanfanaru nastupio je istaknuti član riječkog ogranka DHK, Riccardo Staraj.
11.3. – U gradskoj knjižnici “Jezerka” u Pragu održano je predstavljanje knjiga popularne hrvatske spisateljice za mlade, Rosie Kugli. Događaju su nazočili članovi Društva hrvatskih književnika, Biserka Goleš Glasnović i Davor Grgurić. Tom je D. Grgurić uručio primjerke časopisa “Književna Rijeka” i svoju zbirku pjesama “Kamov bi nam zamjerio štošta” predsjednici češko-hrvatskog društva u Pragu, Jani Krasnoj, za knjižni fond praške Knjižnice nacionalnih manjina. Grgurić je hrvatsku ambasadoricu u Republici Češkoj, Ljiljana Pancirov, i Janu Krasnu upoznao s činjenicom da je na hrvatski jezik preveo dvije knjige prof. Bronislave Volkove, češko-američke književnice, te su načelno dogovorili njihovo predstavljanje u Pragu, kad knjige budu objavljene.
19.3. – u kulturnom klubu ”Lastavica” u Pragu odigrana je kazališna predstava ”Werther” sa zagrebačkim glumcima, a predsjednica češko-hrvatskog društva Jana Krasna mnogobrojnoj je publici predstavila Davora Grgurića i ukazala na njegov rad u riječkom ogranku DHK i uređivanje ”Književne Rijeke”, te su najavljena skorašnja predstavljanja novih knjiga u izdanju riječkog ogranka DHK u Pragu.
31.3. – U gradskoj knjižnici Rijeka predstavljena je knjiga Vanesa Begić “(Post)koronske priče”, uz njezinu izdavačicu Shuru Dumanić te moderatora Davora Grgurića.
Travanj 2026. – u Brseču je upriličen Uskrsni koncert, na kojem je nastupio član riječkog ogranka DHK, Riccardo Staraj.
17.4. – Udruga građana “Kraj”, koju vodi Nadija Rubeša, članica riječkog ogranka DHK, obilježila je 63. obljetnicu smrti Viktora Cara Emina u Interpretacijskom centru “V.C.Emin” u Kraju.
18.4. – u Mošćeničkoj Dragi je održan 1. ”Liburnijsko–istarski pjesnički đir”, u suorganizaciji našeg člana, Riccarda Staraja. Od strane riječkog ogranka DHK nastupili su Nadija Rubeša, Riccardo Staraj i Davor Grgurić.
22.5. – u riječkoj gradskoj knjižnici održan je književni susret s Tomislavom Milohanićem. Moderator susreta bio je Davor Grgurić.
31.5. – u Istri je održano 31. izdanje tradicionalne pjesničke manifestacije ”Badavca”, na kojoj je nastupio i Davor Grgurić, ukratko predstavivši i riječki ogranak DHK, a tom je prigodom književnim gostima i publici podijelio i primjerke ”Književne Rijeke”.
3.6. – U riječkoj gradskoj knjižnici predstavljena je nova knjiga Davora Briškog: “100 slomljenih žena i 1 podmetnuta jabuka”, u izdanju riječkog ogranka DHK.
12.6. – održano je prvo predstavljanje nove zbirke putopisa Davora Briškog ”Stopama vjetra”, izašle u izdanju našeg Ogranka, u Matici umirovljenika Zagreb-Centar.
17.6. – u riječkoj gradskoj knjižnici održan je književni susret “Susreti i mimoilaženja” s Emilijom Kovač.
Autorica je istog dana održala i svoj prvi nastup na već tradicionalnoj ”Poeziji s balkona” na riječkom Korzu.
OGRANAK DHK ZADAR
IZVJEŠTAJ O RADU IZMEĐU DVIJU SKUPŠTINA 2025.-2026.
Članovi Ogranka DHK Zadar
Tomislav Marijan Bilosnić, predsjednik, Robert Bacalja, član UO, Ante Tičić član UO, Alojz Pavlović, član UO, Sanja Knežević, Pablo Bilosnić, Drago Krpina
O Radu Ogranka DHK, 2025-2026.
ZADAR, Predstavljanje knjige Milana Bešlića „Boje riječi“, sudionici Sanja Knežević, Tomislav Marijan Bilosnić, Milan Bešlić, Gradska loža Narodni muzej Zadar, 15. siječnja 2025.
BUKUREŠT, Predsjednik Ogranka DHK Zadar, Tomislav Marijan Bilosnić primio Diplomu i medalju Prix d’ Excellence, koju dodjeljuje Odbor za umjetnost i književnost HLC u Rumunjskoj (Bukurešt) i Francuskoj (Dijon), 20. siječnja 2025.
KOPRIVNICA, Na tradicionalnom Natječaju za najbolju neobjavljenu ljubavnu pjesmu „Zvonimir Golob“, s Velikom zlatnom plaketom za 2025. godinu nagrađen je član i predsjednik Ogranka DHK Zadar Tomislav Marijan Bilosnić, 27. siječnja 2025.
ZAGREB, U Gradskoj knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrizović u Zagrebu, predsjedniku Ogranka DHK Zadar uručena Velika zlatna plaketa kao pobjedniku na tradicionalnom Natječaju za najbolju neobjavljenu ljubavnu pjesmu „Zvonimir Golob“ za 2025. godinu, uz sudjelovanje članova Ogranka DHK Zadar, 3. ožujka 2025.
ZADAR, Sudjelovanje članova Ogranka DHK Zadar (aktivni sudionik prof. dr. sc. Robert Bacalja, autorica priloga u Zborniku prof. dr. sc. Sanja Knežević, i predsjednik Ogranka Tomislav Marijan Bilosnić) na predstavljanju Zbornika o Nikoli Andriću, Sveučilište u Zadru i Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Multimedijalna dvorana Sveučilišta u Zadru, Kampus, 6. ožujka 2025.
ZADAR, Gostovanje predsjednica Društva hrvatskih književnika, gospođe dr. sc. Hrvojke Mihanović-Salopek, posjet Ogranku DHK Zadar; predstavljanje antologije „Jadranskih sirena zov“, 13. ožujka 2025.
ZADAR, Otvaranje manifestacije „Zadar čita“, predstavljanje romana „Tvojim glasom“ akademkinje Dubravke Oraić Tolić (sudionici Nives Tomašević, Sanja Knežević i Tomislav Marijan Bilosnić), 24. ožujka 2025.
ZAGREB, U prostorijama Društva hrvatskih književnika u Zagrebu održan tradicionalni susret Lirika Velikog petka. (Anton Tamarut, Alka Pintarić, Ante Stamać, Zvane Črnja, Ljerka Mikić, Adrijan Vuksanović, Sonja Zubović, Mirko Ivanjek, Tuga Tarle, Stanko Jerčić, Nikola Đuretić i predsjednik Ogranka DHK Zadar Tomislav Marijan Bilosnić,), 11. travnja 2025.
ZADAR, Sastanak članova Ogranka DHK Zadar s akademikom Mirom Gavranom, Matica hrvatska, Ogranak u Zadru, Odjel za kroatistiku, Sveučilište u Zadru, 31. ožujka 2025.
ZEMUNIK, Tiskan zbornik 15. godina međunarodne multimedijalne manifestacije „Odisej pod murvom“, koja se održava svake godine od 15. do 22. kolovoza u Zemuniku Donjem, a na kojoj redovito sudjeluju članovi Ogranka DHK Zadar, ali i mnogobrojni članovi Društva hrvatskih književnika iz središnjice i drugih ogranaka u Hrvatskoj, kao i članovi DHK u dijaspori, 9. travnja 2025.
POLAČA, Manifestacija Ogranka DHK Zadar uz Dane hrvatske knjige i Dane Zadarske županije 2025.; program „Jezik, pismo i pjesma naših starih“, susreti, predavanja, promocije i radionice u osnovnim školama na prostoru Zadarske županije, 22. travnja 2025.
ZEMUNIK, Sudionici ovogodišnjih književnih događanja za Dane županije „Jezik, pismo i pjesma naših starih“, u suorganizaciji Ogranka DHK s Udrugom 300 godina Za dar: dr. Franjo Pajrić (Koljnof, Mađarska), dr. sc. Robert Hajszan Panonski (Pinkovac, Austrija), Dario Tikulin, izv. prof. dr. sc. Sanja Knežević, Ante Tičić, Alojz Pavlović i Tomislav Marijan Bilosnić, 22. travnja 2025.
BENKOVAC, Dani Zadarske županije, Gradišće u prostoru Hrvata, sudionici članovi Ogranka DHK Zadar, i članovi DHK iz Gradišća, 23. travnja 2025.
OBROVAC, Dani Zadarske županije, Gradišće u prostoru Hrvata, sudionici članovi Ogranka DHK Zadar, i članovi DHK iz Gradišća, 23. travnja 2025.
ZADAR – ZAGREB, Priređivanje priloga o Ogranku DHK za izložbu u povodu 125. godišnjice Društva hrvatskih književnika, u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu, Sudjelovanje priloga Ogranka DHK Zadar na izložbi u povodu 125 godišnjice Društva hrvatskih književnika, 25. travnja 2025.
ZADAR, Sudjelovanje članova Ogranka DHK Zadar na promocija zbirke pjesama Zlatana Jakšića “Gomile i ćulci”, Svečana dvorana Sveučilišta u Zadru, organizator Odjel za kroatistiku Sveučilišta u Zadru, 7. svibnja 2025.
ZADAR, Predstavljanje hrvatskog pjesnika, diplomata, esejista i prevoditelja, akademika Drage Štambuka, Znanstvena knjižnica Sveučilišta u Zadru, Odjela za kroatistiku Sveučilišta u Zadru, Ogranak Društva hrvatskih književnika u Zadru, 8. svibnja 2025.
GRUDE, Susret s gospodinom Ljubom Grizeljom, načelnikom Općine Grude, razgovor o susretima Antuna Branka Šimića, hotel „Morića gaj“, članovi Ogranka DHK Zadar, Tomislav Marijan Bilosnić, Vlatko Majić, i član suradnik Mijo Bijuklić Mišo, 8. svibnja 2025.
DRINOVCI – PEĆ MLINI, Sudjelovanje u programu 62. tradicionalnih Šimićevih susreta u čast Antunu Branku i Stanislavu Šimiću, članovi Ogranka DHK Zadar, Tomislav Marijan Bilosnić, Vlatko Majić, i član suradnik Mijo Bijuklić Mišo, 9. svibnja 2025.
GRUDE – KOĆUŠA, Nastup članova Ogranka DHK u Osnovnoj školi i posjet vodopadu Koćuša u Hercegovini, Tomislav Marijan Bilosnić, Vlatko Majić, i član suradnik Mijo Bijuklić Mišo, Konoba Koćuša, 9. svibnja 2025.
BADAVCA, Sudjelovanje predsjednika Ogranka DHK Tomislava Marijana Bilosnića na Jubilarnim 30. književnim susretima Badavca, u Rapavelu, kraj Višnjana, na izvoru žive vode Badavca, 25. svibnja 2025.
TUHELJSKE TOPLICE, Nastup predsjednika Ogranka DHK Zadar na Međunarodnom pjesničkom festivalu „Himna riječi“, Terasa Dvorca Mihanović, Tuheljske Toplice, 6. lipnja 2025.
ZABOK, Posjet članova Ogranka DHK Zadar (Tomislav Marijan Bilosnić, Sanja Knežević) Gradskoj knjižnici „Ksaver Šandor Gjalski“, donacija knjiga članova Ogranka DHK Zadar, razgovor o suradnju. 7. lipnja 2025
ZAGREB, Posjet predsjednika Ogranka DHK Zadar Četvrtom festivalu knjige u Matici hrvatskoj, susret s više prijatelja i kolega, prof. dr. sc. Sanja Knežević, članiva Ogranka, predstavila knjigu člana DHK Tina Lemca, 7. lipnja 2025.
IMOTSKI, Na književnom natječaju „Anka Petričević“ , dobitnikom prve nagrade proglašen Tomislav Marijan Bilosnić, predsjednik Ogranka DHK Zadar, 25. lipnja 2025.
DELNICE, Ostvarena suradnja Ogranka DHK Zadar i Riječkog ogranka DHK, predstavljanje izabranih djela Tomislava Marijana Bilosnića u Gradskoj knjižnici Janet Majnarich u Delnicama (promotor Davor Grgurić, predsjednik Riječkog ogranka DHK); donacija Izabranih djela Tomislava Marijana Bilosnića i ostalih izdanja Knjižnici, 3. srpnja 2025.
RIJEKA, Nastup predsjednika Ogranka DHK Zadar s balkona na riječkom Korzu; književno druženje i čitanje poezije u Book cafeu “Dnevni boravak”, suradnja Ogranka DHK Zadar i Riječkog ogranka DHK 4. srpnja 2025.
TOMISLAVGRAD, Sudjelovanje predsjednika Ogranka DHK Zadar Tomislava Marijana Bilosnića na Svečanoj skupštini Općine Tomislavgrad i uručenju Medaljona književniku Stjepanu Čuiću; svečanosti nazočila i članica Ogranka DHK Zadar prof. dr. sc. Sanja Knežević; restoran „Gospodar prstenova“ – Tomislav Marijan Bilosnić: „Riječ prijatelju Stjepanu Čuiću, po prigodi uručenja Medaljona Grada Tomislavgrada“, 8. srpnja 2025.
TOMISLAVGRAD, Posjet predsjednika Ogranka DHK Zadar Tomislava Marijana Bilosnića i članice ogranka, sveučilišne profesorice Sanje Knežević, Gradskoj knjižnici Tomislavgrad i Kulturno informativnom centru Tomislavgrad, razgledanje izložbe „Duvno polje – kraljevsko prijestolje“, donacija Izabranih djela Tomislava Marijana Bilosnića, i više drugih izdanja, Tomislavgrad, 9. srpnja 2025.
TOMISLAVGRAD, Posjet predsjednika Ogranka DHK Zadar Franjevačkom samostanu Tomislavgrad, Samostanskom muzeju i Samostanskoj knjižnici, donacija Izabranih djela, putopisa i više drugih izdanja, 9. srpnja 2025.
HRVACE, Posjet članova Ogranka DHK Zadar, razgovor i dogovor o suradnji s književnikom dr. sc. Miljenkom Buljac, 9. srpnja 2025.
BOSANSKO GRAHOVO, Posjet predsjednika Ogranka DHK Zadar i članova-suradnika Ogranka, Udruzi za očuvanje povijesne i kulturne baštine Hrvata Bosanskog Grahova „Dinara-Ponare“, u sklopu kulturno-vjerske manifestacije „Dani sv. Ilije Proroka 2025“, 19. srpnja 2025.
KORITA, Sudjelovanje članova Ogranka DHK Zadar (predsjednik Tomislav Marijan Bilosnić, član-suradnik Mijo Bijuklić Mišo) na Pjesničkom sijelu u čast Don Jurja Gospodnetića na Vidikovcu, donacija Izabranih djela i drugih izdanja Tomislava Marijana Bilosnića Hrvatskom kulturnom centru „Korita“, Udruzi za očuvanje povijesne i kulturne baštine „Don Juraj Gospodnetić“, 19. srpnja 2025.
IMOTSKI, Dodjela prve Nagrade „Anka Petričević“ Tomislavu Marijanu Bilosniću, predsjedniku Ogranka DHK Zadar, 23. srpnja 2025.
IMOTSKI, Posjet predsjednika Ogranka DHK Zadar Tomislava Marijana Bilosnića Gradskoj knjižnici Don Mihovil Pavlinović, donacija izdanja, 24. srpnja 2025.
ZADAR – ZEMUNIK, Posjet Davora Grgurića, predsjednika Riječkog ogranka DHK, Ogranku DHK Zadar, razmjena mišljenja i dogovor o suradnji, zajednički pjesnički nastup Davora Grgurića i Tomislava Marijana Bilosnića u Zemuniku, 1. kolovoza 2025.
PREKO, Sudjelovanje članova Ogranka DHK Zadar (Robert Bacalja, Sanja Knežević, Tomislav Marijan Bilosnič) na XXXV. Pjesničkim večerima na Brižićevin dvoru, 3. kolovoza 2025.
ZADAR, Sudjelovanje predsjednika Ogranka DHK Zadar u programu manifestacije „U spomen na Oluju“, 30. obljetnica vojno-redarstvene operacije Oluja, Kneževa Palača, 4. kolovoza 2025.
SELCA, Sudjelovanje članova Ogranka DHK Zadar ( prof. dr. sc. Sanja Knežević, Tomislav Marijan Bilosnić) na 35. svehrvatskoj jezično-pjesničkoj smotri Croatia rediviva ča-kaj-što, 8. kolovoza 2025.
ZADAR – ZEMUNIK, Multimedijalna manifestacija „Odisej pod murvom“: Otvaranje izložbe fotografija „Simboli Nina“ (autor Tomislav Marijan Bilosnić), Caffe Galerija Gina u Zadru, (i Galeriji sv. Katarina Aleksandrijska u Zemuniku); predavanje o glagoljskoj baštini zadarskog kraja; pjesnički nastup sudionika Multimedijalne manifestacije “Odisej pod murvom” (Boris Domagoj Biletić, Tomislav Marijan Bilosnić, Sanja Knežević; članovi DHK iz Gradišća: Herbert Gassner, Robert Hajstan Panosnski, Ana Šoretić), 19. kolovoza 2025.
NIN – ZEMUNIK, Multimedijalna manifestacija „Odisej pod murvom“: Pjesnički nastupi u Ninu i Zemuniku; predavanje u Općinskoj vijećnici Općine Zemunik Donji: „Gradišćanci u povijesti Crkve u Hrvatskoj“; nastup KUD -a „Sveta Kata“ Zemunik, Multimedijalna manifestacija “Odisej pod murvom”, sudjelovanje članova Ogranka DHK Zadar i članova DHK iz Gradišča, 20. kolovoza 2025.
ZEMUNIK, Multimedijalna manifestacija „Odisej pod murvom“: Izložba slika „Pollockova svjetlost“ i „Duhovi sa zadarskog foruma“ (autor Tomislav Marijan Bilosnić), Općina Zemunik Donji; izložbe „Pejzaži Hrvatskog kraljevstva“ i „Svjetlost cvijeća“ (autor Tomislav Marijan Bilosnič), izložbe slika Monike i Ferenca Tachnera, Galerija Sveta Katarina Aleksandrijska u Zemuniku; pjesnički nastupi u Bilosnića dvorima (Boris Domagoj Biletić, Ana Šoretić, Herbert Gassner, Robert Hajszan Panonski, Ingrid Klemenčić, Tomislav Marijan Bilosnić, Josip Čenić, i drugi), 21. kolovoza 2025.
ZAGREB, Posjet Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, predaja izdanja Ogranka DHK u Zadru, 12. rujna 2025.
POŽEGA, Sudjelovanje članova Ogranka DHK Zadar (Sanja Knežević, Tomislav Marijan Bilosnić) na manifestaciji Vinum et poeta – Večer poezije i vina u podrumu Vinum Academicum – iznad Vetova, Matica hrvatska u Požegi i Fakulteta turizma i ruralnog razvoja Požega (pjesme „U gradu vina“ i „Vinum et poeta“), 12. rujna 2025.
MOLAT, Sudjelovanje predsjednika Ogranka DHK Zadar, Tomislava Marijana Bilosnića, na obilježavanju 82. godišnjice oslobođenja logoraša fašističkog logora Molat, 16. rujna 2025.
ZADAR Međunarodni znanstveni skup Hrvati o Poljacima, Poljaci o Hrvatima, Sveučilište u Zadru, Izložba fotografija Donat – Wawel, Caffe Galerija Gina Zadar, 10. listopada 2025.
VARAŽDIN, Tomislav Marijan Bilosnić, predsjednik Ogranka DHK Zadar, posebni gost Udruge Ritam misli, na Pjesničkom predstavljanju u kavani „Stara Vaga“; posjet Gradskoj knjižnici i čitaonici Metel Ožegović i Gradskom muzeju Varaždin; o pjesničkom djelu Tomislava Marijana Bilosnića, govorila pjesnikinja Ljubica Ribić i prof. dr. sc. Sanja Knežević, članica Ogranka DHK Zadar, 23. rujna 2025.
ZADAR, Sudjelovanje članova Ogranka DHK Zadar na Međunarodnom znanstvenom skupu Hrvati o Poljacima, Poljaci o Hrvatima, Sveučilište u Zadru, Izložba fotografija Donat – Wawel, i pjesnički nastup (Tomislav Marijan bilosnić), Cafe Galerija Gina, Zadar, 1o. listopada 2025.
SOFIJA U sklopu suradnje između Saveza bugarskih književnika i Društva hrvatskih književnika, s kolegom Robertom Bacaljom boravio u Sofiji, razgovor s predsjednikom Saveza bugarskih književnika Bojanom Angelovim i tajnicom Angelom Dimchevom; Književni nastup u Dvorani Muzeja-galerije Anel, 3. studenoga 2025.
LOBOR, Sudjelovanje predsjednika Ogranka DHK Zadar na manifestaciji 19. Dani Franje Horvata Kiša i svečanom proglašenju rezultata 19. natječaja za Hrvatski književni putopis, 11. listopada 2025.
SOFIJA, U sklopu suradnje između Saveza bugarskih književnika i Društva hrvatskih književnika, u Sofiji u Bugarskoj boravili su od 3. do 5. studenoga 2025. godine članovi Ogranka DHK Zadar (Robert Bacalja i Tomislav Marijan Bilosnić). Tijekom posjeta Bilosnić i Bacalja održali su radne razgovore s predsjednikom Saveza bugarskih književnika Bojanom Angelovim i tajnicom Angelom Dimchevom, Hrvatski književnici imali su i priliku susresti se s brojnim bugarskim kolegama, a Bacalja i Bilosnić su nastupili i na pjesničkom predstavljanju u Muzeju galeriji Anel u Sofiji, uz nazočnost mnogobrojne publike. Hrvatski književnici posjetili su Muzeju Ivana Vazova i Nacionalni etnografski muzej, a bili su i posebni gosti na svečanosti obilježavanja 30. obljetnice pristupanja Austrije, Finske i Švedske Europskoj uniji, 4. studenoga 2025.
PETROVO SELO, Sudjelovanje članova Ogranka DHK Zadar i članova DHK na Međunarodnim književnim susretima u Koljnofu, koje vodi književnik Tomislav Marijan Bilosnić, predsjednik Ogranka DHK Zadar. Ogranak DHK Zadar je i suorganizator Književnih susreta u Koljnofu, manifestacije na kojoj svake godine sudjeluje i po nekoliko članova Ogranka DHK Zadar, ili članova suradnika ovog ogranka. Posjet groblju, sjećanje na hrvatske književnike iz Gradišća, Timeu Horvat i Lajoša Škrapića; posjet Spomen sobi Patroviskih velikana (Timea Horvat, Lajoš Škrapić, Ivan Nemeth, Jolán Kocsis) u Kulturnom domu Petrovog sela, sudjelovali članovi DHK – Robert Bacalja, Tomislav Milohanić, Davor Grgurić, Tomislav Marijan Bilosnić, Biserka Goleš Glasnović, 7. studenoga 2025.
PRISKA, Posjet Muzeju sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj, susret s književnikom i voditeljem Muzeja dr. sc. Šandorom Horvatom, pjesnikom iz Narde; sudionici članovi DHK: sudjelovali članovi DHK – Robert Bacalja, Tomislav Milohanić, Davor Grgurić, Tomislav Marijan Bilosnić, Biserka Goleš Glasnović 7. studenoga 2025
KLIMPUH – COGRŠTOF – OTAVA – VULKAPRODRŠTOF, Posjet članova DHK, Roberta Bacalje, Tomislava Milohanića, Davora Grgurića, Tomislava Marijana Bilosnića, Biserke Goleš Glasnović (domaćin član DHK, gradišćanski književnik Herberta Gassnera), hrvatskim mjestima u austrijskom dijelu Gradišća u sklopu Međunarodnih književnih susreta u Koljnofu; posjet domu hrvatsko-austrijske pjesnikinje Ane Šoretić, druženje i čitanje pjesama, 8. studenoga 2025.
ŽELJEZNO, Međunarodni književni susreti u Koljnofu; posjet “Hrvatskom kulturnom i dokumentacionom Centru” (HKDC) i “Hrvatskoj narodnoj visokoj školi (HNVŠ), dvorcu Esterhazy, stolnoj crkvi, Gradskom muzeju Željeznog (voditelj dr. Herbert Gassner, sudjelovali članovi DHK Tomislav Marijan Bilosnić, Tomislav Milohanić, Robert Bacalja, Davor Grgurić, Biserka Goleš Glasnovič); Književni program u Koljnofu, 8. studenoga 2025.
KOLJNOF, Međunarodni književni susreti u Koljnofu; predstavljanje projekta „Gradišćansko hrvatski govori“ u pet knjiga, projekt je predstavio prof. dr. sc. Robert Bacalja; predstavljanje knjiga: „Fotoantologije / Hrvatski književnici“ (Božice Brkan i Miljenka Brezak), „Šarm oskudice“ (Biserka Goleš Glasnović) i zbirke pjesama „Itaka“ (Tomislav Marijan Bilosnić). Iste večeri predstavljena je i knjiga Hrvojke Mihanović- Salopek, predsjednice DHK i Gordane Laco „Jadranskih sirena zov“, antologija hrvatskog pjesništva književnica iz područja Dalmacije). 9. studenoga 2025.
SAMBOTEL, Međunarodni književni susreti u Koljnofu, posjet Osnovnoj školi „Mihovila Nakovića“ u Koljnof, i školi „Mate Meršića Miloradića“ u Sambotelu. Sudjelovali: Tomislav Marijan Bilosnić, predsjednik Ogranka DHK Zadar i član Ogranka, ex predsjednik Robert Bacalja, te članovi DHK Davor Grgurić, predsjednik Riječkog ogranka DHK, Tomislav Milohanić, voditelj Književnih susreta Badavca i Biserka Goleš Glasnović, 10. studenoga 2025.
PAG, U Zadarskoj bolnici u 69. godini života preminuo književnik Vlatko Majić, ex predsjednik Ogranka DHK Zadar. Od kolege oprostio se Tomislav Marijan Bilosnić, predsjednik Ogranka DHK, posvetivši mu pjesmu simboličkog naslova „Otišao je, a Vlatko je“. Na grobu Vlatka Majića govorio je književnik Ante Tičić u ime Ogranka DHK Zadar, 20. studenoga 2025.
BEČ, Članovi Ogranka DHK Zadar, Sanja Knežević i Tomislav Marijan Bilosnić sudjelovali u organizaciji programa i izvedbi programa “Kralj Tomislav i Hrvatsko Kraljevstvo u Hrvatskoj povijesti, književnosti i umjetnosti“, Veleposlanstvo republike Hrvatske u Republici Austriji, 26. studenoga 2025.
SPLIT, Na natječaju Društva hrvatskih književnika – Ogranak Split, književnik Tomislav Marijan Bilosnić, predsjednik Ogranka DHK Zadar, pobjednik je Natječaja za najbolju neobjavljenu pjesmu s temom o Hrvatskom kraljevstvu, s pjevanjem „Kralj Tomislav“, 22. prosinca 2025.
BIBINJE, Kao član DHK, predsjednik Ogranka DHK Zadar Tomislav Marijan Bilosnić sudjeluje na Općinska smotra LiDraNo u OŠ Stjepan Radić u Bibinjama, 5. veljače 2026.
BENKOVAC, Kao član DHK, predsjednik Ogranka DHK Zadar Tomislav Marijan Bilosnić sudjeluje na Županijskoj razini smotre Lidrano 2026., 24. veljače 2026.
ZAGREB, Kao predsjednik Ogranka DHK Zadar, Tomislav Marijan Bilosnić sudjeluje na posljednjem ispraćaju književnika Stjepana Čuića, bivšeg predsjednika DHK; Bilosnić sudjeluje i u emisija Signatura posvećenoj Stjepanu Čuiću, Hrvatski radio III program, urednica Lidija Lacko Vidulić, 2. i 3. ožujka 2026.
PREKO, U ime ogranka DHK Zadar, predsjednik Ogranka Tomislav Marijan Bilosnić, i član UO Ogranka Ante Tičić, na posljednjem ispraćaju pjesnika Franka Sorića, člana suradnika Ogranka, 8. ožujka 2026.
ZADAR, Sastanak Upravnog Odbora Ogranka DHK u Zadru, prostorije Ogranka, Prodanova 2., Zadar. Dnevni red: Izvješće o radu tijekom 2025. godine; Prijem i prijedlozi za nove članove- suradnike, Prijedlog termina i programa susreta s novoprimljenim članovima-suradnicima, Stanje u Društvu hrvatskih književnika i pitanje statusa Ogranka, Razno. Za nove članove suradnike Ogranka DHK u Zadru primljeni su: Elvira Katić, Marija Obad, Višnja Modrić, Mijo Bijuklić, Ante Skazlić, Antonie Buljan Filipovć, Dolores Butić, Boris Dželalija, Josip Štulina i Ana Modrić, 13. ožujka 2026.
ZADAR, U organizaciji Društvo zadarskih Arbanasa (suorganizacija Ogranak DHK Zadar), a u sklopu 300. godišnjice dolaska Arbanasa u Zadar, u prostorijama Ogranka Gradske knjižnice Zadar „Aleksandar Stipčević“ – Arbanasi, Tomislav Marijan Bilosnić, održao je predavanje o hrvatskom književniku Augustinu Stipčeviću pod nazivom „Sjećanje na Augustina Stipčevića“, 18. ožujka 2026.
ZADAR, U organizaciji Društvo hrvatskih književnika, Ogranak Zadar upriličio je 14. travnja 2026. godine u multimedijalnoj dvorani novog kampusa Sveučilišta u Zadru književnu manifestaciju pod nazivom „Prostor hrvatskog kraljevstva“. Događaj je okupio brojne ljubitelje književnosti, autore i kulturne djelatnike.
Program manifestacije bio je podijeljen u dva tematska dijela. U prvom dijelu održan je susret s novoprimljenim članovima zadarskog ogranka DHK, čime je naglašena važnost kontinuiranog obnavljanja i osnaživanja književne scene u Zadru. Novi članovi predstavili su se publici svojim kratkim obraćanjima i čitanjem odabranih ulomaka iz vlastitih radova, čime su potvrdili raznolikost i vitalnost suvremene hrvatske književnosti.
Središnji dio programa bio je pjesnički recital članova ogranka, tijekom kojeg su istaknuti autori izveli izbor iz svojih recentnih djela. Među sudionicima su Tomislav Marijan Bilosnić, predsjednik Ogranka DHK u Zadru, koji je svojim nastupom otvorio recital, dok su publiku svojim interpretacijama dodatno obogatili članovi DHK, Robert Bacalja, Ante Tičić i Alojz Pavlović.
Uz stalne članove, u programu su sudjelovali i brojni članovi-suradnici, među kojima su Elvira Katić, Maja Obad, Višnja Modrić, Antonia Buljan Filipović, Dolores Butić, Boris Dželalija i Josip Štulina. Njihovi nastupi dodatno su obogatili program, unoseći različite poetske izraze i tematske perspektive.
Manifestacija „Prostor hrvatskog kraljevstva“ još je jednom potvrdila važnu ulogu zadarskog ogranka DHK u promicanju književnog stvaralaštva i očuvanju kulturnog identiteta. Ovakvi susreti ne samo da pružaju platformu autorima za predstavljanje vlastitog rada, već i potiču dijalog između književnika i publike, čime se aktivno doprinosi razvoju kulturnog života grada Zadra., 14. travnja 2026.
ZAGREB, Na Tribini DJK „Pisac, vlast, sloboda: književno djelo Stjepana Čuića“, održanoj u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, sudjelovala je prof. dr. sc. Sanja Knežević, članica Ogranka DHK Zadar, 15. travnja 2026.
ZADAR, Na Svečanoj akademiji u povodu obilježavanja 300 godina Arbanasa u Zadru, održanoj u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru, uručena je ZAHVALNICA Tomislavu Marijanu Bilosniću, predsjedniku Ogranka DHK Zadar “u znak iskrene zahvalnosti i dubokog poštovanja za izniman književni doprinos u bilježenju, očuvanju i promicanju povijesti i kulture, čijim je stvaralaštvom trajno obogaćen kulturni identitet Arbanasa i šire zajednice”, 6. svibnja 2026.
ZADAR – ZEMUNIK , Razgovor Borisa Domagoja Biletića, predsjednika Istarskog ogranka DHK i Tomislava Marijana Bilosnića, predsjednika Ogranka DHK Zadar, o suradnji dvaju ogranaka, stanju u Ograncima i Društvu hrvatskih književnika. Susret se održao poslije predstavljanje Borisa Domagoja Biletića na Odjelu za kroatistiku Sveučilišta u Zadru, 28. – 29. svibnja 2026.
Napomena na kraju:
U spomenutom razdoblju članovi Ogranka DHK Zadar, Tomislav Marijan Bilosnić, Ante Tičić, Alojz Pavlović i Sanja Knežević, objavili su po više zasebnih izdanja: a članovi suradnici Elvira Katić, Višnja Modrić, Dolores Butić, Boris Dželalija, Joso Štulina, Ana Modrić, Ante Skazlić, objavili su po jedno i više izdanja. Ogranak DHK Zadar, od toga kao izdavač potpisuje četiri izdanja.
Sve nabrojane aktivnosti Ogranka DHK Zadar, članova Ogranka DHK i članova suradnika, obavljene su na volonterskoj osnovi i sve iz osobnih sredstava članova, bez bilo kakvih donacija, izuzev u slučaju tiskanje nekih knjiga članova DHK Zadar, koje su sufinancirane iz sredstava Grada Zadra i Zadarske županije.
U Zadru, 8. lipnja 2026.
Tomislav Marijan Bilosnić,
predsjednik Ogranka DHK Zadar
Izvješće o aktivnostima riječkoga Ogranka Društva Hrvatskih književnika
između dviju godišnjih skupština DHK (lipanj 2025. – lipanj 2026.)
U proteklih godinu dana riječki ogranak DHK je nastavio objavljivati časopis za književnost i književne prosudbe ”Književnu Rijeku”, objavljene su dvije nove knjige Davora Grgurića u izdanju riječkog ogranaka DHK te su održana brojna predstavljanja knjiga i gostiju autora u prostorima Gradske knjižnice Rijeka i popularnom riječkom book caffee ”Dnevni boravak”, kao i u knjižnicama i školama na području susjednog Gorskog kotara.
Riječki je ogranak nastavio i s održavanjima prepoznatljive književne manifestacije ”Poezija s balkona” na riječkom Korzu.
2025.
16.6.2025. – Davor Grgurić gostovao je uz Irenu Matijašević, Petar Babića i Lukreciju Vrnogu na tribini “Bez cenzure”, koju uspješno organizira i moderira književnica Lada Žigo Španić u prostorijama Društva hrvatskih književnika.
U svom se nastupu Grgurić osvrnuo i na rad riječkog ogranka DHK te otvorenost za suradnju s autorima iz cijele Hrvatske i okolnih zemalja u časopisu “Književna Rijeka”.
20.6. – U Vrbovskom je održano predstavljanje zbirka kratkih priča i pripovijedaka Davora Grgurića ”Nizvodne i uzvodne priče”, objavljene u nakladi riječkog ogranka DHK.
1.7. – predstavljanje ”Nizvodnih i uzvodnih priča” u knjižnici B. Ogrizovića u Zagrebu, a uz autora, D.Grgurića, o knjizi su govorile Željka Lovrenčić i Božica Jelušić.
3.7. – u Gradskoj knjižnici “Janet Majnarich” u Delnicama održano je književno druženje s Tomislavom Marijanom Bilosnićem, u organizaciji Društvo hrvatskih književnika – Ogranka u Rijeci te Etno-udruge “Prepelin’c” Delnice.
4.7. – održan je nastup T.M.Bilosnića na “Poeziji s balkona” na riječkom Korzu te u popularnom book caffeu “Dnevni boravak”.
3.8. – U Podstrani je održano dvodnevno 29. izdanje kulturno-umjetničke manifestacije “Dobrojutro more” u organizaciji Matice hrvatske Podstrana. Kroz svoje je nastupe i druženja s kolegama književnicima Davor Grgurić predstavio rad riječkog ogranka Društva hrvatskih književnika te časopis “Književnu Rijeku”.
8.8. – u Selcima na Braču održano je 35. izdanje ugledne pjesničke manifestacije “Croatia rediviva”, na kojem je ispred riječkog ogranka DHK nastupio Davor Grgurić.
16.9. – U riječkoj gradskoj knjižnici održano je predstavljanje zbirke putopisa “Šarm oskudice” Biserke Goleš Glasnović.
19.9. – sudjelovanje riječkog ogranka DHK na 13. međunarodnim književnim danima ”Sipar” u Mošćeničkoj Dragi koje organizira i vodi istaknuti član DHK – Ogranka u Rijeci, Riccardo Staraj. Na ”Sipru” su od članstva riječkog Ogranka nastupili Riccardo Staraj, Zvonimir Grozdić i Davor Grgurić, uz gošću književnicu Biserku Goleš Glasnović iz Zagreba.
24.9. – U Ozlju je održana dodjela nagrada međunarodnog književnog natječaja “Moje drago serce”, a priča autora Davora Grgurića “Utjeha Kupe”, izabrana je među najboljih deset te je dobila pohvalu stručnog žirija.
Rujan–studeni 2025. – Pod pokroviteljstvom Grada Rijeke održane su radionice kreativnog pisanja Davora Grgurića. Projektom je bilo obuhvaćeno petnaestak osnovnih i srednjih škola u Rijeci.
Rujan–studeni 2025. – organizirana su etnološko-dijalektalna predavanja ”3. Goranska školica” o goranskim narodnim običajima i nematerijalnoj baštini Gorskog kotara u desetak goranskih osnovnih i srednjih škola, u sklopu kojih je Davor Grgurić učenicima i nastavnom osoblju prezentirao i časopis ”Književnu Rijeku” te govorio o važnosti i značaju hrvatske književnosti i radu riječkog ogranka Društva hrvatskih književnika.
9.10. – nastup članice riječkog ogranka DHK, Sandre Holetić, u gradskoj knjižnici Rijeka, uz predstavljanje njezine nove knjige ”Stereotipovi”.
21.10. – predstavljanje knjige ”Jadranskih sirena zov” autorica Hrvojke Mihanović Salopek i Gordane Laco u Gradskoj knjižnici Rijeka.
22.10. – snimanje tv-emisije ”Dobro jutro Hrvatska” o radu našeg ogranka DHK, u našem uredu u zgradi Filodrammatice. Predsjednik Ogranka govorio je o ”Književnoj Rijeci” i knjizi ”Nizvodnim i uzvodnim pričama”.
25.10. – učestvovanje predsjednika Ogranka Davora Grgurića na ”Pulskim danima eseja”.
26.10. – gostovanje Davora Grgurića u emisiji A.Petrovića na Radio Rijeci, uz opširno predstavljanje djelatnosti i projekata riječkog ogranka DHK.
3.11. – u delničkoj gradskoj knjižnici ”Janet Majnarich” održano je predstavljanje zbirke pjesama Archangel Mihael (Mihaela Arčona) “Jezik (sam)”, u organizaciji riječkog ogranka DHK i Etno-udruge “Prepelin’c” Delnice.
7.11.–10.11. – sudjelovanje Davora Grgurića ispred riječkog ogranka DHK na književnim susretima u Koljnofu te u posjeti Društva hrvatskih književnika Gradišćanskim Hrvatima u Austriji i Mađarskoj
19.11.–21.11. – suorganizacija riječkog ogranka DHK u 14. međunarodnim književnim susretima ”Od mora do gora” u Gorskom kotaru, na kojima su u desetak osnovnih i srednjih škola Gorskog kotara te pred odraslom čitateljskom publikom u Vrbovskom nastupili članovi DHK Darko Pero Pernjak, Tomislav Milohanić, Davor Grgurić i slovenska autorica, Alenka Koželj.
29.11. – u Zlobinu je održano predstavljanje novih knjiga člana našeg riječkog ogranka DHK, Radovana Tadeja.
5.12. – u riječkoj gradskoj knjižnici predstavljen je roman “Lovci na iluzije” Zorana Jurišića.
2026.
30.01.2026. – održan je dijalektalni dječji festival i kviz ”Goranski cukrac” u Rijeci, za učenike osnovnih i srednjih škola, a riječki ogranak DHK tijekom festivalskog programa je predstavljao Davor Grgurić, koji je bio i jedan od predavača.
3.2. – U Kovarskoj kući Arsia u Raši na skupnom poetskom događanju učestvovali su članovi riječkog ogranka Dhk: Nadija Rubeša, Riccardo Staraj i Davor Grgurić.
5.2. – U Gradskoj knjižnici Rijeka predstavili smo dopunjenu verziju autobiografskog romana “Traganje za samim sobom” autora Božidara Brezinščaka Bagole, u izdanju Frakture.
24.2. – Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika organizirao je književni susret s Davor Grgurićem u Puli. Program je vodila ugledna novinarka i književna kritičarka Vanesa Begić, a tijekom programa bilo je riječi i o Grgurićevu vođenju riječkog ogranka DHK te uređivanju “Književne Rijeke”, u kojem redovito radove objavljuju i članice i članovi Istarskog ogranka DHK.
10.03. – na tradicionalnom pjesničko-glazbenom susretu “Naša žena” u Kanfanaru nastupio je istaknuti član riječkog ogranka DHK, Riccardo Staraj.
11.3. – U gradskoj knjižnici “Jezerka” u Pragu održano je predstavljanje knjiga popularne hrvatske spisateljice za mlade, Rosie Kugli. Događaju su nazočili članovi Društva hrvatskih književnika, Biserka Goleš Glasnović i Davor Grgurić. Tom je D. Grgurić uručio primjerke časopisa “Književna Rijeka” i svoju zbirku pjesama “Kamov bi nam zamjerio štošta” predsjednici češko-hrvatskog društva u Pragu, Jani Krasnoj, za knjižni fond praške Knjižnice nacionalnih manjina. Grgurić je hrvatsku ambasadoricu u Republici Češkoj, Ljiljana Pancirov, i Janu Krasnu upoznao s činjenicom da je na hrvatski jezik preveo dvije knjige prof. Bronislave Volkove, češko-američke književnice, te su načelno dogovorili njihovo predstavljanje u Pragu, kad knjige budu objavljene.
19.3. – u kulturnom klubu ”Lastavica” u Pragu odigrana je kazališna predstava ”Werther” sa zagrebačkim glumcima, a predsjednica češko-hrvatskog društva Jana Krasna mnogobrojnoj je publici predstavila Davora Grgurića i ukazala na njegov rad u riječkom ogranku DHK i uređivanje ”Književne Rijeke”, te su najavljena skorašnja predstavljanja novih knjiga u izdanju riječkog ogranka DHK u Pragu.
31.3. – U gradskoj knjižnici Rijeka predstavljena je knjiga Vanesa Begić “(Post)koronske priče”, uz njezinu izdavačicu Shuru Dumanić te moderatora Davora Grgurića.
Travanj 2026. – u Brseču je upriličen Uskrsni koncert, na kojem je nastupio član riječkog ogranka DHK, Riccardo Staraj.
17.4. – Udruga građana “Kraj”, koju vodi Nadija Rubeša, članica riječkog ogranka DHK, obilježila je 63. obljetnicu smrti Viktora Cara Emina u Interpretacijskom centru “V.C.Emin” u Kraju.
18.4. – u Mošćeničkoj Dragi je održan 1. ”Liburnijsko–istarski pjesnički đir”, u suorganizaciji našeg člana, Riccarda Staraja. Od strane riječkog ogranka DHK nastupili su Nadija Rubeša, Riccardo Staraj i Davor Grgurić.
22.5. – u riječkoj gradskoj knjižnici održan je književni susret s Tomislavom Milohanićem. Moderator susreta bio je Davor Grgurić.
31.5. – u Istri je održano 31. izdanje tradicionalne pjesničke manifestacije ”Badavca”, na kojoj je nastupio i Davor Grgurić, ukratko predstavivši i riječki ogranak DHK, a tom je prigodom književnim gostima i publici podijelio i primjerke ”Književne Rijeke”.
3.6. – U riječkoj gradskoj knjižnici predstavljena je nova knjiga Davora Briškog: “100 slomljenih žena i 1 podmetnuta jabuka”, u izdanju riječkog ogranka DHK.
12.6. – održano je prvo predstavljanje nove zbirke putopisa Davora Briškog ”Stopama vjetra”, izašle u izdanju našeg Ogranka, u Matici umirovljenika Zagreb-Centar.
17.6. – u riječkoj gradskoj knjižnici održan je književni susret “Susreti i mimoilaženja” s Emilijom Kovač.
Autorica je istog dana održala i svoj prvi nastup na već tradicionalnoj ”Poeziji s balkona” na riječkom Korzu.